Godisnji prosek vetra u juznom Banatu je otprilike najveci u Srbiji i iznosi 6m u sekundi. Preporucujem, svima, izucavanje jednostavnih proracuna na adresi
http://www.otherpower.com/windbasics1.html i nakon toga imacete uvid u godisnju proizvodnju vase vetrenjace. Vetrenjaca precnika 1,5 m proizvodi u teoriji 100 vati pri brzini od 16 km na sat, ali po ispitivanju naucnika Betza, savrsena vetrenjaca (koju cini mi se niko jos nije napravio) ne moze da izvuce vise od 59.26%, ovo nas dovodi do jos realnijeg pogleda na stvari tako da mozemo slobodno da zakljucimo da jednostavna rucno radjena vetrenjaca moze dostici Betzov limit ali ustvari imace najverovatnije oko 30 vati snage a to je 30% od snage vetra.
Ako je vetar duplo brzi snaga vetra se racuna po principu 100 (vati) x2 x2 x2 = 800 vati, i kada izracunate realnih 30% efikasnosti dobicete 240 vati po precniku od 1,5 metara.
Nego vratimo se na vetrenjacu precnika 1,5 metara i godisnji prosek za juzni Banat, jer brzina vetra od 6 ms znaci brzinu od 21,6 km na sat a to je 1,35 puta jace od recimo 16 km na sat, tako da treba da racunamo po gore objasnjenom primeru, sledece 100 (vati) x1,35 x1,35 x1,35 = 246 vati i kada izracunamo 30% dobijemo 73,8 vati, to pomnozimo sa brojem sati u godini (365 x 24 = 8760 sati) i dobijemo
73,8 x 8760 = 646488 vati po godini, odnosno 646,488 kilovata. (Ali imajte na umu da je godisnji prosek brzine vetra meren na stubu visine 30 ili 40 metara, ako me secanje dobro sluzi.)
Naravno to bi bilo tako pod uslovom da svu energiju iskoristimo bez rasipanja, treba imati na umu da akumulatori imaju koeficijent punjenja, recimo 0,7, sto znaci da 1000 vati po satu vremena moze u bateriji da uskladisti 700 wati. Isto tako bi trebali da izracunamo gubitke na ispravljackim diodama, koje su potrebne za punjenje akumulatora, tu je opet bitna stvar ne prepunjavati akumulator, pa onda recimo akomulator se sam od sebe prazni, pa recimo inverter koji ce pretvarati 12 volti u 240 takodje trosi otprilike 10% snage, pa recimo ako ste u urbanoj sredini sve navedeno pada u vodu bez visokih stubova, a mozete zamisliti kako bi to sarenilo stubova i vetrenjaca koje jedna drugu zaklanjaju izgledalo, plus tome vetrenjace prave vibracije ako su okacene direktno na kucu, pa gromovi koji bi sibali po tim takoreci antenama od stubova.
Ako se pitate koliko struje daje dupliranje precnika vetrenjace, odgovoricu vam jednostavno, 4x vise, to je iz prostog razloga sto je povrsina vetrenjace u tom slucaju cetiri puta veca.
Licno istrazujuci mislim da vetrenjaca na salasu, nekom selu ili na periferiji grada moze da posluzi za elektricne uredjaje kao i za grejanje, koje bi bilo izvodljivo sa Termoakumulacionim pecima ili slicnim nacinom za skladistenje toplote, koja bi se po potrebi pustala u prostoriju. U urbanim sredinama male vetrenjace na kucama bi mogle posluziti za kompjuter, ili neke neonke i slicno, pod uslovom da su to vetrenjace sa vecim brojem lopatica i manjom brzinom vrtenja, sto dodatno smanjuje efikasnost zbog potrebe za redukcijom. A zasto takve? Pa zato jer se sporije vrte i samim tim manje buke prave, a bezbednost je maltene ista kod obe.
Jos cu da dodam da vetrenjaca koja nije pod opterecenjem, dobija slobodu ubrzanja, sto ce dovesti do lomljenja cak i ako postoji automatska zastita od vetra, jer ako punite akomulator a regulator ga iskljuci da se ne prepuni, ode vetrenjaca, to se regulise sa skidanjem regulatora punjenja i dodavanjem malog regulatora nakon akumulatora, koji pocinje da propusta struju kroz sebe kada akumulator dostigne odredjenu voltazu, ta struja se sprovodi recimo na neki grejac ili sl. Na engleskom taj regulator nazivaju "dump load" i stavlja se ustvari na kleme akumulatora, a sa izlaznih linija na regulatoru struja odlazi na grejac.
Kada su u pitanju urbane sredine mislim da se skoro nista ne moze postici, osim eventualno ogromnih vetrenjaca sa vertikalnom osovinom, koje bi se lagano okretale na nasim krovovima i cinile da grad izgleda veoma cudno zar ne? Inace takav tip vetrenjace moze postici efikasnost od svega 15%, ali su zato bolje kad su u pitanju turbulentni gradski vetrovi. Postoje neke zaista lepe varijante tih vetrenjaca, napravljene od fiberglasa. Osim takvih vetrenjaca neke male obicne bi mogle biti koristene ali samo za komp. ili po koju neonku, naravno jedina korist bi bila mirna savest kad je smanjenje zagadjenja u pitanju, a i to je pod znakom pitanja zbog male efikasnosti.
Jos bih dodao, da se po mogucnosti zaobidju kupovni generatori u velikom luku, jer to znacajno umanjuje efikasnost i povecava cenu vetrenjace kao i tezinu, pored toga moracete izdvojiti jos novca za redukciju. Iskreno preporucujem nabavku snaznih Neodimiumskih magneta i pravljenje celokupnog alternatora. Alternatori rucne izrade su daleko bolji u svakom pogledu, pogotovo kad su u pitanju blagi vetrovi. Lakiranu zicu jednostavno kupite u nekom servisu elektricnih uredjaja i motora.
[Ovu poruku je menjao 7oran dana 05.11.2008. u 13:27 GMT+1]