Naravno da ne smeta, na forumu ionako ima tek par tema o studijama na Londonskom Univerzitetu iako pretpostavljam da ima bar 20-ak ljudi koji tamo, manje više, uspešno studiraju. Premda većina ih je na studijama vezanim za računare.
Ja sam upisao Management and Information Systems na LSE jer je program studija u skladu sa poslom koji već radim. Ako pored svih obaveza, porodica - posao, uspem da diplomiram biće mi to ulaznica za nove projekte van Srbije jer potrebno iskustvo već imam ali sa diplomom srednje elektro-tehničke jako je teško izboriti se za posao bez obzira na ostale kvalitete.
Elem, da se vratimo na IELTS. Po mom iskustvu evo kako možeš razvrstati testove
Listening: traje sat vremena, svodi se na preslušavanje snimka sa CD-a i popunjavnje 40 pitanja/odgovora, snimak je podeljen u tri celine a cilj je da razumeš konverzaciju koja se čuje sa snimka. Savet - vežbaj da simultano pratiš tekst na test listu i slušaš snimak, ako si u stanju da percipiraš deo konverzacije koji se traži za odgovor nemaš problema. Što je još bolje snimak i pitanja na test listu su sinhronizovani i redosled je potpuno usklađen - problem je što nema ponavljanja - ako nešto propustiš zaboravi ga i idi dalje. Po meni ovo je i najlakši deo testa ako se plašiš da ga nećeš dobro uraditi VEŽBAJ, i to radi približno uslovima ispita. Ja sam na Listening testu prošao sa 7.5 (jedan loš odgovor znam - napisao sam burried umesto buried).
Reading: Čitanje takođe traje sat vremena, imaš tri teksta na slobodne teme, akademske sadržine. Obrati pažnju da se radi o tekstovima akademskog kvaliteta, što znači da ima puno stručnih termina od kojih ti neki mogu biti potpuno nepoznati. Na ovom testu proverava se tvoja sposobnost da "preletiš" (skimming) preko teksta i izdvojiš najvažnije delove u zadatom vremenu. Savet - odvoji, recimo, po 15 minuta za prva dva teksta, koji su "lakši", a ostatak vremena za treći tekst i popravke/provere. Pre početka čitanja pogledaj pitanja da bi znala kakav odgovor tražiš, mnogi odgovori su predstavljeni rečima koje su sinonimi reči koje se pominju u tekstu. Kao odgovori ponuđene su ti višestruke tvrdnje što olakšava posao, ali vodi računa, pošto se radi o akademskom tekstu, ODGOVOR NIKADA NEĆE BITI ISKLJUČIVA TVRDNJA! Ja sam prošao sa 7 čime sam jako zadovoljan jer mi je to bio najteži deo testa zato što umesto da čitam kako piše nisam mogao da se oslobodim navike da odgovore tražim na osnovu sopstvenog znanja.
Writing - Dva eseja, prvi preko 150 drugi preko 400 reči.
Prvi je uglavnom opis nekog grafikona, statističkih podataka, korespondencija i slično. U prvom delu, kada su podaci/grafikoni u pitanju, potrebno je da 1) daš kratak uvod o čemu se radi; 2) opišeš te podatke i izdvojiš glavne trendove; 3) izvedeš sopstveni zaključak na osnovu datih podataka. Ako je u pitanju korespondencija ne zaboravi da se držiš školske postavke: Uvod, Razrada, Zaključak, Odjava. Savet - ovaj prvi deo nosi manji broj poena, vodi računa da ne potrošiš više od 20 minuta na njega. Vežbaj da čitaš sa grafikona i izdvajaš trendove koji se na njima vide (pazi, neki put imaš i po 3/4 reda sa različitim statističkim podacima pa treba odvojiti vremena i dobro razmisliti kako generalisati podatke sa grafikona). Što se korespondencije tiče ako znaš da pišeš strukturisana pisma nemaš problema.
Drugi deo je nešto obimniji, samim tim nosi veći broj poena, sastoji se od konstatacije sažete u jednoj rečenici. Tvoj zadatak je da se složiš ili oponiraš datoj konstantaciji i da to argumentovamo obrazložiš na akademski način. Savet - koristi "brainstorming" tehniku. pre nego što pređeš na pisanje pročitaj DOBRO pitanje/konstantaciju i na parčetu papira napravi svoj koncept kako ćeš odgovoriti na temu. Sam esej treba da bude strukturisan na sledeći način: Uvod (odmah se izjasni da li se slažeš ili ne), Razrada (bar 2/3 primera iz prakse ili ličnog iskustva koji će podržati tvoj stav, daj i neki primer koji bi "druga" strana mogla da koristi ali i probaj da minimizuješ njegov uticaj na tvoj stav, zapamti - ovi primeri ne moraju da budu istiniti već za/protiv date konstantacije), Zaključak (ponovi još jednom, na osnovu teksta iz Razrade, svoj stav i zaključi sastav nekom "jakom" rečenicom koju ćeš već smisliti dok budeš svoje ideje prepisivala na radni list. Uostalom, najbolji način da vidiš kako treba da izgleda dobar esej je da pročitaš neki. Poseti sajtove prestižnih dnevnih novina, poput New York Times-a, Washington Post-a, Guardian-a etc. i pročitaj tamo objavljene Editorial-e.
Kod samog pisanja na test listu obrati pažnju da vidljivo razdvojiš paragrafe, obavezno uvučeš prvi red, ako ti je pisani latinični rukopis "lep" ne ustručavaj se da ga koristiš, trudi se da svaki red ispišeš od "početka do kraja linije" (Justify alignment). Gumica i grafitna olovka obavezno za ispravke. Možda izgleda smešno ali na IELTS testu se i izgled pisane reči ocenjuje i može ti doneti i do pola, nekad presudnog, poena. Ja sam na Writing testu prošao sa 7, znam i zašto ali ne mari. Zavisno od ispitivača, ako je esej dobro strukturiran i kvalitetan nekad se zanemaruju i slovne greške u pisanju kao i manje greške u gramatici.
Speaking - sastoji se od konverzacije sa ispitivačem. Odeš u Britanski savet i kad te prozovu uđeš kod ispitivača. Lepo se predstaviš, malo porazgovarate na opšte teme, onda ti ispitivač postavi pitanje, recimo da mu pričaš o svojoj porodici i slično. Ovo je najvažniji deo testa i potrebno je da pokažeš da možeš koherentno da se izražavaš na engleskom jeziku i da tačno opišeš i izraziš svoja razmišljanja i osećanja. Nemoj preterano da se trudiš i koristiš rogobatne izraze, najbolje prolazi "plain" english. Ja sam prošao sa 8 i to zato što sam i nakon završenog testa postavljao neka dodatna pitanja, o tome drugi put ...
I evo još samo par reči o ocenjivanju kako bi se ova tema našla u top delu foruma. Writing i Speaking test ocenjuju se od strane profesionalnih ocenjivača, na osnovu utiska koji kandidat ostavi kvalitetom svojih eseja odnosno konverzacijom. Svaki tačan odgovor na prva dva testa boduje se sa 1 poenom. Međutim broj poena potreban za neku ocenu/band (1-9, Australijanci, šta ćeš) nije ravnomerno rapoređen i po nekim iskustvima trebalo bi da ide na sledeći način:
40 poena - Band 9
38-39 poena - Band 8
34-37 poena - Band 7
30-33 poena - Band 6
29-32 poena - Band 5
ostalo je za akademski test ionako nevažno. osim što bih napomenuo da je od pre dve godine uvedeno i ocenjivanje sa pola poena što ranije nije bio slučaj.
Bratislav Velickovic
hhtp://blog.velickovic.net