Hvala. ;-)
Pravopis srpskog jezika ... on-line
Zaključano
Zakačeno
izmenjeno 1 put, poslednji put kelja 11.10.2008. u 11:44
Izmene poruke
- kelja11.10.2008. u 11:44zapis iz teksta poruke
Nova pitanjca, gramaticka. :)
Kako glasi dativ/lokativ imenice (ime jednog seoceta) Telečka?
(Decu koja zive tamo ucitelji ubedjuju da je Telecki, meni to bas ne zvuci dobro, ja bih tu isao po analogiji sa Ecka (ako je Eckoj uopste pravilno???))
Koji sufiks (sufiksi?) se koriste za oznacavanje zenskih pripadnika izvesnih profesija (pedagog, psiholog, inzenjer, i tako vec te reci...)?
Ima li tu nekih (relativno cvrstih) pravila?
Hvala!
Primecujem da se tu javvljaju neke nove tendencije, feministkinje dizu glas. ;)
Kako glasi dativ/lokativ imenice (ime jednog seoceta) Telečka?
(Decu koja zive tamo ucitelji ubedjuju da je Telecki, meni to bas ne zvuci dobro, ja bih tu isao po analogiji sa Ecka (ako je Eckoj uopste pravilno???))
Koji sufiks (sufiksi?) se koriste za oznacavanje zenskih pripadnika izvesnih profesija (pedagog, psiholog, inzenjer, i tako vec te reci...)?
Ima li tu nekih (relativno cvrstih) pravila?
Hvala!
Primecujem da se tu javvljaju neke nove tendencije, feministkinje dizu glas. ;)
Pa nije valjda da niko ne zna??? :(
Jeste da je tema možda malo i zastarela, s obzirom na datum postavljanja, ali, ako ti i sada nešto znači, i ako se dobro sećam, kod konsonantske grupe ČK ne dolazi do sibilarizacije, tako da ona ostaje nepromenjena prilikom deklinacije. Stoga bi sufiks za lokativ/dativ bio -ČKI.
Potpis
All work and no play makes Jack a dull boy!
Sta je pravilno?
"iseci mi parce torte"
ili
"iseči mi parce torte"
zatim . . .
"bio sam u Ameriku"
ili
"bio sam u Americi"
veoma bih bio zahvlan ako bi uz odgovor dobio i objasnjenje,
Hvala unapred.
"iseci mi parce torte"
ili
"iseči mi parce torte"
zatim . . .
"bio sam u Ameriku"
ili
"bio sam u Americi"
veoma bih bio zahvlan ako bi uz odgovor dobio i objasnjenje,
Hvala unapred.
Citat:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sibilarizacija
Citat:
zatim . . .
"bio sam u Ameriku"
ili
"bio sam u Americi"
"bio sam u Ameriku"
ili
"bio sam u Americi"
Dakle:
N. Amerika
G. Amerike
D. Americi
A. Ameriku
V. Ameriko
I. Amerikom
L. Americi
U tvom slučaju govori se o mestu, znači lokativ. Ako bi označavao pravac kretanja (Išao sam u Ameriku), onda ide akuzativ.
A kaze se i "biH" kada govoris u prvom licu
A ko je govorio u prvom licu? Ili sam ja nesto ispustio?
Potpis
Kad sve ostalo zakaže, pročitaj uputstvo...
gmuk2 u delu poruke : "veoma bih bio zahvlan ako BI uz odgovor dobio i objasnjenje"
Da, sad je jasnije. Kad se ne citira, misli se na poruku iznad - tako da sam mislio da mislis na poruku iznad tvoje, gde je sve ok.
Potpis
Kad sve ostalo zakaže, pročitaj uputstvo...
Ej, ljudi, ovo je predivno sto radite, i teddy i Balša (nisam sve procitao, mozda ima i drugih imena onih koji cackaju po zackoljicama srpskog jezika), i vraca mi nadu u odrzanje srpskog jezika.
Ja sam sa sobom u Australiju doneo "Recnik jezickih nedoumica", a kasnije i jos nekoliko knjizica koje mi pomazu da ga ne zaboravim, i od sada cu koristiti vasu pomoc (nadam se da nemate nista protiv
).
Pozdrav svima iz "Down under",
Slavisa
Ja sam sa sobom u Australiju doneo "Recnik jezickih nedoumica", a kasnije i jos nekoliko knjizica koje mi pomazu da ga ne zaboravim, i od sada cu koristiti vasu pomoc (nadam se da nemate nista protiv
Pozdrav svima iz "Down under",
Slavisa
Potpis
moj misko je genija za voznju
Sezona zaključivanja ocena je u jeku, pa danima već mozgam i polemišem o ovoj temi, ali još uvek me niko nije ubedio da je ispravan samo jedan oblik ove reči/sintagme.
Jasno mi je da je izraz "vrlo dobar" uz ocenu 4 više u upotrebi i da je "stariji", (piznajem ga), ali sam ubeđena da ni oblik "vrlodobar" nije pogrešan. Evo, navešću neke svoje argumente:
Mislim da je svima jasno da se neće na isti način izgovoriti: on mi je VRLO DOBAR prijatelj i: on je VRLODOBAR učenik. Već je neko pominjao razliku u značenju VRLO DOBAR učenik i VRLODOBAR učenik i meni je ta rzlika sasvim jasna i očigledna.
To što se neko od stručnjaka nije setio da baš ovu reč pomene u primerima u gramatici ili pravopisu (nemoguće je navesti sve primere iz jezika), ne znači da se ta reč ne može prepoznati u nekim već postojećim pravilima.
Ljubo Mićunović kaže: "Pridev i prilog često se tesno vezuju i obrazuju pojmove koji se sastavljeno pišu: novoosnovan, visokocenjeni, gorepomenuti, mnogopoštovani, takozvani, visokokvalifikovani, dobrostojeći. . . "
U Gramatici srpskoga jezika Živojin Stanojčić u tački 343-b navodi primer prideva nastalih slaganjem: "Pridevi nastali srastanjem priloga i prideva u kojima prvi deo određuje nijansu ili intenzitet zastupljenosti osnovne osobine koju kazuje pridev u drugom delu složenice". On navodi primer JARKOCRVEN koji se može pisati i odvojeno (prilog-pridev) i sastavljeno u zavisnosti da li se akcentuju obe reči u rečenici ili je primer sa jednim akcentom. Zašto se ne bi i naš "slučaj" mogao prepoznati u ovom navodu?
Na netu sam našla brojne primere da se na fakultetima, između ostalih i na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu (gde se nalazi i katedra za srpski jezik) koristi izraz VRLODOBAR u nekim obrascima. . .
Mislim da će se većina složiti da se VRLODOBAR uz ocenu 4 izgovara sa jednim akcentom. A ako pridev dobar nije enklitika, kako onda tumačimo ovu pojavu? Ili svi uspeh vrlodobar pogrešno izgovaramo (pogrešno akcentujemo) ili je jednostavno ovaj primer promakao autorima gramatika i pravopisa.
Sve što sam navela, da bude jasno, odnosi se samo na pridev koji se koristi za obeležavanje određenog stepena školskog uspeha (vrlodobar 4, vrlodobar uspeh, vrlodobar učenik). Neka to bude izuzetak, nazovite ga kako hoćete, ali moj jezički osećaj mi kazuje da sam u pravu.
I da nije ovih navoda Mićunovića i Stanojčića, mislim da je ovakav uobičajen način akcentovanja i izgovora ovog "slučaja" dovoljan razlog da se SASTAVLjENO PISANjE NE SMATRA POGREŠNIM.
Jasno mi je da je izraz "vrlo dobar" uz ocenu 4 više u upotrebi i da je "stariji", (piznajem ga), ali sam ubeđena da ni oblik "vrlodobar" nije pogrešan. Evo, navešću neke svoje argumente:
Mislim da je svima jasno da se neće na isti način izgovoriti: on mi je VRLO DOBAR prijatelj i: on je VRLODOBAR učenik. Već je neko pominjao razliku u značenju VRLO DOBAR učenik i VRLODOBAR učenik i meni je ta rzlika sasvim jasna i očigledna.
To što se neko od stručnjaka nije setio da baš ovu reč pomene u primerima u gramatici ili pravopisu (nemoguće je navesti sve primere iz jezika), ne znači da se ta reč ne može prepoznati u nekim već postojećim pravilima.
Ljubo Mićunović kaže: "Pridev i prilog često se tesno vezuju i obrazuju pojmove koji se sastavljeno pišu: novoosnovan, visokocenjeni, gorepomenuti, mnogopoštovani, takozvani, visokokvalifikovani, dobrostojeći. . . "
U Gramatici srpskoga jezika Živojin Stanojčić u tački 343-b navodi primer prideva nastalih slaganjem: "Pridevi nastali srastanjem priloga i prideva u kojima prvi deo određuje nijansu ili intenzitet zastupljenosti osnovne osobine koju kazuje pridev u drugom delu složenice". On navodi primer JARKOCRVEN koji se može pisati i odvojeno (prilog-pridev) i sastavljeno u zavisnosti da li se akcentuju obe reči u rečenici ili je primer sa jednim akcentom. Zašto se ne bi i naš "slučaj" mogao prepoznati u ovom navodu?
Na netu sam našla brojne primere da se na fakultetima, između ostalih i na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu (gde se nalazi i katedra za srpski jezik) koristi izraz VRLODOBAR u nekim obrascima. . .
Mislim da će se većina složiti da se VRLODOBAR uz ocenu 4 izgovara sa jednim akcentom. A ako pridev dobar nije enklitika, kako onda tumačimo ovu pojavu? Ili svi uspeh vrlodobar pogrešno izgovaramo (pogrešno akcentujemo) ili je jednostavno ovaj primer promakao autorima gramatika i pravopisa.
Sve što sam navela, da bude jasno, odnosi se samo na pridev koji se koristi za obeležavanje određenog stepena školskog uspeha (vrlodobar 4, vrlodobar uspeh, vrlodobar učenik). Neka to bude izuzetak, nazovite ga kako hoćete, ali moj jezički osećaj mi kazuje da sam u pravu.
I da nije ovih navoda Mićunovića i Stanojčića, mislim da je ovakav uobičajen način akcentovanja i izgovora ovog "slučaja" dovoljan razlog da se SASTAVLjENO PISANjE NE SMATRA POGREŠNIM.
Tesko da si u pravu...
Zašto?
Ne vidim razlog zašto se ne bi ovaj pridev "prepoznao" u tački 343/b Stanojčićeve gramatike!
Ne vidim razlog zašto se ne bi ovaj pridev "prepoznao" u tački 343/b Stanojčićeve gramatike!
Poštovani,
Izvinjavam se ali nisam imao volje da pretražujem ceo forum radi odgovora na ovo pitanje... tačnije probao sam, ali mi ova Guglova varijanta za pretraživanje nije baš najjasnija.
Evo mog pitanja:
Na buticima sam viđao da se prodaju rančevi, čuo sam i dosta ljudi da su kupovali rančeve ali niko od njih nije mislio na ranč već na ranac.
Zar ne bi bilo ispravnije da se prodaju ranci, dok su rančevi, po mom shvatanju, nekretnine.
Pišem nakon duže rasprave sa nekim društvom gde je generalni zaključak bio, da to što govorim ima smisla ali jednostavno da nisam u pravu.
Hvala unapred.
Izvinjavam se ali nisam imao volje da pretražujem ceo forum radi odgovora na ovo pitanje... tačnije probao sam, ali mi ova Guglova varijanta za pretraživanje nije baš najjasnija.
Evo mog pitanja:
Na buticima sam viđao da se prodaju rančevi, čuo sam i dosta ljudi da su kupovali rančeve ali niko od njih nije mislio na ranč već na ranac.
Zar ne bi bilo ispravnije da se prodaju ranci, dok su rančevi, po mom shvatanju, nekretnine.
Pišem nakon duže rasprave sa nekim društvom gde je generalni zaključak bio, da to što govorim ima smisla ali jednostavno da nisam u pravu.
Hvala unapred.
Potpis
Ne može policija da hapsi ugledne građane samo zato što su kriminalci
Dozvoljene su obe množine (Pravopis, Matičin šestotomnik).
(Pri tom nema preklapanja s množinom reči ranč, jer se akcenti razlikuju.)
(Pri tom nema preklapanja s množinom reči ranč, jer se akcenti razlikuju.)
Potpis
Ljubičice crvena, što si plava kô zelena trava.
Hm ...
A kako se to akcentuje množina rančevi (jednina ranč) i rančevi (jednina ranac). Ja sam čitao pre par godina upravo obrnut: ranac - ranci, ranč - rančevi.
A kako se to akcentuje množina rančevi (jednina ranč) i rančevi (jednina ranac). Ja sam čitao pre par godina upravo obrnut: ranac - ranci, ranč - rančevi.
Potpis
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
kod ranca [ranceva] je kratko a,dok je kod ranaca [ranceva] dugo [uzlazno?] a ,naravno mislim na 1.,ne zadnje u reci
izmenjeno 1 put, poslednji put Shrafciger 21.10.2009. u 13:10
Izmene poruke
- Shrafciger21.10.2009. u 13:10zapis iz teksta poruke
Svakako da je u pitanju razlika u kvantitetu. U govoru ju je lako primetiti, ali se u pisanoj formi, ukoliko akcenat nije obelezen, shto je najcheshce i sluchaj, ona moze uochiti jedino iz konteksta. Rech je, dakle, o homoformima.
Potpis
All work and no play makes Jack a dull boy!
Ako Rade ima knjigu, da li je knjiga Radova ili Radetova?
Takođe: Đorđu ili Đorđetu?
Takođe: Đorđu ili Đorđetu?
Potpis
Hello!