Kad se već ušlo u ovakve finese šteta je ne iskoristiti prisustvo poznavalaca tematike.
Pitanje za pzec: Pored svih ovih režima u kojima može da radi spremnik kako bi izgledao hidraulički dio priključenja solarnih kolektora ALI: u zimskom periodu da dogrijava donji dio spremnika (ako ima solarne energije) a u ljetnom periodu prioritet grijanje gornje polovine spremnika a ako i dalje ima solarne energije, grije se komplet spremnik. Može i razumno ručno nacrtana šema. Hvala
solarno zagrevanje vode slikovito moj sistem
Zaključano
Zakačeno
izmenjeno 1 put, poslednji put pzec 08.02.2019. u 09:45
Izmene poruke
- pzec08.02.2019. u 09:45zapis iz teksta poruke
@dusanmijat
Ako želimo da kolektori budu priključeni stalno onda je najbolja kombinacija preko izmjenjivača unutar spremnika ili pločasti izmjenjivač za koji treba i dodatna pumpa. Grijati vodu u donjoj zoni spremnika koja će se dizati prema vrhu spremnika je sigurno veći gubitak nego grijati u gornjoj zoni. Vodu koja ide u kolektor uzimam iz kape spremnika, ako grijemo i spremnik ili iz povrata bojlera ako grijemo samo bojler, bez obzira kolika je temperatura te vode, u kolektoru se grije do najmanje 65°C i tek tada se vraća u zonu ispod kroz bojler. Topla voda će se dizati za jednu zonu više i opet tako topla bude još toplija kad se vrati iz kolektora. Na taj način koncentracijski kolektor koji sam izgradio može puniti puniti samo bojler ili bojler i spremnik, to određuje položaj ventila 1,2 i 3. Ne koristim izmjenjivač pošto je kolektor malen 1,2 X 1,2 m samo radi u vrijeme 3-9 mjesec direktno sa vodom od grijanja, količina energije koja može proizvesti je 5-7 kWh za 8-10 sati.
Ako želimo da kolektori budu priključeni stalno onda je najbolja kombinacija preko izmjenjivača unutar spremnika ili pločasti izmjenjivač za koji treba i dodatna pumpa. Grijati vodu u donjoj zoni spremnika koja će se dizati prema vrhu spremnika je sigurno veći gubitak nego grijati u gornjoj zoni. Vodu koja ide u kolektor uzimam iz kape spremnika, ako grijemo i spremnik ili iz povrata bojlera ako grijemo samo bojler, bez obzira kolika je temperatura te vode, u kolektoru se grije do najmanje 65°C i tek tada se vraća u zonu ispod kroz bojler. Topla voda će se dizati za jednu zonu više i opet tako topla bude još toplija kad se vrati iz kolektora. Na taj način koncentracijski kolektor koji sam izgradio može puniti puniti samo bojler ili bojler i spremnik, to određuje položaj ventila 1,2 i 3. Ne koristim izmjenjivač pošto je kolektor malen 1,2 X 1,2 m samo radi u vrijeme 3-9 mjesec direktno sa vodom od grijanja, količina energije koja može proizvesti je 5-7 kWh za 8-10 sati.
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
pzec, nismo se u potpunosti razumjeli. U zimskom periodu kotao normalno grije gornji dio spremnika (opciono kad ima sunca) ili komplet spremnik kad je vrijeme tmurno i sivo. Zimi da kolektorima dogrijavam gornju zonu koja je 65-70 stepeni, teško, ali u donjoj zoni gdje je 35-40 e to već ide. U zimskom danu nije za baciti i 5 kw, zar ne? Radi se o više kolektora pa bi imalo smisla
Ako je spremnik u gornjoj zoni na 70°C u kolektor povlačimo tih 70°C, kolektor će po zadanoj razlici temperature kad se ista postigne grijati spremnik jednu zonu ispod temperaturom koja je u kolektoru. Sad se miješa tih 70°C gore i ono što je došlo iz kolektora i imamo oko 72°C, kolektor se grije i dok traje grijanje gornja zona spremnika će biti 72°C, razlika je veća i kolektor mora grijati na više, ako ne može onda nema svrhe, ako može onda opet vrati razliku jednu zonu niže i tako u krug. 40°C u donjoj zoni zimi nešto znači samo ako imamo podno grijanje.
Za tu svrhu treba diferencijalni termostat koji mjeri temperaturu na kolektoru i na gornjoj zoni spremnika ili kapi spremnika, zavisi od toga kako je izvedeno stanje.
Za tu svrhu treba diferencijalni termostat koji mjeri temperaturu na kolektoru i na gornjoj zoni spremnika ili kapi spremnika, zavisi od toga kako je izvedeno stanje.
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
Ne možemo mi da uhvatimo talas. Naravno da za grijanje 40 na dnu ne znači skoro ništa ali svaki kw koji se ubaci u spremnik ne može izaći ne iskorišten. Veće je iskorištenje kolektora zimi ako podiže sa 40/45 nego sa 70/75 stepeni. Pitao sam za hidrauličnu šemu a diferencijalni, pločasti izmjenjivač, trokraki sa i bez motora, pumpe, digitalni termostati, kalorimetri....toga imam na stanju iha-ha i kombinacije sa tim mi nisu strane. To bi zimi bilo aktivno do 14-15 sati a onda bi kotao preuzeo komplet spremnik.
Pzec - Vaš zadnji post
Verovatno je to tako, ali zar nije bolje za korisnika da solarni kolektori i spirala u AT budu jedan nezavisan krug za dogrevanje, sa pripadajućom automatikom, pumpom, itd....? U Švedskoj(moj prijatelj) dogrevaju akumulacione tankove(oni to zovu baterija) i do 10000L,bojlere, čak i u zimskom periodu. Imaju i tank u tanku do 1000L. Najveća energija se potroši da zagreje AT do 40*,i zato se mnogo primenjuje podno grejanje.
Po njegovom savetu sam izveo dve cevi fi22 ili 25 iz kotlarnici na tavan kuće za cevaste izmenjivače(kaže bolji su). AT mi je savetovao 1500-2000L,a 8-10m2 prostornih za izmenj. Šeme su bile sve zmija pri dnu AT. Kuća cca 200m2,dva nivoa. U hladnijim danima startuje pelet.
To je plan za naredni period. Možete kada imate vremena sati komentar. Pozdrav
Verovatno je to tako, ali zar nije bolje za korisnika da solarni kolektori i spirala u AT budu jedan nezavisan krug za dogrevanje, sa pripadajućom automatikom, pumpom, itd....? U Švedskoj(moj prijatelj) dogrevaju akumulacione tankove(oni to zovu baterija) i do 10000L,bojlere, čak i u zimskom periodu. Imaju i tank u tanku do 1000L. Najveća energija se potroši da zagreje AT do 40*,i zato se mnogo primenjuje podno grejanje.
Po njegovom savetu sam izveo dve cevi fi22 ili 25 iz kotlarnici na tavan kuće za cevaste izmenjivače(kaže bolji su). AT mi je savetovao 1500-2000L,a 8-10m2 prostornih za izmenj. Šeme su bile sve zmija pri dnu AT. Kuća cca 200m2,dva nivoa. U hladnijim danima startuje pelet.
To je plan za naredni period. Možete kada imate vremena sati komentar. Pozdrav
Potpis
Ekopell Guča 2 kom.za dva objekta
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
@dusanmijat
Tako svejedno da li kolektor grije sa 30 do 35 ili 70 do 75, razlika je ista.
Ako treba samo shema hidraulike na strani proizvodnje i pohrane može ovako.
Tako svejedno da li kolektor grije sa 30 do 35 ili 70 do 75, razlika je ista.
Ako treba samo shema hidraulike na strani proizvodnje i pohrane može ovako.
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
Citat:
Taradrina:
Verovatno je to tako, ali zar nije bolje za korisnika da solarni kolektori i spirala u AT budu jedan nezavisan krug za dogrevanje, sa pripadajućom automatikom, pumpom, itd...
Verovatno je to tako, ali zar nije bolje za korisnika da solarni kolektori i spirala u AT budu jedan nezavisan krug za dogrevanje, sa pripadajućom automatikom, pumpom, itd...
To je isto dobra kombinacija, jeftinija i lakše za napraviti. Skuplji je takav spremnik pa opet trošak isti. Shema koju sam postavio prije ovog odgovora može da se primjeni na bilo koji spremnik koji nema posebnu spiralu, to je prednost.
Za zagrijavati veliku količinu vode treba skup kolektor ili raditi u samo gradnji.
Budem objavio na temi solarno zagrijavanje vode, koncentracijski kolektor sa paraboličnim ogledalom za visoke temperature i po zimi.
Podno grijanje ili nisko temperaturno sa radijatorima je grijanje u budućnosti gdje se skuplja energija kad se može i troši kad treba, to je taj sistem o kojem pišem, proizvodnja, pohrana, distribucija i potrošači.
AT od 1500 do 2000 litara moguće da može kod vas zbog one visine o kojoj sam već dao pozitivan komentar.
Pozdrav
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
[quote]pzec:
@dusanmijat
Tako svejedno da li kolektor grije sa 30 do 35 ili 70 do 75, razlika je ista.
Jeste ista snaga ali gubitci na samom kolektoru i vanjskom cijevovodu nisu ni blizu isti
@dusanmijat
Tako svejedno da li kolektor grije sa 30 do 35 ili 70 do 75, razlika je ista.
Jeste ista snaga ali gubitci na samom kolektoru i vanjskom cijevovodu nisu ni blizu isti
Filosofija je jedno a konkretna šema bi me interesovala.Zimi,a da iskoristimo nešto sunca,ako i kad ga ima,kliko ga ima,i gde sa tim minornim dobitkom ako može da se iskoristi u našim uslovima,podneblju.
Da li neko prati insolaciju sunca za ovaj period.Ljudi to prate i napišu koliko može da se dobije plus gubitci u prijemu i celom sistemu.
http://www.hidmet.gov.rs/ciril/osmotreni/kosutnjak.php?d=7
400w u pikovima je max. potencijalni dobitak.
Pločasti je efikasniji od zmije.
Da li neko prati insolaciju sunca za ovaj period.Ljudi to prate i napišu koliko može da se dobije plus gubitci u prijemu i celom sistemu.
http://www.hidmet.gov.rs/ciril/osmotreni/kosutnjak.php?d=7
400w u pikovima je max. potencijalni dobitak.
Pločasti je efikasniji od zmije.
Pošto imam odličan položaj i površinu krova za nekih 8-10 m2 kolektora onda sam ovako počeo razmišljati: Raditi više kolektora i spremnik u svojoj ražiji i sve prilagođavati svom sistemu. Spremnik je 1000 litara a kolektori, zbog cijene i ne dostupnosti, bi bili sa običnim a ne kaljenim staklom. Zbog velike površine i zaštite od grada, kolektori bi preko ljeta bili zaštićeni i zasjenjeni protiv gradnom mrežom. Na spremniku ću uraditi priključke tako da mogu puniti kotlom samo gornju polovinu ili kompletan spremnik. Solarna kombinacija bi zimi išla u donji dio a ljeti gornja polovina ili kompletan spremnik. Pločasti izmjenjivač obavezan. Šema se razrađuje i finira. Svaki dobitak tako dostupne energije je dobro došao.
@dusanmijat
Da li odgovara shema spajanja kotla na pelet i kolektora kako sam predložio, taj izlaz tople vode iz izmjenjivača prema spremniku može biti i na neku zonu niže, ventilom se može odrediti zona gdje će se puniti spremnik.
Umjesto stakla može polikarbonatna ploča ( lexan ) od 10 mm.
Da li odgovara shema spajanja kotla na pelet i kolektora kako sam predložio, taj izlaz tople vode iz izmjenjivača prema spremniku može biti i na neku zonu niže, ventilom se može odrediti zona gdje će se puniti spremnik.
Umjesto stakla može polikarbonatna ploča ( lexan ) od 10 mm.
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
Citat:
Goranto:
Da li neko prati insolaciju sunca za ovaj period.Ljudi to prate i napišu koliko može da se dobije plus gubitci u prijemu i celom sistemu.
Da li neko prati insolaciju sunca za ovaj period.Ljudi to prate i napišu koliko može da se dobije plus gubitci u prijemu i celom sistemu.
Opiši što želiš povezati pa možemo razraditi shemu do najmanjih detalja, hidraulično povezivanje i elektronika.
Za kolektor svejedno bilo ljeto ili zima, sunca ima ili nema. Zimi je nisko i kratko traje pa se kut mora podešavati prema godišnjem dobu. To sve ne mora biti tako, kut nije bitan, može kolektor biti ravan sa zemljom, što je i najbolje.
Ako se želi zimi koristiti energija sunca onda ovakav sistem jedino ima smisla i može se raditi za malo novca.
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
Citat:
pzec:
@dusanmijat
Da li odgovara shema spajanja kotla na pelet i kolektora kako sam predložio, taj izlaz tople vode iz izmjenjivača prema spremniku može biti i na neku zonu niže, ventilom se može odrediti zona gdje će se puniti spremnik.
Umjesto stakla može polikarbonatna ploča ( lexan ) od 10 mm.
@dusanmijat
Da li odgovara shema spajanja kotla na pelet i kolektora kako sam predložio, taj izlaz tople vode iz izmjenjivača prema spremniku može biti i na neku zonu niže, ventilom se može odrediti zona gdje će se puniti spremnik.
Umjesto stakla može polikarbonatna ploča ( lexan ) od 10 mm.
pzec, ovo je klasičan priključak pločastog izmjenjivača i u zimskom periodu ovo ne pravi nikakav posao
Kolektor parabola ogledalo za zagrijavanje vode u kombiniranom bojleru od centralnog grijanja.
Ideja, kutije od neonskih lampi 4 X 36 W, postolje 60X120 cm.
https://i.postimg.cc/44zBPmCS/NL.jpg
Unutarnje ogledalo, sjenilo iz postolja tanki aluminijski lim korišten kao konkavno ogledalo koje vraća svjetlost u fokus na cijev.
https://i.postimg.cc/JzhxRxsf/20180420-183346.jpg
Cijevi bakar 18 mm za grijanje vode u kolektoru, boja tamna za visoke temperature.
https://i.postimg.cc/wBykmBcF/20180420-185535.jpg
Postolje na kojem se može rotirati kolektor, pravac istok - zapad, kut kolektora 55°.
Pokrov polikarbonatna ploča ( lexan ), kopče od haube za traktor sa gumama za zatezanje.
https://i.postimg.cc/GpWxJ1XR/20170327-174018-001.jpg
Gotov kolektor 1,2 m X 1,2 m
https://i.postimg.cc/prZQH5RV/20170329-163605-001.jpg
Cijevi sadrže 6,5 litara vode, temperatura razlike 1°C za 2 minute.
Kolektor može grijati samo bojler ili bojler i spremnik tople vode.
Dnevna količina energije od 8 sati ujutro do 16 sati popodne od 5 - 7 kWh.
Pumpa kolektora se uključuje samo kad je u kolektoru 65°C, potiskuje vodu iz kolektora prema potrošaču dok temperatura vode ne bude 60°C.
Elektronika za upravljanje pumpom.
https://i.postimg.cc/vmZ5XqdP/Automatika.jpg
Ideja, kutije od neonskih lampi 4 X 36 W, postolje 60X120 cm.
https://i.postimg.cc/44zBPmCS/NL.jpg
Unutarnje ogledalo, sjenilo iz postolja tanki aluminijski lim korišten kao konkavno ogledalo koje vraća svjetlost u fokus na cijev.
https://i.postimg.cc/JzhxRxsf/20180420-183346.jpg
Cijevi bakar 18 mm za grijanje vode u kolektoru, boja tamna za visoke temperature.
https://i.postimg.cc/wBykmBcF/20180420-185535.jpg
Postolje na kojem se može rotirati kolektor, pravac istok - zapad, kut kolektora 55°.
Pokrov polikarbonatna ploča ( lexan ), kopče od haube za traktor sa gumama za zatezanje.
https://i.postimg.cc/GpWxJ1XR/20170327-174018-001.jpg
Gotov kolektor 1,2 m X 1,2 m
https://i.postimg.cc/prZQH5RV/20170329-163605-001.jpg
Cijevi sadrže 6,5 litara vode, temperatura razlike 1°C za 2 minute.
Kolektor može grijati samo bojler ili bojler i spremnik tople vode.
Dnevna količina energije od 8 sati ujutro do 16 sati popodne od 5 - 7 kWh.
Pumpa kolektora se uključuje samo kad je u kolektoru 65°C, potiskuje vodu iz kolektora prema potrošaču dok temperatura vode ne bude 60°C.
Elektronika za upravljanje pumpom.
https://i.postimg.cc/vmZ5XqdP/Automatika.jpg
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
Pzec, to je nešto što ste vi pravili?
Da sve kako je navedeno prije 5 godina, teoretski može jedna deblja cijev od nekoliko metara koja bi bilo najbolje uvući u staklenu cijev zbog gubitaka topline, pravac sjever - jug, ogledalo od visoko poliranog aluminijskog lima ili obični lim sa specijalnom folijom koja se lijepi na lim, rotiranje od istoka prema zapadu. Što veći promjer ogledala to više energije u cijevi. Moguća normalna temperatura je do 500°C, tada bi umjesto glikola moralo biti motorno ulje ili rastopljena sol.
Sadašnje stanje https://i.postimg.cc/qMPkJnzV/20170825-181947.jpg
Sadašnje stanje https://i.postimg.cc/qMPkJnzV/20170825-181947.jpg
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
Razmenom ideja i postovima iskusnijih, može da se unapredi sopstveni sistem.
Potpis
Ekopell Guča 2 kom.za dva objekta
Citat:
pzec:
Opiši što želiš povezati pa možemo razraditi shemu do najmanjih detalja, hidraulično povezivanje i elektronika.
Za kolektor svejedno bilo ljeto ili zima, sunca ima ili nema. Zimi je nisko i kratko traje pa se kut mora podešavati prema godišnjem dobu. To sve ne mora biti tako, kut nije bitan, može kolektor biti ravan sa zemljom, što je i najbolje.
Ako se želi zimi koristiti energija sunca onda ovakav sistem jedino ima smisla i može se raditi za malo novca.
Citat:
Goranto:
Da li neko prati insolaciju sunca za ovaj period.Ljudi to prate i napišu koliko može da se dobije plus gubitci u prijemu i celom sistemu.
Da li neko prati insolaciju sunca za ovaj period.Ljudi to prate i napišu koliko može da se dobije plus gubitci u prijemu i celom sistemu.
Opiši što želiš povezati pa možemo razraditi shemu do najmanjih detalja, hidraulično povezivanje i elektronika.
Za kolektor svejedno bilo ljeto ili zima, sunca ima ili nema. Zimi je nisko i kratko traje pa se kut mora podešavati prema godišnjem dobu. To sve ne mora biti tako, kut nije bitan, može kolektor biti ravan sa zemljom, što je i najbolje.
Ako se želi zimi koristiti energija sunca onda ovakav sistem jedino ima smisla i može se raditi za malo novca.
Potpis
kad dodes bogu na istinu nek ti u dusi vlada mir
1Sviđa mi se :thumbsup: 1
Koncentracijski, parabolično ogledalo, to što sam napravio kod sebe malih dimenzija za 100 litara bojler dovoljno.
1Sviđa mi se :thumbsup: 1