S obzirom da raste temperatura na globalnom nivou, realno je očekivati i da neka godina bude toplija od prethodne. Ali da li to znači da će se temperature svake godine povećavati i kako će biti konkretno ove godine, mislim da to niko ne može sa sigurnošću da tvrdi - meteorolog Tihomir Popović.
Uprkos Kjoto protokolu koji obavezuje zemlje sveta da preduzmu sve mere da se smanji emisija gasova (ugljen-dioksida i metana) koji proizvode efekat staklene bašte, što dovodi do zagrevanja planete, emisija ovih gasova se konstantno povećava.
- Stanje je alarmantno. Čak i kada bismo odmah prestali sa emisijom tih gasova, bilo bi potrebno pet do šest decenija da se zaustavi globalno zagrevanje i da se vrati prirodan klimatski sistem koji je bio pre 50 do 100 godina. Međutim, situacija je takva da se zbog saobraćaja, industrije, itd. emisija gasova uporno povećava, zbog čega se do kraja veka očekuje porast globalne temperature od 1,5 do 5 stepeni Celzijusa. Koliko je to opasno vidi se iz činjenice da smo iz poslednjeg ledenog doba izašli kada se globalna temperatura povećala baš za tih pet stepeni Celzijusa.
Meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Nedeljko Todorović kaže da se predviđanja NASA o 2005. kao najtoplijoj godini mogu povezati sa globalnim porastom temperature.
- Najizraženije je na severnoj polulopti, na severu Kanade, Grenlandu i u severnom Sibiru, jer je najlakše utvrditi efekte zagrevanja na osnovu otapanja glečera, arktičkog leda, koje je poslednjih godina malo pojačano. U drugim zonama to nije toliko izraženo, a ponegde je neprimetno, kao na Ekvatoru.
Još jedan parametar na osnovu kog se može govoriti o visokim temperaturama ove godine je zima koja je ostala iza nas i koja je u Severnoj Americi i Evropi bila veoma hladna. Pošto obično u takvim situacijama leto to „nadoknađuje“ visokim temperaturama, onda možemo očekivati da će ono biti tolije nego prošle godine. Ali mislim da se to može odnositi samo na pojedine regione i da neće biti tako drastično, kao što najavljuje NASA.
Nismo spremni za sušu
Ako se obistini prognoza NASA i ako bi stvarno došlo do suše u Srbiji, mislim da bismo imali problema sa hranom. Čak ni dobar vodostaj, ni njive pored reka ne bi nam pomogle u tom slučaju zato što nemamo dovoljno dobar sistem za navodnjavanje - Milan Prostran, sekretar za poljoprivredu Privredne komore Srbije.
Ipak, on ne želi da bude pesimista, tako da misli da suše ipak neće biti. Bar ne ove godine.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da u slučaju da zaista bude suše, vladina Komisija za elementarne nepogode proglasiće vanredno stanje i tada će odrediti beneficije za poljoprivrednike koji su pogođeni sušom.
U Ministarstvu su svesni da naš sistem zaštite od suše nije idealan, da je malo obradivih površina pokriveno sistemom za navodnjavanje i da to treba još razviti ako želimo adekvatno da zaštitimo obradivo zemljište od suše. Ministarstvo radi ono što može, kažu. Tako se dugoročnim kreditima (na pet godina) za igradnju i kupovinu sistema i opreme za navodnjavanje i povraćajem od 30 odsto za kupovinu mehanizacije stimuliše razvoj sistema za navodnjavanje u Srbiji.
Vrućine pogubne za stare ljude
Velike vrućine mogu da budu pogubne za starije sugrađane, dijabetičare, srčane i nervne bolesnike, kao i za one koji pate od metaboličkih oboljenja.
Vrućina prija samo astmatičarima jer je tada vazduh suv. Svi ostali imaju velike zdravstvene probleme kada „upeče zvezda“, čak i zdrave osobe.
- Odmor u hladovini i zatvorenom prostoru preporučuje se tokom letnjeg perioda i osobama koje boluju od angine pektoris, koje su preležale infarkt miokarda, koji imaju probleme sa krvnim sudovima. U rizičnu grupu spadaju i oni koji imaju probleme sa štitnom žlezdom, šećerom i psihijatrijski bolesnici. Svi oni moraće dobro da se pričuvaju ako ovo leto zaista bude onako kako meteorolozi predviđaju.
Zdravi sugrađani moraju da se čuvaju od toplotnog udara i sunčanice, dodaje ona. Prošle godine su lekari Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć imali pune ruke posla baš zato što se sugrađani oglušuju o upozorenja lekara da se ne provodi mnogo vremena na suncu, da se glava obavezno čuva šeširom i da se izbegava alkohol.
Pravila ponašanja na jakom suncu su jasna: ne utopljavati se sa previše odeće, ne jesti tešku, masnu i začinjenu hranu, već sveže voće i povrće, koga leti ima u izobilju, piti dosta tečnosti, a najviše vode. Obavezno treba nositi šešir i na suncu se treba zadržavati što kraće. Za one koji vole da se sunčaju, važe ista pravila. A ako baš ne mogu da se suzdrže, neka izađu na sunce ujutru pre 10 i posle 16 sati.
Jovana Subotić