Srbija ponovo tema Bilderberg grupe
nedjelja, 15 jun 2008 11:58 mtsmondo.com
Lako je biti skeptičan prema teorijama zavjere, ali nije tako lako odgovoriti na pitanje čemu onda potreba političko-finansijsko elite planete da se redovno sastaje, pišu u ekskluzivnom tekstu "Večernje novosti".
Kako dnevnik izvještava članovi Bilderberg grupe sastali su se "iza sedam brava, krijući od javnosti i gdje se sastaju, i o čemu raspravljju, i zbog čega, uostalom, takva tajnost ako nema šta da se prikriva..."
Prošle nedjelje, od 5. do 8. juna, u apsolutnoj diskreciji, bez najava u javnosti i saopštenja bilo koje vrste, u američkom gradiću Čentili (u državi Virdžinija), što "Novosti" prve otkrivaju domaćoj javnosti, okupilo oko 225, bez pretjerivanja se može reći, sadašnjih i budućih vladara svijeta.
Među njima i Karl Bilt, Joška Fišer, Ričard Holbruk, Jap de Hop Shefer, Henri Kisindžer, holandska kraljica Beatris, Kondoliza Rajs, Dejvid Rokfeler... Sve ove ljude spaja jedno: 56. po redu sastanak grupe "Bilderberg".
"Bilderberg" je neformalna organizacija političara, predstavnika vojnoindustrijskog sektora, bankara, poslovnih ljudi... Svojom tajnovitošću donekle podsjeća na slobodne zidare, masone. Tvori ga tvrdo jezgro, u koje se, na primer, mogu svrstati Dejvid Rokfeler i Henri Kisindžer, a ostatak gostiju se poziva po trenutnoj aktuelnosti, odnosno po tome koliko je perspektivno "ulagati" u njih. Štab je formalno u Hagu.
Od 1954, kada su se "odabrani" prvi put sreli, na inicijativu holandskog princa Bernara, u hotelu "Bilderberg" u ovoj zemlji, po čemu je čitava organizacija i dobila ime, ovi skupovi su redovni (prošle godine je održan u Istanbulu).
Cilj prvog sastanka sredinom pedesetih, danas niko ne krije: stvaranje Evropske unije. Lideri okupljeni u "Bilderbergu" vidjeli su u tome jedinu šansu sučeljavanja, a prije toga snaženja, zapadnoevropskog bloka prema SSSR-u.
Tako je i bilo... Džordž Mekgi, bivši američki ambasador u Zapadnoj Nemačkoj, kasnije je otvoreno govorio da je Rimski ugovor (potpisan 1957), kojim je stvoreno zajedničko tržište u Evropi, kreiran na sastancima "Bilderberga". Tvrdi da je i sve kasnije evropske institucije osmišljavala grupa "Bilderberg".
Sastanci se od tada održavaju svake godine na drugom mjestu (uglavnom u Evropi), najčešće početkom juna, o njima se javnost ne obavještava, ali je u svijetu već dovoljno zagriženih novinara koji su cijelu svoju karijeru posvetili "otkrivanju tajne Bilderberga", stvorivši svoju paralelnu informativnu mrežu uhođenja, odnosno otkrivanja gde će se moćnici te godine okupiti i, ako je moguće, o čemu će raspravljati.
Ove godine, saznaje se, u hotelu "Vestfilds Meriot" u Čentiliju našao se i Barak Obama, što mnogi već vide i kao siguran znak da je on "odabran" za novog predsjednika Amerike. Baš kao što su ranije, prije svojih strelovitih političkih uspona sa dugotrajnim dejstvom, na "Bilderberg" sastanke pozivani Bil Klinton i Toni Bler...
Sastanku "Bilderberga" u Čentiliju su, između ostalih, prisustvovali i: prvi čovjek Dojče banke Jozef Akerman, direktor Nacionalne agencije za bezbjednost SAD Kejt Aleksander, premijer Holandije Jan Peter Balkenende, direktor američkih Federalnih rezervi Ben Bernanke, ministar spoljnih poslova Švedske Karl Bilt, guverner Banke Italije Mario Dragi.
Bili su tu i: bivši političar, sada potpredsjednik Perseusa Ričard Holbruk, potpredsjednik "Fijata" Džon Elkan, bivši njemački ministar spoljnih poslova Joška Fišer, generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer, njemački diplomata Volfgang Išinger, američki političar Henri Kisindžer, evropski komesar za trgovinu Piter Mendelson, holandska kraljica Beatris, američki državni sekretar Kondoliza Rajs, bivši predsjednik Čejz Menhetn banke Dejvid Rokfeler, holandski ministar za evropska pitanja Frans Timermans, španska kraljica Sofija, predsjednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, visoki komesar za nacionalne manjine OEBS-a Knut Volebek, predsjednik Svjetske banke Robert Zelik...
Formalno, godišnji skup "Bilderberga" izgleda ovako: na jednom mjestu se okupi trećina top-političara i dve trećine finansijsko-poslovnih magnata, vijećaju tri dana bez straha da će njihovi stavovi dospjeti u javnost (i obezbjeđenje mora ostati izvan prostorije za sastanke), ništa se ne snima i ne bilježi, a onda se raziđu, pojednostavljeno rečeno: na izvršenje zadataka.
Tvrdi se da je "tajnovitost neophodna da bi diskusija bila stimulativnija". Zanimljivo je, međutim, da udarni američki mediji o ovim skupovima, po pravilu, ne informišu. Objašnjenje je jednostavno: njihovi vlasnici i sami su na "Bilderberg" listama.
Osnovni cilj "Bilderberga" bio je jačanje evro-atlantskih veza, ali još odavno je to preraslo u odnos ove osovine prema prijetnjama koje dolaze od ostatka planete. Odnosno, očuvanje i jačanje supremacije zapadne civilizacije.
Tako se ove godine, nezvanično su saopštili pojedini učesnici, raspravljalo i o sajber-terorizmu, mogućem ratu sa Iranom, izboru američkog predsjednika, Rusiji...
U okviru rasprave o odnosima SAD i EU pominjana je, navode pojedini mediji pozivajući se na neimenovane izvore, i Srbija. Izražena je zabrinutost zbog "neizvjesnosti" koju "Srbija ni na Istoku ni na Zapadu" politički i bezbjednosno nosi i zaključeno je da su dozvoljeni svi napori i troškovi (čitaj: sredstva) da se jedan naš orao otrgne od pogleda usmerenog na istok i da se zemlja ubrzano uključi, veže, u sve zapadne strukture kako bi se trajno "skinulo to pitanje", jer pred Evropom i Amerikom stoje izazovi koje ne treba opterećivati sitnicama u sopstvenom dvorištu.
Davanje nezavisnosti Kosovu se i posmatra u tom kontekstu, uz opasku jednog od prisutnih da će svoju punu funkciju ispuniti tek ako se na pravi način "nagradi" (umiri) Srbija, a u tom smislu se tumači i prisustvo potpredsjednika "Fijata".
Zanimljivo je da je 1999. godine, nama po zlu znane, skup "Bilderberga" održan u Sintri od 3. do 6. juna, a da je prva tema bilo Kosovo. Moderator rasprave bio je Henri Kisindžer, a prvi govornik Karl Bilt. Njih dvojica su i ove godine bili u Čentiliju. Uopšte, među "Bilderberg" zvanicima uglavnom tradicionalno preovlađuju Srbiji ne baš naklonjeni političari.
Jedini predstavnik iz Češke, na primjer, bio je ministar spoljnih poslova Karel Švarcenberg, najtvrđi zagovornik priznavanja nezavisnosti Kosova, poznat već petnaestak godina po stavovima koji prava Srba stavljaju u drugi plan.
Švarcenberg je, inače, i nasledni vitez reda "Zlatnog runa", osnovanog u vrijeme Austrougarske kao način priznanja monarhije najvernijim aristokratama, a poslije njenog kraha ovaj red je nastavio da se bori za habzburške vrijednosti i, prije svega, katoličanstvo.
Upravo Švarcenbergovo odsustvo sa radnog mjesta nagnalo je češke novinare da istraže gde se nalazi, i na kraju im je potvrđeno - na skupu je "Bilderberga" u Čentiliju. "Kao privatno lice", saopšteno je u češkom Ministarstvu.
A onda se u tamošnjim medijima oglasio i Jirži Pehe, politikolog (nekada desna ruka Vaclava Havela, još jedne Srbima nenaklonjene osobe), koji je na "Bilderberg" skupu bio 2001.
Nije želio da iznosi detalje, jer, tvrdi, to je obaveza svih učesnika, ali je objasnio da je bio šokiran brojem značajnih ličnosti kojima je bio okružen kada se, po pozivu jednog njemačkog zvaničnika, našao na sastanku "Bilderberga", kao o otvorenošću i "dalekovidošću" diskusija.
Ne smatra da je "Bilderberg" organizacija koja može nekoga da "progura" u politički vrh, ali kontakti koje tamo stekne svakako mogu više nego da pomognu.
Pa, nije ni čudo što su dvije trećine učesnika iz poslovno-finansijske elite - to je njihov način da utiču na stvaranje svjetskog političkog ambijenta za svoj biznis. Svojevrsna simbioza od koje moćnici imaju koristi, a običnim smrtnicima ostaje da vjeruju ili ne vjeruju u teorije zavere.
Pehe se sjeća da je 2001. glavna glavna tema bio uspon Kine, ali i "sudar civilizacija", odnosno zapadnog i islamskog svijeta, iako je skup održan pre 11. septembra...
Prije tri godine na "Bilderberg" skupu, kako je tada procurilo, zatraženo je drastično poskupljenje nafte. Henri Kisindžer je tražio je cijenu barela od 150 dolara. Tada je bila samo 40, ubrzo je skočila na 70, a danas je nadomak tada projektovane cifre.
Kanadski pisac Danijel Estulin, autor knjige "Klub Bilderberg", smatra da je konačni cilj ove "grupacije silnih" da kreiraju svjetsku vladu, "koju bi činili uticajni ljudi, s ciljem da kontrolišu sve značajne resurse na planeti gdje neće postojati nacije, već samo regioni, jedna religija, jedan ustav, jedna crkva, jedna moneta i jedna država".
Kao "organizacija kćerka" "Bilderbergu" formirana je kasnije "Trilaterala", preko koje se ostvaruje dijalog s Japanom. Ka cilju koji navodi Estulin međukorak je, tvrdi se, stvaranje četiri velike svjetske unije: evropske, američke, azijske i afričke.
Tek da pomenemo, krajem maja ove godine u Sao Paolu formirana je Unija nacija Južne Amerike (UNASUR), zajednica 12 naroda južne hemisfere američkog kontinenta, po ugledu na EU.
Tako, zavjere možda nema, ali jedno je sigurno: ako već ne želite da prihvatite da neko organizovano radi protiv vas, utješite se time da "neko misli za vas". Da bi očuvao svoje pozicije, ne da bi popravio vaše.
http://www.in4s.net/x/index.ph...catid=82:srbija&Itemid=197