Citat:
burex:
U Srbiji poprilično loše radi protivgradna zaštita, ali mene živo interesuje šta je praksa u okolini i dalje po pitanju zaštite od grada? Šta je standard? Da li se više koristi aktivna borba (udar na oblake), ili pasivna (mreže, zavese iznad zasada i stabala).
Nedavno sam naleteo na protivgradni top koji navodno nema previše efekta:
Ali na YouTube nikako da nađem redovne snimke protivgradnih raketa. Da li se to koristi van Balkana uopšte? Koliko su protivgradne rakete delotvorne?
Prvi put čujem za takav protivgradni (ili protutucni

) top. Malo sam prokrstario po internetu i evo šta sam našao.
Tri stara protiv-gradna topa štitili su selo Zlatari od gradonosnih oblaka do formiranja jezera na reci Rasini. Posle 1979. ovu ulogu preuzeo je novi
protiv-gradni top koji lansira protivgradne rakete iz zaseoka Zbilje.
(Zlatari, opština Brus, Srbija)
Protivgradni top služio je za protivgradnu zaštitu. U donjem delu stavljala se prangija (čaura u kojoj je barut). Čovek upali sporogoreći štapin i udalji se. Štapin potpali barut u prangiji i proizvede se gromoglasan zvuk koji je levkom usmeren prema oblacima (poput ogromnog megafona). Gromoglasan zvuk deluje da se sitne kapljice vode ne spajaju u krupnije, i ne obrazuju ledene padavine.
http://www.google.rs/url?sa=t&...CNFwNgnnyn0mPDOckAep6_fmS40_dQ
Protivgradni top je generator udarnog talasa koji se koristi za spriječavanje formiranja grada u njegovoj početnoj fazi. Top se sastoji od dugačkog limenog lijevka na koji se nastavlja uski vrat u čijoj osnovi je komora za pravljenje eksplozije mješavine gasa acetilena i vazduha. Kako novonastala energija prolazi kroz vrat i dalje kroz lijevak, ona se dalje razvija u silu koja postaje udarni talas. Ovaj talas koji se može jasno čuti kao pišteći zvuk, putuje brzinom zvuka u i kroz oblake iznad, ometajući fazu rasta gradnih kuglica.
Uređaj se aktivira svakih 4 sekunde tokom perioda kada se oluja približava i sve dok ne prođe preko štićenog područja. Ukoliko je intervencija dobro izvedena, ono što bi trebalo da padne kao grad, obično padne kao kiša. Ključni momenat je da se uređaj pokrene tokom dolaska oluje, kako bi na vrijeme preduprijedio stvaranje grada, budući da on ne može da djeluje na već formirane kuglice grada.
Iako istorija primjene protivgradnih topova seže sve do 18-og vijeka, savremeni topovi razvijeni su u proteklih 30 a sa najvećim naglaskom na zadnjih 10-ak godina.
Zaštićena zona oko jednog uređaja odgovara radijusu od 500 m, sa smanjenom efikasnošću kako se udaljenost od uređaja povećava.
Uz topove je moguće instalirati i radarski kontrolisanu upravljačku jedinicu koja automatski startuje i gasi uređaj. Osim ovoga, upravljanje mašinom pomoću radio veze ili daljinskog upravljača spada u standardnu opremu.
Cijena jednog topa sa instalacijom kreće se od 50 – 60 000 USD.
Pouzdanost ovog sredstva potvrđena je od brojnih korisnika i voćarskih udruženja. Jedan od problema sa kojima se uzgajivači susreću jeste dobijanje dozvole za instalaciju ovog sistema, s obzirom da stvara jaku buku u svojoj okolini.
Jedan ovakav top imali smo priliku vidjeti prilikom posjete Južnom Tirolu 2012. godine.
Pogledajte video:
http://www.youtube.com/watch?v=gZGrtEdSrso
Tehnički detalji:
http://www.youtube.com/watch?v=dRPe7IvZDyI
Zanimljiv zvuk:
http://www.youtube.com/watch?v=GteGbZeKsOI
http://www.google.rs/url?sa=t&...CNHeQfpDkRg08O15B6CLHKTyDowyOg