Citat:
Horvat I:...Sparušena kopriva nam je potvrdila da nam se nije pričinjavalo.
A ja sam mislio da grom neće u koprive!?
A sem toga, da je grom zaista udario u pomenute koprive, od njih ne bi ostalo ništa, daleko od toga da bi ostale samo „sparušene“. Ti ne bi mogao ni da je nađeš. I ne bi mogao da znaš da li su to zaista bile koprive, ili recimo nana ili majčina dušica.
Gde će grom udariti zavisi od konfiguracije terena, vrste, rasporeda i visine objekata. Ali i od intenziteta groma. Recimo, ako je grom malog intenziteta, može se desiti da promaši gromobransku instalaciju i da pogodi direktno u objekat. Zato ako želiš da štitiš svoju kuću od malih gromova, onda ćeš morati da napraviš gušću mrežu gromobrana na krovu (inače to se zove „okca“), i veći broj hvataljki. Ali to sa druge strane povećava cenu gromobrana, pa se mora naći neka sredina.
Isti slučaj je i sa vodom za elektrifikaciju pruge koji si pomenuo. Grom male jačine bi mogao da udari pored tog voda na svega 5m daljine. Dok grom velike jačine, udariće ili u vod ili, recimo 15-20 metara dalje od voda.
Ja sada ne mogu da ti kažem tačne cifre jer nemam tabele pored sebe. Ali postoje elektrotehničke metode koje pokazuju koliku zonu štiti neki objekat, i koliko je neki objekat ugrožen od atmosferskih pražnjenja. Takođe postoje i metode koje će ti reći kolika je verovatnoća pojave pražnjenja određenog intenziteta na nekij lokaciji.