Citat:
Bojan Basic:Pitam se, da li je Java, kad je rekao „odavno se zna“, mislio samo na period posle 1971; ili su možda, po njemu, i Britanci totalno nenormalni?)
Britanci naravno jesu totalno nenormalni, bar kad je u pitanju sistem mera i mernih jedinica, a bogami kad su u pitanju njihove funte, šilinzi i peniji - bili su nenormalni i što se valuta tiče. To da su nenormalni, ne moram ja da ti dokazujem, jer su međunarodne institucije za mere i merne jedinice već rekle svoje. Što se tiče gluposti sa funtama, šilinzima i penijima, toga su se Britanci sami ratosiljali.
Reći ću ti jednu stvar:
nesumnjivo je da je ljudski rod u svojoj istoriji često bio na stranputici. To što su veliki narodi nekad usvojili neke zakonsko-finansijske odredbe ne znači da su sve bile pametne. Bilo je tu gluposti, koje su naravno vremenom ispravljane. Ako nisi znao i američki dolar je nekad imao apoen od 3, što ne znači da je
sada pametno emitovati takvu novčanicu ili monetu.
Što se tiče Tunisa, Uzbekistana, Surinama, Haitija, Kajmanskih ostrva i sličnih (ili Rusa u doba Staljina) - ne znam šta da ti kažem. Sve su to nesumnjivo moćni finansijski centri i evo već tu neki dan od nedelje očekujem da guverner narodne banke Surinama navrati do Evrope i sredi već jednom ovu dužničku krizu.
Međutim.
Činjenica je da se i problematika gotovog novca i potrebnih apoena sa istorijskog stanovišta sve bolje i bolje rešava. Ono što se nekad nije znalo - sada se zna. Postoji istorijsko iskustvo koje mudri narodi umeju da koriste, i na primeru evra, najmlađe svetske valute, pokazano je koje je rešenje najsvrsishodnije kada su u pitanju apoeni moneta i novčanica. Dakle, uzima se u obzir i cena izrade (i održavanja), zatim potrebe stanovništva za gotovinom, ali i potrebne računske operacije da bi se sračunao potreban iznos i kusur koji se vraća. I sve to bez sentimentalnosti i istorijskih nalseđa, što bi se na srpskom reklo "starting from the scratch".
Ostaje još da ti objasnim šta je četvrt dolara i kako je nastao. Baratanje gotovinom nekad i sad se drastično razlikuje. Kupovna vrednost dolara, nekad i sad se takođe drastično razlikuje. Nekad je 1 dolar bio velika svota, (a sve se plaćalo gotovinom) pa je deljenje na pola i na četvrt bilo logično za veliki iznos od jednog dolara. Navika je čudo, i to je jedini razlog što su amerikanci zadržali četvrt dolara kao monetu. Ali kod novčanica nema sentimentalnosti pa se sada javljaju isključivo u apoenima od 1$, 2$, 5$, 10$, 20$, 50$ i 100$.
Da se vratimo da post koji je Marko_L napisao, (na koji sam reagovao) i u kome stoji da on misli da je mnogo bolje uvesti novčanice od 250 din, 750 din (WTF ?!?) i 1500 din. Ajde ti probaj da sračunaš potrebne apoene za isnos od 14.200 (na primer) a u novčaniku imaš apoene od 250, 750 i 1500. A kasirka u kasi ima novčanice od 750, 250, 75, 25, 10. I ona treba brzo da sračuna kojim apoenima da ti vrati kusur. I još dodajmo po tebi mudre Ruse i njihove apoene od 3 i 60 - i eto žurke na kasi !
I za kraj da potenciram:
napisao sam "odavno se zna", što znači "nekad se nije znalo ali sada se zna" da su apoeni od 1, 2 i 5 * 10n najsvrsishodniji. Kajmanska ostrva, Surinam i Staljin su tako banalan kontra primer da je prosto smešno.
[Ovu poruku je menjao Java Beograd dana 27.12.2011. u 09:19 GMT+1]
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji