Princip neodređenosti , kamen temeljac kvantne teorije. Princip kaže da se položaj i impuls (brzina) čestice ne mogu istovremeno mjeriti sa proizvoljnom točnošću - što je mjerenje položaja čestice preciznije, to je nužno mjerenje njene brzine nepreciznije, tj. promatrač mjerenjem 'ometa' česticu ili sistem. Ugrubo, produkt nepouzdanosti mjerenja položaja i impulsa mora biti veći od Planckove konstante. Princip je poznat i kao Heisenbergov princip neodređenosti prema njemačkom fizičaru i dobitniku Nobelove nagrage, Werneru Heisenbergu. Posljedica ovog principa je da se tvari na nanometarskoj skali i manjoj (atomi) ne može manipulirati s proizvoljnom točnošću jer je to zabranjeno na fundamentalnom nivou kvantnom teorijom. Heisenberg je jednom prilikom izjavio da 'atomi čine svijet potencijalnosti i mogućnosti prije nego svijet činjenica i stvari.'
Utvrdis polozaj cestice dva puta sa poznatim vremenskim intervalom izmedju njih i onda ti je brzina raztojanje izmedju tih polozaja/vremenski interval ;).
Citao sam negde da ovaj princip pokazuje da ne mozemo predvideti buducnost, makar znali sve o sadasnjosti: ukoliko ne mozemo tacno utvrditi naizgled jednostavnu stvar kao sto su polozaj i brzinu cestice u isto vreme, kako onda utvrditi nesto komplikovanije od toga?
A jel to onaj cuveni nobelovac Hajdelberg sto je svim svojim autoritetom tvrio da covek nikad nece itici u kosmos jer nece biti u stanju da savlada gravitacionu silu?