Grejanje na pelet - 2. deo

Ne,največi gubitnik i problem u cijelom sistemu je plamenik koji nije u stanju raditi prema temperaturi več prema unaprijed zadanim parametrima,dakle fali lambda sonda i rad po isporučenoj temperaturi, imao sam prilike vidjeti da tako radi samo peltec, sve ostalo je druga liga ili niža klasa i tome se treba prilagoditi, ja sam došao do krajnjih granica u tome, koliko god da nadograđuješ i lijepiš hardver na grundig on neče biti u istoj klasi sa panasonicom, kod mene zahladilo i počelo se ponovno kuriti,meni su bile potrebne 2 vreče da se ugrije 180kvm na 23°C i prosječno vreča i pol za održavanje,buderus211/viadrus u22 i slični potrošili za to 4 vreče i ispod 2 dnevno ne ide, interventno mijenjao 2 grijača u ovom tjednu pa samse friško uvjerio na terenu, na lamburghiniju i feroliju, blago onom tko je svjestan mogučnosti uređaja pa ne laže sebi i drugima

Svaka rijec je tacna.Ali ne samo gorionik nego i kotao.Kotlovi namijenjeni za izgaranje cvrstog goriva ugljena i drva nisu pogodni na pelet.Iz razloga sto 40%izadje na dimnjak .Pelteck ima lambdu i ciscenje izmenjivaca .Odvajanje pepela i modulaciju 30-100 cini mi se .Zbog toga ja i idem u tom pravcu .Nevidim nemogucu misiju i ugradjujem samo komponente renomiranih proizvodjaca .Nebuidzim sa odpada.Nadam se da rezultat nece izostati.

Veliki zračni prostor u kotlu i velika udaljenost izmjenjivača od plamena je gubitak. Ako je već tako onda bi se moglo razmišljati o tome da se smanji prostor u sredini kotla, ugradi se novi izmjenjivač koji bi se spojio na postojeći unutar ili izvan kotla, zavisi od kotla. Taj izmjenjivač bi morao biti u sredini kotla sa glatkim vanjskim površinama. Gorivo pelet bi trebalo izgarati oko tog izmjenjivača bočno i sa zadnje strane. Tako izgaranje u blizini površine izmjenjivača u kotlu i novog izmjenjivača bi brzo zagrijalo vodu u izmjenjivačima i tako brzo proizvedenu energiju spremiti u spremnik, dok se isti ne napuni.
Druga varijanta je kotao malih dimenzija i prateći plamenik ili mjesto izgaranja goriva u zavisnosti od veličine kotla.
I kod jedne i druge varijante bitno je postići u što kraćem vremenu najveću moguću temperaturu u kojoj će gorivo dati najveću vrijednost.
Tu temperaturu treba održavati dodavanjem goriva i zraka dok traje potreba za toplom vodom iz kotla.

plinsko-uljni kotlovi imaju velike predispozicije za takvo nešto kako je pzec opisao,ovo je moj primjer, stavio rešetke za pepeo (sivo na dnu ložišta je pepeo), ne mogu ugraditi korpu za pepeo nego se pepeo mora vaditiili usisavaćem ili posudom,autonomija čišćenja ložišta je ovisno o kvaliteti peleta cca.10 vreća peleta, za više od 15kW znage plamenika preporučam minimalno 4 rebra,dimovodne kanale potrebno je jednom mjesečno očistiti plastičnom četkom da se skine pepeljasta prašina/talog, radi se o uljnoplinskom kotlu Ferroli GN1N04:

To je dobro, tu je sad bitno da se ne remeti toplina u kotlu naglim prekidanjima i kratkim radom kotla, to omogućava veći spremnik i nakon istog distribucija prema potrošačima malo drugačije od onog što sam ti poslao na PP. Uštedu moguća do 15% sadašnje potrošnje.

pzec kotao je spojen prema gore priloženoj shemi, nema remećenja topline kotla, radna temperatura kotla je minimalno 60*C a maksimalno 81*C, to omogućava ltc100 + mali spremnik 200 litara + regulacija polaznog voda, u radu plamenika u snazi od maksimalno 20kW, još da plamenik može raditi prema temperaturi i atmosferskim prilikama spremnika ne bi bilo ni potrebno, iznesi svoje ideje, svaki konstruktivni prijedlog je dobro došao

Problem je povrat tople vode iz PTV u donju zonu spremnika. Sve dobro dok radi pumpa kotla, kad ne radi ta topla voda ulazi u spremnik u donju zonu i brzo imaš sve zone 60°C to je loše. Jedino ako si onim dodatnim ventilom i upravljanje pumpom PTV ograničio da PTV može raditi samo dok radi pumpa kotla. Ostalo je samo još dodati nepovratni između kotla i spremnika i riješiti punjenje spremnika bočno a ne kroz kapu, to je moguće zavarivanjem rupe sa strane ili zamjenom spremnika. O tome možeš čitati na linku koji sam ti poslao zašto tako nije dobro. Pošto je kod tebe sad mala količina vode u spremniku nije neki gubitak pa tako može i ostati. Ako si zadovoljan onda dobro i tako, malo sam zatečen podatkom koliko si sad potrošio za 1 dan kad je vani 10-12°C a noći malo manje.

da, sve pumpe su kontrolirane i ovisne jedna o drugoj tj. o minimalnoj zadanoj temperaturi rada, za režim grijanja 24h/22~23*C/180kvm dvoetažni neizolirani objekat (90+90) od +14*C do -15*C ide od vreće do ne pune tri vreće, mislim da sam došao do maksimuma iskoristivosti kotlovnice, dakle kotlovnica isporučuje od 75kW do 200kW/24h za navedeni režim grijanja spomenutog objekta ako je: 1kg peleta=5kW energije, tj. objekat 180kvm neizolirani (90+90) troši od 3,2kW/1h do 8,4kW/1h, samo izolacija (akumulacija topline u objektu) i pametna modulacija rada kotla smanjuje daljnju potrošnju, da se uzme iskoristivost peleta u kotlovnici od 80% to bi značilo da objekat troši od 2,5kW/1h do 6,7kW/1h, ili naj jednostavnije da trošim od 0,7kg peleta/1h do 1,7kg peleta/1h uz iskoristivost od 80% ,ili sam ipak nešto zaboravio

To sam ja vec probao i nije lose.Ova prva varijanta.Napravis S putanju ili s i pola i do kolektora stigne samo pola temperature dimnih gasova. Cijena uradka dvije cijevi po 15 evra i poneki holender. Zavarivanje TIG postupkom. Izbusen zadnj clanak sve upasovano i radi.

[quote]malden mb:
kotlovnica isporučuje od 75kW do 200kW/24h za navedeni režim grijanja spomenutog objekta ako je: 1kg peleta=5kW energije, tj. objekat 180kvm neizolirani (90+90) troši od 3,2kW/1h do 8,4kW/1h, samo izolacija (akumulacija topline u objektu) i pametna modulacija rada kotla smanjuje daljnju potrošnju, ili sam ipak nešto zaboravio

5 kWh 1 kg je nemoguće postići, osnovna sirovina sa 10% vlage može dati 4,4 kWh energije u tako sitnom stanju potpomognuto kontroliranim dovođenjem zraka za izgaranje.
Kotao koji radi u modu modulacija se primjenjuje u spojevima sa hidro skretnicom bez spremnika, umjesto hidro skretnice mogu 2 T komada ( closely spaced tees ) jedan do drugog pa je to opet isto. Kad se koristi spremnik onda nema modulacije najviša temperatura vode u kotlu dok se ne napuni spremnik, nakon toga kotao spava dok se topla voda iz spremnika troši za potrebe grijanja ili PTV.

Još da si imao gorivo unutar kotla što bliže izmjenjivaču, ovako opet imaš neku zračnu udaljenost pa i gubitak.
Ako bi se koristio novi izmjenjivač unutar većeg kotla onda bi se moglo napraviti moderni kondenzacijski kotao sa izgaranjem goriva plamenikom iznad izmjenjivača u sredini kotla, postojeći izmjenjivač na spajati na nov, za svaki izmjenjivač pumpa na istu cijev.

pa cijelo vrijeme to i pričam, da kod pametnog rada plamenika prema potrebnoj temperaturi nema potrebe za spremnikom topline, a uz osnovnu maksimalnu kontrolu rada plamenika prema unaprijed zadanim parametrima neovisnim o temperaturi preferiram spremnik topline maksimalno za 10kW=100litara, nikako veći ili veliki za samo skladištenje topline, pokušaj mi dokazati računski na mojem primjeru da griješim ako ti staviš npr. 800 litara spremnik umjesto mojeg od 200 litara

Računica je jasna, griješ neku površinu da bi prenosio toplinu površine na vodu u kotlu. To vrijeme može biti jednom ili više puta. Ako je jednom onda najvećom mogućom temperaturom griješ vodu u kotlu i puniš veći spremnik. Spremnik se spaja na pumpu distribucije i nakon toga pumpe potrošača. Svaki potrošač zahtjeva od distribucije da doda toliko tople vode koliko istom treba da održava svoj krug. Takav način produži vrijeme pražnjenja spremnika i štedi kotao.
Matematički nemaš što uspoređivati, bitna je temperatura unutar kotla da bi iskoristio plinove iz goriva. Tu je najveći pomak prema iskoristivosti goriva.
Prilog usporedba kotao na pelet sa i bez spremnika iz naučnih izdanja 21. stoljeća hpacmag

Još da si imao gorivo unutar kotla što bliže izmjenjivaču, ovako opet imaš neku zračnu udaljenost pa i gubitak.
Ako bi se koristio novi izmjenjivač unutar većeg kotla onda bi se moglo napraviti moderni kondenzacijski kotao sa izgaranjem goriva plamenikom iznad izmjenjivača u sredini kotla, postojeći izmjenjivač na spajati na nov, za svaki izmjenjivač pumpa na istu cijev. [/quote]

Zasto nebi imao gorivo blizu imenjivaca.I zasto zracnu udaljenost.Ako je tako onda nisam ni trebo ubacivat izmenjivac .Varit tu konstrukciju bezveze.Razmisljanje je dobro i negativno je za one sto nisu nista dodali.

Pišem da treba gorivo biti što bliže izmjenjivaču i da treba izbjeći zračnu udaljenost između plamenika i izmjenjivača, kad se koristi plamenik.

Bas tako .Time sam se sluzio.

ja u diagramima ne vidim logike ako je radna temperatura kotla 60~80*C/24h, a tražena temperatura polaznog voda je sa spremnikom od 200 litara osigurana traženih 58*C/24h, ne vidim rupe u temperturi ispod tražene 58*C za polaz u konstantnom vremenu baš nigdje, kao ni hlađenje kotla ispod 60*C u tom istom vremenu, a nemam većeg/velikog spremnika, što znači da kod mene temperatura u kotlu nije baš nikada manja od tražene polazne kruga grijanja, bez obzira što plamenik ne radi a pumpa kruga grijanja cirkulira, kad se temperatura padom približi kritičnoj veličini pali se plamenik koji opskrbljuje tu istu pumpu kruga grijanja, regulacija te temperature samo višak skreće u spremnik, iz spremniku taj višak se ponovno koristi do sljedećeg postizanja potrebne snage plamenika za potrebnim isporučivanjm topline

Slažem se sa tvojim opisom i načinom kada bi umjesto peleta koristio plin ili struju kao gorivo za proizvodnju tople vode.

Daj pričaj činjenicana, tvoji diagrami imaju prazne rupe i velike oscilacije, pričaj povezano uzročno posljedičnim primjerom, ne copy paste,moj diagram nema rupa ni velikih oscilacija, a i te koje postoje su ispod granice bilo ugrožavanja t.kotla bilo t.polaza,svoju teoriju branim izrečenim argumentima dokazanim u mojoj kotlovnici,dakle činjenicama ,kakav sad plin, pa on radi u kondenzacijskom načinu u savršenoj modulaciji,kakvo grijanje na struju u današnje vrijeme osim tp sa što večim copom,kW struje mi skuplji od kW peleta, za veči postotaka od iskoristivosti struje,ne skretati sa teme