Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Intervju sa Borisom Petkovićem, Oracle Certified Masterom

[es] :: Sertifikati :: Intervju sa Borisom Petkovićem, Oracle Certified Masterom

[ Pregleda: 3014 | Odgovora: 2 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Dejan Topalovic
Dejan Topalović
Senior Oracle DBA & Senior PL/SQL
Developer, Erste Sparinvest (Erste
Bank), Vienna, Austria
Vienna

Član broj: 635
Poruke: 1374
*.1.14.vie.surfer.at.

Sajt: www.baze-podataka.net


+2 Profil

icon Intervju sa Borisom Petkovićem, Oracle Certified Masterom28.06.2005. u 21:18 - pre 227 meseci
Donosim vam kratki intervju sa gospodinom Borisom Petkovićem, jednim Oracle Certified Masterom, koji je još uz to i naše gore list. Možete pročitati mišljenje o Oracle sertifikaciji iz prve ruke, nekoliko korisnih savjeta o pripremi za ispite, kao i par komentara u vezi Oracle-a. Ako ima zainteresovanih, zamolio bih za feedback i mišljenje u vezi spomenute tematike.

DT: Reci nam ukratko par rečenica o sebi; o svojoj trenutnoj poziciji; gdje, kada i zašto si počeo da se baviš bazama podataka i td. ?

BP: Rodjen sam 1964 u Drvaru; diplomirao na Elektrotehničkom Fakultetu u Zagrebu '89. i na Nuklearnoj Energetici '90. Došao u Kanadu iste godine. Počeo raditi sa Oracle '92. godine (u to doba je bila aktualna verzija 6) na sistemu za kontrolu energetske distribucije. Od tada sam radio za nekoliko firmi; pored Energetskih Distribucija proveo sam neko vrijeme u firmi, koja razvija 'switch' aplikacije za finansijske institucije kao što su banke i "credit card kompanije". 'Switch' je aplikacija, koja radi transfer novca izmedju kupca i prodajnog mjesta, i koristi se kad god se koriste bankovne ili kreditne kartice za plaćanje. Naravno, kao što mora biti aplikacija 'switch' replicirana, tako moraju biti i svi podaci replicirani. Kao ilustracija - na projektu kojeg smo radili za MasterCard, za mjesec dana kroz 'switch' je proslo transakcija u vrijednosti 18 milijardi dolara.

Poslije toga sam bio u velikoj Inzinjerskoj kompaniji i radio na razvoju programa, koji se koriste za praćenje saobraćaja (automatska kontrola, praćenje ograničenja brzine, praćenje količine izduvnih gasova, routing i td.). U zadnjim verzijama tog programa (koristi se uglavnom na velikim autoputevima), postoje kamere, koje skeniraju registracijski broj svakog auta, koje prodje tim dijelom autoputa (što može biti čak i preko 100,000 auta dnevno), stave broj registracije u bazu (Oracle) i tako npr. svi vlasnici auta, koji su vozili prebrzo dobiju pismo sa slikom njihovog auta i kaznom. Pored ostalih stvari, ista aplikacija uporedjuje registraciju svakog auta, koje prodje pored kamere (bez obzira na brzinu) sa registracijom ukradenih auta. Ukoliko registracija pripada ukradenom autu, policija bude obavještena (sve se to dogodi u manje od 2 sekunde).

Poslije tog posla sam bio u firmi, koja drži gotovo 300 knjižara širom Kanade, a zadnjih godinu dana sam u jednoj od najvećih kanadskih banaka.



DT: Zašto si odabrao Oracle, a ne recimo Sybase, Informix, MS SQL i sl.?

BP: To je manje-više bila slučajnost. U vrijeme kad sam počeo ('92.) da se bavim time, pored Oracle je takodje Sybase bio dobro zastupljen. Naravno, IBM DB2 se isto tradicionalno dobro kotirao, dok Microsoft SQL Server nije ni postojao. Informix je bio više zastupljen u Evropi nego u Americi.


DT: Kada i iz kojih razloga si se odlučio za Oracle sertifikaciju?

BP: Po mom mišljenju, svaki sertifikat je 'plus', koji može pomoći da se dobije posao, ali sam po sebi nije dovoljan i bez iskustva ne vrijedi puno. Medjutim, ljudi koji su zaduženi za zapošljavanje, cijene svaki sertifikat. Sjećam se slučaja kad je jedna od firmi za koju sam radio tražila Oracle DBA - preko 200 kandidata se javilo i firma je zahtjevala da u prvom krugu eliminišemo sve, koji nemaju sertifikat.
Sa druge strane, ja znam jako puno ljudi, koji su jako dobri u poslovima, koje rade, a nikad nisu uzeli sertifikat - naravno, ono što njih prodaje je njihovo iskustvo. Isto tako, imao sam prilike upoznati i intervjuisati ljude, koji imaju Oracle OCP, ali ne znaju elementarne stvari. Ukratko, iskustvo dolazi na prvo mjesto, a poslije toga sertifikat. Generalno, što je sertifikat teže dobiti (ili što ga manje ljudi ima) - to više vrijedi.



DT: Kako si se pripremao za ispite i koliko vremena ti je prosječno trebalo za odredjeni ispit?

BP: OCP ispite sam počeo polagati za verziju Oracle 7 (kad je Oracle počeo njihov Certification Program). U to doba su postojala 4 ispita. Što se tiče vremena, koje mi je trebalo da se spreminm za svaki ispit, mislim da mi je trebalo oko 30-ak sati po ispitu (puno je pomoglo što mi ja manje-više sve bilo poznato poslije nekoliko godina rada sa Oracle-om).

Par godina kasnije sam radio sa jednim dobrim DBA iz Japana, koji se u to vrijeme takodje spremao za OCP. Kad je došlo vrijeme on je uzeo slobodan dan i prošao sva četiri ispita u jednom danu (po njegovim riječima, Japanci to tako rade!).



DT: Koji ti je ispit za OCP bio najteži i zašto? Koji je bio najlakši?
BP: Koliko se sjećam, što se tiče težine, svi su otprilike isti (sad zavisi ko je šta radio u praksi). Ja sam puno vremena provodio na području Backup & Recovery (i to još uvijek volim da radim), tako da mi je taj ispit bio najlakši.


DT: Da li su sertifikati bitno utjecali na razvoj tvoje karijere? Ako jesu, u kojem obliku i u kojoj mjeri?
BP: U mom slučaju su sertifikati došli više kao rezultat karijere – obzirom da sam uglavnom uvijek radio za Oracle na nekoj od verzija Unix-a, nije mi bilo pretjerano teško da postanem OCP ili sertifikovan na nekoj od Unix platformi.

DT: Koliko si kurseva posjetio i da li se za tako kratko vreme na tim kursevima stvarno može nešto konkretno naučiti?
BP: Uzeo sam dosta Oracle kurseva i svaki od njih je bio kod Oracle-a, odnosno predavali su njihovi stručnjaci (pored Oracle-a, u Kanadi postoje i druge škole gdje se Oracle može naučiti za puno manju cijenu). Što se samih kurseva kod Oracle-a tiče – ukoliko neko hoće da nauči, može se dosta naučiti. Naravno, problem sa kursevima, koje Oracle daje je taj, da su jako skupi (oko $3000 za kurs od 5 dana). Ja radim kao nezavisni konsultant i obično uzmem jedan ili dva kursa godišnje. Oracle kursevi su takodje jako cijenjeni, mada sve što se nauči na njima, može se naučiti i na drugi način (doduše uzeće više vremena i neke stvari se mogu propustiti).

DT: Polagao si ispite za razne verzije Oracle sertifikacija, uključujući verzije 7,8,8i i 9i. Da li je prelazak na novu verziju težak i naporan?
BP: U poredjenju sa 'običnim' OCP ispitima, "upgrade" ispiti pokrivaju šire područje, tako da je veći i obim materijala, koji se treba proći.

DT: Ti si jedan od malobrojnih Oracle Certified Mastera u svijetu, a koliko znam, jedini si sa našeg govornog područja. Koji status medju kolegama ti daje taj sertifikat Oracle Certified Master?
BP: Oracle Certified Master’s program (OCM) je sertifikacija, koju je Oracle uveo prije 3.5 godine. Ideja je bila da na taj način naprave grupu ljudi, koji bi trebalo da vode velike DBA timove, budu u stanju da kompletiraju tehnički kompleksne poslove i riješe složene database probleme. Prema tim zahtjevima su dizajnirali OCM Practicum. To je dvodnevni praktični ispit, gdje se testira znanje u real-time situacijama – trebaju da se završe odredjene aktivnosti i riješe specifični problemi u nekom vremenskom periodu. Teoretsko znanje nema neku veliku ulogu, jer cijeli test se radi na pravom 'live' sistemu (Oracle 9.2 na SuSE Linux serveru).
Da bi kandidat mogao da pristupi OCM ispitu, prvo mora da bude OCP, da završi dva Advanced kursa (postoji lista od 10-ak kurseva) i Oracle preporučuje da kandidat ima bar 5 godina praktičnog iskustva kao DBA. Sam ispit je $2,000, a pored toga, kandidati moraju da plate putne troškove do testnog centra. Danas postoji samo nekoliko mjesta u cijelom svijetu gdje se vrši OCM testiranje: Čikago pokriva Sjevernu i Južnu Ameriku, postoje dva Evropska centra (Frankfurt u Njemačkoj i Reading u Engleskoj), Tokio (u Japanu) i Singapur. Oracle je imao plan da svake godine 350 kandidata postane OCM, medjutim zbog svih ovih faktora do sad je svega 200 ljudi postalo Certified Master (za usporedbu, postoji više od 200,000 OCPs). Kad sam ja postao OCM, bilo nas je manje od 50 u cijelom svijetu i bio sam prvi OCM u Kanadi.

DT: Poznato nam je da je zabranjeno iznositi bilo kakve podatke o ispitima i načinu sertifikacije ('non-disclosure agreement'), ali nam možeš barem reći kako i koliko si se pripremao za taj ispit i koliko si imao godina radnog iskustva sa Oracle-om prije toga? Koje si specijalne kurseve pohadjao za OCM?
BP: Ne postoji specifični kurs, koji bi spremio kandidate za OCM – ispit zahtjeva puno praktičnog iskustva sa Oracle bazama. U vrijeme kad sam ja izašao na ispit, radio sam sa Oracle-om više od 12 godina. Na Oracle web sajtu postoji informacija gdje kažu, koje će se oblasti testirati, tako da sam ja napravio sličan environment onom koji je na testu (Oracle 9.2, Linux) i sam sam pravio razne aktivnosti, za koje sam pretpostavio da će biti na ispitu. Takodje, bazu na kojoj sam se spremao sam ‘crash’-ovao na sve moguće načine i vježbao najbrži način da se uradi restore & recovery. Na OCM ispitu nije važno samo da se uradi zadana aktivnost – mora da se uradi što je brže moguće. Ukoliko moraš da ideš iz početka, za to nema dovoljno vremena.
Dva dana koje sam proveo na ispitu su bila dva najstresnija dana u cijeloj karijeri i kolege sa kojima sam bio na ispitu su dijelili isto mišljenje (svaki od njih je bio konsultant sa više od 10 godina iskustva) - ukratko, jako težak ispit.

DT: Koje mjesto po tvom mišljenju zauzima Oracle sertifikat u odnosu na druge sertifikate (Microsoft, Cisco, Novell, IBM i td.)?
BP: Negdje sam pročitao da je OCP jedna od težih sertifikacija. Microsoft ima više ljudi, koji su dobili jednu od njihovih titula (mislim da je oko 700,000 za sve MC??? sertifikate). Neke od Cisco titula kotiraju jako visoko (narocito CCIE, koji takodje zahtjeva dvodnevni praktični ispit). IBM je firma koja vjerovatno ima najviše raznih sertifikata – praktično za sve što oni prave (a prave sve, od Operativnih Sistema, Baza, Java/Web, Programiskih Jezika, raznih Applikacija, Storage Management programa i td.).

DT: Koji bi savjet dao zainteresovanima za sertifikaciju i polaganje ispita - kako da se najbolje pripreme, koju literaturu da koriste i sl.?

BP: Svi Oracle ispiti su bazirani na njihovim kursevima, tako da je najbolji način (i naravno najskuplji) da se uzmu njihovi kursevi. Postoji par knjiga koje su specifično pisane za razne Oracle ispite (Amazon prodaje nekoliko ovakvih knjiga). Pored toga, postoji Oracle dokumentacija, koja je besplatna i može se downloadati sa Oracle TechNet sajta ( http://otn.oracle.com ). Potrebno je svega par knjiga: Administrator’s Guide, Database Concepts Giude, Backup and Recovery i Oracle Performance Tuning). Problem sa ovim je što su knjige prilično velike (gotovo svaka ima blizu 1,000 strana). To je otprilike to, kako se spremiti za ispite.
Imati sertifikat i znati raditi posao nije isto! Da bi se naučio Oracle, najbolji način je da instalirate Oracle na PC (Oracle dozvoljava da se veliki dio njihovog softvera, uključujući i bazu, može skinuti i koristiti besplatno dok god to nije komercijalna upotreba). Svako se može registrovati na Oracle TechNet i skinuti program koji mu treba. Download softwarea su prave pune verzije, koje Oracle šalje njihovim klijentima (za one koji to još ne znaju, ovdje je link – zahtjeva da se registrujete, ali je to takodje besplatno -> http://www.oracle.com/technology/software/index.html ).


DT: Postavio bih ti i nekoliko pitanja u vezi Oraclea.

Koju poziciju Oracle zauzima sada na tržištu baza podataka i poslovnih aplikacija?

BP: Zadnje podatke koje sam ja vidio su takvi, da Oracle zauzima oko 40% RDBMS tržišta, na drugom mjestu je IBM (DB2 I Informix zajedno) sa 32%, treći je Microsoft sa SQL Serverom (12%) i onda svi ostali.

DT: Koji su glavni konkurenti Oracleu na podrucju baza podataka i na podrucju poslovnih aplikacija?
BP: IBM je glavni konkurent (dijelom zbog činjenice da su DB2 I Informix jako stabilne baze kreirane prije vise od 20 godina i imaju velik dio tržišta, pogotovo u financijskim institucijama). SQL Server je takodje agresivan, a kombinacija SQL Server/Windos je konkurencija kombinaciji Oracle/Linux. U banci u kojoj radim, sve više baza se migrira na Linux (naravno, zbog cijene). Linux na Intel/AMD serverima je postao jako stabilna opcija, košta puno manje nego RISC based serveri (Sun, IBM, HP), a daje gotovo iste performanse kao i te tradicionalne platforme. Sa Oracle RAC tehnologijom, Intel/AMD serveri su postali još popularniji – kad treba više performansi, onda se kupi kupi novi server i konfiguriše kao novi RAC node. Nema potrebe da se mijenja kompletni hardver, kao što je to bio slučaj u Unix svijetu.

DT: Da li će MySQL zbog svoje popularnosti u neko skorije vreme ugroziti velike igrače na području baza podataka (Oracle, IBM i MicroSoft) ili je to ipak nemoguća misija?
BP: Činjenica je da ne trebaju svi da imaju Oracle ili bilo koju od velikih baza, da bi radili svoj posao. Ukoliko neko ima manji posao (kao web-based business ili Video Store) i sve što treba je to, da čuva podatke u relacionoj bazi, onda MySQL i Linux izgledaju kao dobra opcija. Da li će ugroziti velike igrače – sumnjam da će to biti slučaj za većinu korisnika baza, ali mislim da će uvijek imati svojih korisnika. Komercijalne baze su jako skupe (godišnji support i licensing može da košta milione dolara, a pored toga tu je i uglavnom skupi hardware, te stručni personal - DBA, Developeri i ostali tehničari, koji sve to održavaju), ali prebaciti podatke i aplikacije sa jedne platforme na drugu (bez obzira koliko nova platforma može da izgleda jeftinije) je vrlo komplikovan i dugotrajan proces, tako da to vrlo malo firmi radi. ‘If it’s not broken, don’t fix it’ (ako nije pokvareno, nemoj popravljati) je obično najbolja opcija kad je software vendor u pitanju.

DT: Oracle je objavio članak u kojem se navodi da će software biti web based i da se teži umrežavanju (Grid - 10g), kao i da će se neki od dosadašnjih developer alata (Oracle Forms, Reports i Designer) prestati razvijati i da neće biti podrške (support) za njih. Takodje je navedeno, da će JDeveloper preuzeti veliku ulogu u razvoju aplikacija. Koje ti alate koristiš u razvoju Oracle aplikacija i kako gledaš na odbacivanje tih dosadašnjih alata?
BP: Odavno sam prestao da slušam marketing od velikih software firmi, uključujući i Oracle. Po mom mišljenju, to što nam marketing priča je otprilike "kako mali Perica zamišlja svijet". Neki od vas se vjerovatno sjećaju "Network Computer" (što je PC bez hard diska), koje je par velikh firmi (a pogotovo Oracle) gurao. Tad je bilo kao "software će se skidati sa interneta i biće jeftinije i puno bolje, i svi ćemo biti sretni i zadovoljni". Naravno, par godina kasnije "Network Computer" ne postoji!
Takodje, dogadjalo mi se da dodjem kod klijenta, kojem treba da se uradi odredjeni projekat - tad obično klijent objasni šta hoće i kako to treba da izgleda/kako da se napravi. Kad objasnimo da se to ne može uraditi kako su oni zamislili, obično slijedi "ali Oracle nam je rekao da to radi!". Puno funkcionalnosti ugradjeno u software proizvode (uključujući i Oracle) - ili ne radi kao što bi trebalo, ili uopšte ne radi. Naravno, pored toga postoji jako puno stvari koje rade, ali nikom ne trebaju. Ali i pored svega toga, Oracle je danas vjerovatno najbolja Relaciona Baza na tržištu.
Dakle, ne, ne vjerujem da će Grid Computing promijeniti stvari u tolikoj mjeri. Mislim da će developer alati (kao uostalom i baze) ostati manje-više kakvi su sad (i kakvi su bili prije 10 godina). Firme koje ih prave će dodavati više funkcionalnosti, prepisati dio programa iz C u Javu, ali dok god postoji potreba za specifičnim programima, firme koje ih prave će nastaviti da ih prodavaju.


DT: Za kraj možeš napisati neku poruku našim posjetiocima, da im daš motivaciju kao potencijalnim kandidatima za Oracle sertifikaciju.
BP: Konačno – svima koji namjeravaju da budu sertifikovani u Oracle ili bilo čemu drugom – lično smatram da je to jako dobar korak i da vrijedi truda. Medjutim, važnije od bilo kojeg sertifikata je da se zna ono sa čim radite - bio to Oracle, Microsoft ili neko treći. Vaše iskustvo sa sertifikatom će vam uvijek pomoći da dobijete bolji posao. Software proizvodjači uvijek dodavaju nove stvari svojim proizvodima i ukoliko hoćemo opstati, moramo držati u korak s njima ... U IT industriji taj proces nikad ne prestaje!
Nadam se da sam vam na neki način pomogao - ukoliko imate pitanja kontaktirajte me i biće mi drago ukoliko mogu biti od pomoći. Svima koji se spremaju za bilo koji sertifikat, želim sve najbolje i puno sreće!


DT: Borise, zahvaljujem ti se u ime ES posjetilaca na ovom intervjuu i nadam se da ćeš tu i tamo navratiti i pomoći nekome, ako naleti na problem. :)

[Ovu poruku je menjao StRiPy dana 28.06.2005. u 22:27 GMT+1]
Blog - baze podataka
---------------------
Oracle OCP DBA (9i & 10g)
Oracle Database: SQL Certified Expert
Oracle OCP Developer
Certified MySQL DBA
 
Odgovor na temu

Raspucin

Član broj: 20699
Poruke: 216
*.beotel.net.

ICQ: 244452581


+3 Profil

icon Re: Intervju sa Borisom Petkovićem, Oracle Certified Masterom30.06.2005. u 07:51 - pre 227 meseci
Mislim da je ovo odlicna ideja (da se intervjuise neko ovakav), a mislim da je intervju odlican. Ja sam na polovini sertifikacije, tako da su sva ovakva iskustva dobrodosla.

Pozdrav
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: Intervju sa Borisom Petkovićem, Oracle Certified Masterom30.06.2005. u 08:00 - pre 227 meseci
Odlican intervju, svaka cast!
 
Odgovor na temu

[es] :: Sertifikati :: Intervju sa Borisom Petkovićem, Oracle Certified Masterom

[ Pregleda: 3014 | Odgovora: 2 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.