Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...

elitemadzone.org :: TechZone :: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 170252 | Odgovora: 349 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

zmau
Dragan Jovanović
programer
Šabac

Član broj: 80834
Poruke: 285
*.mbb.telenor.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...04.02.2010. u 13:35 - pre 97 meseci
Zamolio bih nekog od moderatora da poslednjih par poruka (o solarnoj rerni) izdvoje u poseban tred, preglednosti radi.
@chikaperadetlic, @IIPANTERII Verujem da nemate ništa protiv.

@IIPANTERII
Nisam shvatio kog ti je oblika reflektujuća površina. Tj kako uklapaš one komade kartona (za početak - kod probne rerne) ?
it works on my machine
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 771



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...04.02.2010. u 18:09 - pre 97 meseci
Citat:
zmau: Zamolio bih nekog od moderatora da poslednjih par poruka (o solarnoj rerni) izdvoje u poseban tred, preglednosti radi.
@chikaperadetlic, @IIPANTERII Verujem da nemate ništa protiv.


Ne slažem se sa tim, jer solarne rerne samo koncentrišu energiju preko reflektivnih površina i pod uglom padaju u jednoj tačci - žiži i iste funkcionišu maltene isto kao i kod pasivnih kuća.
 
Odgovor na temu

chikaperadetlic

Član broj: 45447
Poruke: 22
*.ADSL.neobee.net.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...04.02.2010. u 18:52 - pre 97 meseci
Slažem se da kuća i rerna nije isto, ali su principi isti. Možda će krajnji efekat biti koristan: možda neko dobije ideju da upotrebi solarni koncentrator za usmeravanje sunčevih zraka ka stakleniku solarne kuće ili prozoru (što se koristi kod solarne rerne). Uostalom, nemam ništa protiv da to postane nova tema, ako se za to pokaže dovoljno interesovanja.
Ovako Panter, stvarno sam impresioniran onim što sam video, svaka čast! Dizajn "Komplikusa" je ipak nešto novo, što nisam još imao prilike da vidim na net-u. Parabolični reflektor sam viđao, ali prvi put vidim da je komora sa svih strana izložena suncu. A tu su i višestruki stakleni zidovi, koji čuvaju prikupljenu toplotu. Sa tvojih fotografija mi je sve mnogo jasnije.
Moram da istaknem koliko je važno na forumu imati učesnika koji poseduje izvesna praktična iskustva, a da je pri tom voljan da ih nesebično podeli sa drugima. Takvi ljudi ohrabruju ostale, koji nisu baš sigurni da takvo nešto može na našem podneblju da funkcioniše i oni su zapravo nosioci napretka i popularizacije solarne energetike kod nas. Eto, ja na primer, nakon ovoga što sam video, siguran sam da ću probati da napravim jednu solarnu rernu, jer sam se uverio da je to moguće. Mnogi od nas su dobri teoretičari, ali ništa nije tako dragoceno, ni teorijsko znanje, ni računarska simulacija, koliko jedan uspešno realizovan projekat.
Panteru, zahvaljujem ti na brzim i iscrpnim odgovorima i želim ti da istraješ u razvoju svog projekta, pa i da komercijalizuješ svoju rernu, zašto da ne? Ako ja slučajno napravim nešto što radi (to će biti možda tek na leto), podeliću svoja iskustva sa ostalima.
Zahvalan sam i onima koji grade solarne kuće i iznose svoja zapažanja, jer su i oni veliki borci za solarnu energetiku
 
Odgovor na temu

IIPANTERII
Panter Divlji
Vrsac,Pancevo

Član broj: 206919
Poruke: 45
93.86.89.*



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...04.02.2010. u 22:33 - pre 97 meseci
Mislim da je dobro da solarna rerna ostan u postu solarnih kuca,jer je rec o solarnoj energiji,isti zakoni se primenjuju,slicna je stvar za dobijanje merenja i podataka.

ja sam krenuo da pravim solarne rerne zato sto zivim u stanu i nemam dvoriste gde bih napravio kucicu :) ,nadam se da ce biti i solarnih kucica uskoro :)

imam dizajn solarne kuce,verujem postavljen na ovom forumu u ranijim postovima,ona koristi upravo reflektivne povrsine ispred prozora.inace je to vec primenjeno na pasivno solarnim zemunicama inzenjera veljka milkovica.

tako da je to dobra stvar i dobija se usteda u gradnji dobar efekat u grejanu :)

u temu pasivne solarne kuce spadaju i razni solarni grejaci vode,vazduha,termalne mase,kao i za proizvodnju struje,jer je cilj koristiti prirodne resurse i smanjiti mesecne racune :) mislim da je interesatno pratiti sve na tim poljima sta se desava,a direknto se moze primeniti u gradnji kuce.

recimo solarnu rernu je moguce ugraditi u trombov zid, ako se koriste reflektivne povrsine ispred prozora,onda bi i rerna u kuci trebala lepo raditi za kuvanje kada god ima sunca. a ne bi nista oduzimala od funkcionisanja kuce,i zida.

za CIKAPERADETLJIC
Rerna komplikus jos treba da dobije postolje sa tockicima,imam plan za vecu rernu koja bi isla do dvesta stepeni ,mozda i vise,samo nemam finansija(mozda se bude naslo)... to bi ti se svidelo,ona bi imala vratanca za otvaranja komore.
pitanje koje mi se javlja jeste dal je bolje da bude cela staklena pa da svetlost prolazi kroz staklo ode do reflektivne povrsine i vrati se pogadjajuci posudu ili metalni emajlirano crn lim(od tepsije na primer,pa bi se to ponasalo kao grejac) dal je to bolje ili,napraviti dobro izolovanu komoru koja ima sa samo jedne strane staklo i to prema koncetratoru.
video si da je bilo par inovacija,i da sam radio sa vise stakleni zvona jer sam eksperimentisao ucinak vise staklenih komora.
fazon je da sto vise stakla ima,vise stakla se i gubi refleksijom...ipak svako staklo dakle deo svetlosti odbije.
Najmanje odbija pod uglom od 90 stepeni,pa ce nova komara imati nesto drugaciji oblik kako bi uvek bilo priblizno uglu od 90 stepeni sretanja svetlosti i stakla.

ja sam jos neko vreme u pancevu pa se selim za vrsac,u svakom slucaju mozemo se cuti,mogu ti dati par ideja za prve rerne kako da ih pravis,i da isprobas neke stvari koje nisam al koje mogu biti dobre.
takodje,mogu ti preneti svoje iskustvo sto se tice rezultata,povrsina,cini se da nam trebaju vece povrsine ili kvalitetne podloge ako zelimo pecenje kolaca da ostvarimo,il pecenje bureka :)))
a moze i jaca reflektivna podloga kao i veca :D

kada pocnemo da prebacujemo dvesta,onda je to to,cuo sam za primere ljudi koji su napravili rernu od 300 stepeni i posle se vratili na rerne od 200,kaze ne treba im 300 samo mogu da spale hranu,.. :)))

i tako cujemo se porukama :D

 
Odgovor na temu

Stranger2
Stranger2

Član broj: 143429
Poruke: 2572
*.adsl.net.t-com.hr.

Sajt: www.videomajstor.com


Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...06.02.2010. u 01:38 - pre 97 meseci
Citat:
Suština je u tome da JEFTINIJI pasivni sistem grejanja objekta ima VIŠI odn. BOLJI stepen korisnog dejstva iskorišćenja energije (zato što se razmena toplote odigrava na NIŽOJ temperaturi pa je manji gubitak toplote u jedinici vremena ako se koristi debljina termoizolacije objekta od najmanje 10 cm!) u odnosu na SKUPLJI aktivni sistem grejanja jer ima NIŽI odn. LOŠIJI stepen korisnog dejstva (zato što se razmena toplote odigrava na VIŠOJ temperaturi pa je veći gubitak toplote u jedinici vremena ako se koristi ista debljina termoizolacije od najmanje 10 cm!)

to je bilo retoricko pitanje. Nisi morao da odgovaras na to. Ta pitanja su sa ciljem da malo slobodnije gledas na celu problematiku. Ako je cilj grejati se jeftino (po mogucnosti besplatno) onda nije neophodno da se ogranicimo na 100% pasivna sredstva.

Citat:
Drugo, za vreme oblačnih dana PASIVNA solarna kuća iskorišćava zimi i deo difuzne energije (ali dovoljne za kakvo takvo grejanje uz naravno dopunsko grejanje ako je potrebno) a dok kod AKTIVNIH sistema to nije slučaj tj. potpuno je zavistan od direktnih sunčevih zraka i zato se retko koristi zimi.

ne razumem bas strucne pjmove. Na sta mislis pod "difuzna energija".

ja iance ne govorim da je aktivni sistem bolji vec ne vidim zasto pristupati problemu kao da je cilj da sa grejanje postigne iskulucivo pasivno.

Citat:
Treće, zašto komplikovati svoj život razmišljanjem kako "pripitomiti" TROMBE-ov zid nekim pomerljivim poklopcem od izolacionih materijala za svoje potrebe? A za šta onda služi masivna podna, zidna i tavanska armirano-betonska toplotna akumulacija pod uslovom da je objekat dobro zadihtovan i termoizolovan?

To je bilo jedno od onih retorickih pitanja.
ali ipak:
Citat:
A za šta onda služi masivna podna, zidna i tavanska armirano-betonska toplotna akumulacija pod uslovom da je objekat dobro zadihtovan i termoizolovan?

Pa ta izolacija je za ocuvanje toplote iz unutrasnjosti kuce. Ako je ta izolacija dobra i ako je postavljena iznutra onda unutrasnja temperatura nece imati veze sa temperaturom zidova, temelja, tla...
Ali svaki zid sam po sebi mora imati kontakt sa temeljima terasama, krovom, i tlom i tuda toplota odlazi. Trombov zid u svom default izdanju nije izuzetak od ovoga. Teoretski mozes ga izolovati da ga nekako odignes od poda i odvojis od plafona ali tada bi se lako moglo desiti da padne (na nekog).

Citat:
Sve je to eksperimentalno (iskustveno) i sa uloženim ZNANJEM provereno u praksi.

Pa provereno je za kuce na kojima su pravili eksperimente. Ali ako ne radis po zvanicnom projektu i ne ispostujes specifikaciju moze biti i drugacije.

vezano uz ovo, skrecem paznju da sam jos u prvom postu u ovoj temi rekao da mene to zanima vise za univerzalnu i indusrijsku primenu. Dakle vezivanje ovih tehnologija iskljucivo za stambenu kucu po necijem projektu mi je previse ogranicavajuce. Mene zanimaju univerzalnija resenja koju su primenjiva na razlicitim vrstama i velicinama objekata. Nesto sto moze jeftino da se napravi a da kasnije pojefitini (ili ucini besplatnim) grejanje.

Sam momenat ravnoteze izmedju grejanja i hladjenja kod trombovog zida je previse ogranicavajuci. Sta ako ti treba recimo za grejanje fabrike koje radi u ti smene ili recimo uzgoj nekog voca ili povrca koje bolje raste kada mu se ujednaci temperatura 24h na dan itd. ima raznih slcuajeva i potreba.

Citat:
Naravno da me interesuje inovacije, ali na moju žalost, te knjige nema u prodaji.

Pa ja sam je kupio pre par godina. Cudno da je ne izdaju vise, to je po meni najbolja od te izdavacke kuce.
 
Odgovor na temu

IIPANTERII
Panter Divlji
Vrsac,Pancevo

Član broj: 206919
Poruke: 45
91.150.103.*



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...06.02.2010. u 09:21 - pre 97 meseci
Difuzna energija je energija koja dolazi za vreme oblacnih dana,dakle to nije direktno suncevo svetlo,vec ono koje prolazi kroz oblake.
Kroz praktican primer mogu reci ovo,energija koja dolazi za vreme oblacnog dana nije zanemarljiva vec merljiva.samo je pitanje koliko je to zapravo za solarnu kucu dovoljno.
kroz eksperiment sa rernom sam saznao ovo.
napolju je bilo 15 stepeni,bio je oblacan dan,direktnog sunca nije bilo,kao sto nije bilo ni vidljivo kroz oblake. Oblaci nekad znaju biti u vecoj kolicini,dakle nije maksimalna oblacnost,al nebo je bilo skroz prekriveno u oblacima.
probna rerna je uspela da podigne vremenom temperaturu sonde(centralne posudice) na 30 stepeni i tu se drzala.

to znaci da je difuzna energija bila dovoljna da doda 15 stepeni razlike i da je odrzava.
ovo sto sam napisao ne znaci da ce solarna kuca dobiti 15 stepeni na oblacan dan,jer termo masa moje probne sonde je vrlo mala i lako promeni temperaturu,dok kod solarne kuce je ogromna i zato solarna kuca dugo odrzava temperaturu priblizno jednakom .

Nego to znaci da kada je oblacno da kuca moze da dobije vise sunceve energije nego sto gubi kroz hladjenje stakla. pogotovu ako se pored prozora dodaju reflektivne povrsine.



sto se AKTIVNIH i PASIVNIH sistema tice mi svi smo naravno zainteresovani i za aktivne sisteme,samo dok su jeftini. Ali pasivni sistem je za divno cudo efikasniji,pa mislim da je logicno da glavne mehanizme zagrevanja i hladjena zasvnivamo na pasivnom sistemu. Dok i sam sam na ovom forumu predlozio neke aktivne dodatke na pasivni sistem koji bi povecali efikasnost prozora za 1.5 do mozda 2x . fazon je u tome da aktivni sistemi trebaju da imaju minimalni rad,da budu efikasni u povecanju dobitka pa stoga isplativi a po mogucstvu da budu jeftini i sto jednostavniji.
 
Odgovor na temu

ljiljanm
ljiljanm
Bijeljina

Član broj: 122025
Poruke: 180
*.teol.net.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...06.02.2010. u 17:34 - pre 97 meseci
Prije svega želim da pozdravim sve koji učestvuju u ovoj temi i da se zahvalim što je ovakva tema uopšte otvorena.
Temu sam počeo pratiti prije nekih 20-tak dana i ovdje sam saznao neke, na prvi pogled, nevjerovatne stvari. Jedino mala kritika moderatoru: mislim da je ovdje suviše različitih stvari koje se ne tiču pasivne solarne kuće, pa bi ih trebalo izdvojiti. Ova tema me je upoznala sa konceptom PassiveHaus za koji nisam prije toga nikada ni čuo. Ovaj standard, doduše, ovdje nije striktna tema. U zadnjih dvadesetak dana sam sa neta skinuo 10ak brošura, knjiga i tako to i većinu pročitao (na nezadovoljstvo ukućana - kažu samo to čitaš i o tome pričaš).
Kako sam ja shvatio koncept pasivne kuće (po sistemu PassiveHaus) on se sastoji od toga da ukupna godišnja energija utrošena za grijanje ne prelazi 15kWh/m2 korisnog prostora, a da sveukupna energija utrošena u takvoj kući ne bude viša od 120kWh/m2 (uključujući grijanje, hlađenje, spremanje hrane, kućanske aparate, osvjetljenje....).
Gornji rezultati se u ovom Njemačkom konceptu postižu sljedećim:
1)Nivo toplotne izolacije za zidove 0.15W/m2K a za tavanicu 0.11W/m2K (cifre nisu striktne i zavisi od toga da li se standard primjenjuje u Norveškoj ili u Italiji)
2)Gradnja bez toplotnih mostova (bridge-free construction) - ovo je stvar koja mi je najmanje jasna kako izvesti, što nije ni čudo jer nisam građevinac već elektroinženjer... Odnosi se na spajanje dijelova konstrukcije (ploče, zidovi, temelji) i na prozore tj. njihove okvire.
3)Zaptivenost čitavog prostora, ovo se najviše odnosi na montažne kuće, kuće od drveta i slično. U našem sistemu gradnje (blok, malterisanje) ovaj problem uglavnom ne postoji. Da bi se utvridilo da li je zaptivenost zadovoljena izvodi se test u kome se pritisak u kući podigne/spusti za 50Pa i mjeri se protok vazduha u i iz kuće a ovaj ne smije biti veći od 60%zapremine prostora za 1 sat mjerenja.
4)Prozori čiji je koeficijent provođenja 0.8W/m2K
5)Sistem ventilacije takav da svjež zrak ne ulazi direktno u kuću (jer bi pri vanjskoj temperaturi od -10C suviše rashlađivao prostor pa bi koncept od 15kWh/m2/god. bio nedostižan) već preko više izmjenjivača toplote (najprije se zagrijava u zemlji, pa se onda zagrijava u izmjenjivaču toplote vazduh/vazduh, gdje se koristi iskorišten topao vazduh za zagrijavanje hladnog). Nakon toga predgrijani vazduh (kažu da već tada ima temperaturu od 17-18C) se grije nekom od metoda (npr. gas, struja, toplotna pumpa, čvrsta goriva isl). Ovaj sistem ventilacije je ključ uspjeha a njime se postiže visok kvalitet vazduha u prostoru gdje se živi. Na jedan sat se projektuje da se izmjeni 30m3 vazduha po članu domaćinstva.
6)Orijentacija kuća ka jugu, sa nešto većom količinom staklenih površina, dok bi sjeverna strana bila sa što manje prozora.
7)Neobavezne su ali se preporučuju, staklene bašte, grijanje vode sunčanim kolektorima islično

Ima mnogo primjera ovih kuća izgrađenih u Njemačkoj, Norveškoj (čak i na sjeveru gdje temperature često padaju ispod -20C).

Da li neko zna ima li kod nas kakvih projekata po ovom standardu? Mislim da je u čitavoj ovoj priči najskuplji upravo sistem ventilacije. U jednoj od kuća saznao sam da se koristi uređaj Aerosmart kompanije Drexel-Weiss, koji je vjerovatno jako skup ali podatke nemam. Da li nešto više znate o tome? Pokušao sam saznati koja je cijena Aerosmart L sistema, čak slao i mail na više adresa na sajtu proizvođača ali nisam dobio odgovor. Slao sam mail i njihovom distributeru u Sloveniji ali niko ne odgovara.

Druga stvar su ovi nesretni prozori. Ko je od nas vidio ovakve prozore? Gdje se to ima kupiti? Boga pitaj koliko to košta. Cijela ideja je strašno interesantna ali mislim da neće zaživjeti dok država ne bude vršila poticaj za tako što. Vidim da su u blizini Zagreba izgradili već jednu takvu kuću, pa ne bi bilo loše saznati kakva su iskustva onih koji žive u njoj...Evo linka
Pasivna Kuća - Hrvatska


Za sada toliko, puno pozdrava!


[Ovu poruku je menjao ljiljanm dana 06.02.2010. u 21:50 GMT+1]
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 771



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...06.02.2010. u 18:03 - pre 97 meseci
Citat:
ljiljanm
Da li neko zna ima li kod nas kakvih projekata po ovom standardu?


Za Srbiju ne znam, a za Hrvatsku mislim da ima projekata po ugledu na Nemačke pasive hause po ovom standardu

Citat:
ljiljanm:Mislim da je u čitavoj ovoj priči najskuplji upravo sistem ventilacije. U jednoj od kuća saznao sam da se koristi uređaj Aerosmart kompanije Drexel-Weiss, koji je vjerovatno jako skup ali podatke nemam. Da li nešto više znate o tome? Pokušao sam saznati koja je cijena Aerosmart L sistema, čak slao i mail na više adresa na sajtu proizvođača ali nisam dobio odgovor. Slao sam mail i njihovom distributeru u Sloveniji ali niko ne odgovara.


Misliš na ovaj dole priloženi link?

http://advantage-austria.org/si/news/local/PeterGaspersicSLO.pdf

 
Odgovor na temu

Stranger2
Stranger2

Član broj: 143429
Poruke: 2572
*.adsl.net.t-com.hr.

Sajt: www.videomajstor.com


Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...07.02.2010. u 00:11 - pre 97 meseci
Citat:
jednoj od kuća saznao sam da se koristi uređaj Aerosmart kompanije Drexel-Weiss, koji je vjerovatno jako skup ali podatke nemam. Da li nešto više znate o tome? Pokušao sam saznati koja je cijena Aerosmart L sistema, čak slao i mail na više adresa na sajtu proizvođača ali nisam dobio odgovor. Slao sam mail i njihovom distributeru u Sloveniji ali niko ne odgovara.

Stoi se opreme za ventilaciju, grejanje vazduha i tako toga tice, preporucujem vam da obavezno dodjete na poljoprivredni sajam u novom sadu (za par meseci ce) http://www.nsfair.com/
Uvek bude dosta izlagaca sa takvom opremom pa cete naci neke informacije sigurno. Takodje dobro je da obidjete i neki sajam gradjevinarstva mada nikad nisam bio pa ne znam da li bude opreme za ventilaciju.

Citat:
Ovaj sistem ventilacije je ključ uspjeha a njime se postiže visok kvalitet vazduha u prostoru gdje se živi. Na jedan sat se projektuje da se izmjeni 30m3 vazduha po članu domaćinstva.

U mnogim kucama ne udje toliko svezeg vazduha ni za ceo dan.
Neovisno o ovome, meni jako smeta ustajao vazduh i ja volim da otvorim prozor uvek kada mogu. Kada bi pravio kucu obavezno bi napravio i nekakve ventilacione tunele.

Citat:
5)Sistem ventilacije takav da svjež zrak ne ulazi direktno u kuću (jer bi pri vanjskoj temperaturi od -10C suviše rashlađivao prostor pa bi koncept od 15kWh/m2/god. bio nedostižan) već preko više izmjenjivača toplote (najprije se zagrijava u zemlji, pa se onda zagrijava u izmjenjivaču toplote vazduh/vazduh, gdje se koristi iskorišten topao vazduh za zagrijavanje hladnog). Nakon toga predgrijani vazduh (kažu da već tada ima temperaturu od 17-18C) se grije nekom od metoda (npr. gas, struja, toplotna pumpa, čvrsta goriva isl). Ovaj sistem ventilacije je ključ uspjeha a njime se postiže visok kvalitet vazduha u prostoru gdje se živi. Na jedan sat se projektuje da se izmjeni 30m3 vazduha po članu domaćinstva.

Pretpostavljam da je ovaj sistem ovisan o elektricnom uredjaju. A s obzirom da je kuca zaptivena pitanje je koliko je pametno osloniti se na njega.
Evo jedan primer do cega moze da dodje usled kvara ventilacionog sistema:
Citat:
MARIJANCI - Oko osam tisuća kokoši ugušilo se zbog nestanka struje na farmi Zdravka Crnčana u Marijancima. Od 27.000 kokoši na farmi, gotovo trećina je ugušena, a taj je strašan prizor dočekao vlasnika za jučerašnjeg obilaska farme.
- Nesilice su se ugušile zbog nestanka struje kojom se pogoni ventilacijski sustav
Izvor: http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/peradarstvo_ugusilo.asp

Citat:
Difuzna energija je energija koja dolazi za vreme oblacnih dana,dakle to nije direktno suncevo svetlo,vec ono koje prolazi kroz oblake.
Kroz praktican primer mogu reci ovo,energija koja dolazi za vreme oblacnog dana nije zanemarljiva vec merljiva.samo je pitanje koliko je to zapravo za solarnu kucu dovoljno.

Shvatam.
Sto se solarnih sistema tice nije vazno odkuda svetlost dolazi. Svaka zraka svetlosti nosi odredjenu kolicinu toplote koja se moze uhvatiti na crno obojenim objektima. Ta difuzna svetlost nije ni po cemu slabija nego dolazi u manjoj kolicini i pod malo nezgodnijim uglovima. Naravno od nje se moze uhvatiti znacajno manje toplote.

Citat:
kroz eksperiment sa rernom sam saznao ovo.
napolju je bilo 15 stepeni,bio je oblacan dan,direktnog sunca nije bilo,kao sto nije bilo ni vidljivo kroz oblake. Oblaci nekad znaju biti u vecoj kolicini,dakle nije maksimalna oblacnost,al nebo je bilo skroz prekriveno u oblacima.
probna rerna je uspela da podigne vremenom temperaturu sonde(centralne posudice) na 30 stepeni i tu se drzala.

Solarna rerna tog tipa koji pravis je vise zavisna o direktnoj suncevoj svetlosti nego ova resenja o kojima sam ja pricao. Razlog je sto se rerna bazira na reflektujucim povrsinama i ako svetlost nije usmerena iz jednog smera ne mozees ni da je reflektujes u pogodnom pravcu.
Dok crni objekti mogu pretvoriti svetlost u toplotu, bez obzira iz kod pravca dolazi.

Prvi put sam se za ovo zainteresovao kada sam citao jedan australijski sajt na kojem australijska vlada daje preporuke narodu za gradnju stedljivijih kuca. Preporucivali su da se vecina prozora nadje sa severne (to je kod njih kao kod nas juzna) strane i da se prozori ne prave na bilo kojem mestu nego da se pazi da ispred njih nema neki zaklon. Idealno je da kada pogledas kroz prozor vidis nebo a ne nadstresnicu ili komsijinu kucu. Dakle kroz svaki prozor hvatas energiju na pasivan nacin samo ako nema nista da zaklanja svetlost koja dolazi sa neba. Narvno to nije dovoljno da eliminises vestacko grejanje ali svakako pravi ustedu.

[Ovu poruku je menjao Stranger2 dana 07.02.2010. u 19:15 GMT+1]
 
Odgovor na temu

ljiljanm
ljiljanm
Bijeljina

Član broj: 122025
Poruke: 180
93.87.109.*



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...07.02.2010. u 13:00 - pre 97 meseci
Citat:
Pretpostavljam da je ovaj sistem ovisan o elektricnom uredjaju. A s obzirom da je kuca zaptivena pitanje je koliko je pametno osloniti se na njega.
Evo jedan primer do cega moze da dodje usled kvara ventilacionog sistema:
Citat:
MARIJANCI - Oko osam tisuća kokoši ugušilo se zbog nestanka struje na farmi Zdravka Crnčana u Marijancima. Od 27.000 kokoši na farmi, gotovo trećina je ugušena, a taj je strašan prizor dočekao vlasnika za jučerašnjeg obilaska farme.
- Nesilice su se ugušile zbog nestanka struje kojom se pogoni ventilacijski sustav
Izvor: http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/peradarstvo_ugusilo.asp

iii
U slučaju nestanka el.en. sistem jednostavno ne bi tako efikasno radio, već bi bilo kao i u klasičnom domaćinstvu. Kako misliš da bi se ljudi ugušili? Vazduh bi ipak lagano nastavio da ulazi kroz cijevi zbog razlike temperatura i pritisaka vani i u kući. Osim toga u snu je potrebno manje kiseonika. Većina nas ipak ne otvara prozor u toku noći. Što se tiče tih kokošiju one su se vjerovatno ugušile zbog nekog drugog razloga (preveliki broj na malom prostoru i sl.)
Da li neko zna nešto o ovim prozorima sa U < 0,8W/m2K?
 
Odgovor na temu

Stranger2
Stranger2

Član broj: 143429
Poruke: 2572
*.adsl.net.t-com.hr.

Sajt: www.videomajstor.com


Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...07.02.2010. u 18:34 - pre 97 meseci
Citat:
Većina nas ipak ne otvara prozor u toku noći.

Pa uglavno ne otvaramo ali prilikom gradnje kuca nismo ni pazili da sve bude zadihtovano. u resenju o kojem je rec se bas spominje da je jako vazno spreciti da vazduh ulazi sam od sebe vec bas mora kroz sistem za predgijavanje da bi temperatura vazduha u kuci bila pod potpunom kontrolom.

Citat:
Što se tiče tih kokošiju one su se vjerovatno ugušile zbog nekog drugog razloga (preveliki broj na malom prostoru i sl.)

Procitaj ceo clanak ima link ispod ovog citata. Ne mogu se ugusiti od prevelikog broja jer je to farma nosilja. Tu uvek bude oko tri sprata kucica sa gnezdima nuz zidove i kro zsredinu "skele" na koje se penju da spavaju. Tako da imaju dosta mesta. Ili je mozda potpuno kavezni sistem gde svaka koka ima svoj odeljak i ne moze van gde opet ima mesta. Osim toga to nije jedini slucaj sam osto se to uglavnom desi sa pilicima pa steta ne bude velika pa se ne pise o tome u novinama.

Nije to bas za zezanje. Ako otkaze grejanje ili klima uredjaj nece ti biti konforno ali nista opasno. Medjutim bez vazduha mozes umreti, pogotovo tokom spavanja.

Citat:
Vazduh bi ipak lagano nastavio da ulazi kroz cijevi zbog razlike temperatura i pritisaka vani i u kući.

pa to nije obicna cev pa da se samo ventilator zaustavio. To je nesto slicno hladnjaku od automobila u kojem se ispreplicu komore sa kucnim vazduhom koji izlazi i svezim vazduhom koji ulazi. Tako razmene toplotu da bi se ulazni vazduh jeftino ugrejao. Medjutim kad ventilatori prstanu da proteruju vazduh kroz taj sistem tu bude prilicno veliki otpor slobodnom protoku vazduha. U najblize sobe bi mozda uslo dovoljno ali u najudaljenije ne verujem.




 
Odgovor na temu

ljiljanm
ljiljanm
Bijeljina

Član broj: 122025
Poruke: 180
*.teol.net.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...08.02.2010. u 07:40 - pre 97 meseci
Ne znam...
Vjerovatno si u pravu što se tiče tih izmjenjivača, da je usporen prirodan tok vazduha. Ipak moraš znati da takav sistem kad radi uvlači mnogo više vazduha nego što smo mi nakvikli. 30m3/osobi/satu. Ja vjerujem da je problem nestanka struje nekako riješen. Ipak je do sada u EU napravljeno gotovo 10000 pasivnih kuća.

Ali da se prebacim na nešto drugo. U mnogim stranim tekstovima, a i u rijetkim koji su prevedeni na srpski (npr. brošura Građevinske Direkcije Srbije) se navodi da je cijena ove kuće 10ak procenata veća nego standardne. Mislim da je ovaj procenat primjenjiv na cijene gradnje na Zapadu, gdje kuća od 100-njak kvadrata korisnog prostora košta 100njak hiljada evra.
U međuvremenu sam dobio odgovor iz Slovenije pa pogledajte:


Citat:
Poštovani g. Maksimović,

veoma nam je drago što se interesujete za sisteme za niskoenergetske i pasivne kuće priznatog austrijskog proizvođača Drexel und Weiss i što ste se svojim pitanjima obratili na nas.

Sistemi Aerosmart S (toplinska snaga cca. 1,0 kW), M (toplinska snaga cca. 1,3 kW) ali L (toplinska snaga cca. 1,7 kW) koji imaju toplinsku crpku, koja za svoj rad izkorištava preostalu toplinu zraka nakon rekuperacije imaju dosta malu toplinsku snagu, te so primjerne samo za prave pasivne kuče, kod kojih toplinski gubici ne prelaze granice od 10 W/m2 (poželjno je, da se taj proračun napravi sa programom za pasivne kuće, tj. tako zvani PHPP paket). Naprava Aerosmart M ima i certifikat Pasivhaus inšituta iz Darmstadta.

Za jednoobiteljsku kuču od oko 150 m2 grijane površine sa gubicima od 10W/m2 (ukupno znači cca. 1,5 kW) preporučio bi napravu Aerosmart M, a za pokrivanje deficita toplinske snage u najhladnijim danima mogli bi upotrijebiti dodatni električni grijač zraka, ili neke druge izvore (električni paneli u nekim prostorijama, ili neki kamin). U svakom slučaju dodatno električno grijanje treba je predvidjeti u kupaonicama, čime se osigurava osnovno dogrijavanje do 21 stupnjeva te brza mogučnost zagrijavanja na 24 ili čak više stepeni.

U pirlogu šaljem vam našu brošuru na hrvatskome jeziku - tako su mi rekli prevodioci, pa se nadam, da zbog toga neće biti problema.

Isto se izvinjavam, ako moj hrvatski ili vjerovatno neka mješavina slovenskog i nekadašnjeg srpsko-hrvatskog nije baš dobra.

Hvala još jednom za vaš upit. Za dodatne informacije uvijek smo na raspolaganju.

Puno pozdrava iz Slovenije,

Peter Gašperšič

PS. Što se cijene tiče, u Sloveniji dođe čitav sistem sa napravom Aerosmart M, razvodom za ventilaciju i zemnim izmenjivačem (cijev za zrak ukopana od cca. 1,5 m) otprilike oko 21.000 EUR + PDV (tj. samo strojarski radovi, bez zemljanih i građevinarskih radova).
Cijena naprave Aerosmart M po cijeniku je 11.820 EUR + PDV. U Bosni nemamo još partnera, a inaće od firme D&W ovlašteni smo za distribuciju sve države nekadašnje Jugoslavije. Oko uslova uvoza u Bosnu trebao bi se još informirati. A mislim, da ne bi bilo nikakvih problema, da ovakav sistem dođemo ugraditi sa našim inštalaterima, ili se možemo oko toga dogovorit sa vašim inštalaterima.
 
Odgovor na temu

Stranger2
Stranger2

Član broj: 143429
Poruke: 2572
*.adsl.net.t-com.hr.

Sajt: www.videomajstor.com


Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...08.02.2010. u 13:16 - pre 97 meseci
Citat:
Vjerovatno si u pravu što se tiče tih izmjenjivača, da je usporen prirodan tok vazduha. Ipak moraš znati da takav sistem kad radi uvlači mnogo više vazduha nego što smo mi nakvikli. 30m3/osobi/satu. Ja vjerujem da je problem nestanka struje nekako riješen. Ipak je do sada u EU napravljeno gotovo 10000 pasivnih kuća.


Pa verovatno ugradjuju sigurnosni prozor sa poklopcem koji drzi elektromagnet. Kada struje nestane magnet otpusti i poklopc otpadne pa vazduh moze prirodnim putem kroz njega ulaziti. Medjutim to nije deo ovog sistema vec njegova alternativa pa pretpostavljam da se posebno placa i posebno ugradjuje na koji god zid izaberes.

Citat:
Što se cijene tiče, u Sloveniji dođe čitav sistem sa napravom Aerosmart M, razvodom za ventilaciju i zemnim izmenjivačem (cijev za zrak ukopana od cca. 1,5 m) otprilike oko 21.000 EUR + PDV

Osutaj odmah :)
Ako taj sistem kako kazu ima dosta malu toplinsku snagu, to znaci da ce ona sam ustedeti jako malo struje. Sto znaci da za taj novac mozes koristiti obicne kalorifere u narednih 100 godina koji ce zameniti ucinak ovog skupog sistema. Zamisli samo koliko ogreva mozes kupiti za toliko para.

Da taj sistem od 21000 evra moze da se primeni na celu stambenu zgradu onda bi bio pun pogodak ali toliko novca za malu ustedu u samo jednoj kuci od 150 kvadrata je previse. Preporucujem da se preorjentisete na sisteme koji se mogu izvesti u "uradi sam" stilu.
 
Odgovor na temu

ljiljanm
ljiljanm
Bijeljina

Član broj: 122025
Poruke: 180
*.teol.net.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...08.02.2010. u 15:01 - pre 97 meseci
Dok država ne bude subvencionisala ili dok ovi ne snize bezobrazno visoku cijenu kod nas ovo neće piti vode. Priča se da će u Evropi od 2015 da bude stotinjak evra subvencije po kvadratu za ovakve objekte. Ovo, opet ponavljam, ima smisla u Njemačkoj, Danskoj (u Kopenhagenu je 1kWh el.en. 30evro centi, dok je u BiH oko 5-6evrocenti), gdje je i energija skuplja, gdje se trude da što manje zavise od ruskog gasa i gdje je gradnja papreno skupa, pa im ovih 20tak hiljada evra ne dođe strašno mnogo više. Mislim da bi ovakvi sistemi ipak morali biti jeftiniji. Pogledajte na fotografiji šta košta 11820evra+PDV+carina(visina ovog uređaja je oko 2m a širina je 60cm - uostalom evo i linka Aerosmart S,M,L
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

ljiljanm
ljiljanm
Bijeljina

Član broj: 122025
Poruke: 180
*.teol.net.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...08.02.2010. u 15:14 - pre 97 meseci
Članak sa sajta www.javno.com



Zahvaljujući programu Pass-net Europske unije za promicanje ''pasivne kuće'' kao energetskog standarda građenja, u Hrvatskoj će se tijekom ove godine održati niz seminara, predavanja i izložbi kojima će se promovirati i poticati projektiranje pasivnih kuća.

Hrvatska je u program Pass-neta uključena kao jedina zemlja koja nije član EU, zajedno uz Njemačku, Austriju, Švedsku, Veliku Britaniju, Belgiju, Češku, Slovačku, Rumunjsku i Sloveniju.

- Ova godina je izuzetno važna u Hrvatskoj za promociju energetske učinkovitosti u arhitekturi i gradnji - kazao je Ljubomir Miščević, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i voditelj hrvatskih stručnjaka uključenih u Pass-net.

Pritom je izvijestio kako je u rezoluciji Europskog parlamenta 2007/2106 (INI), od kraja siječnja ove godine, podržanoj i Akcijskim planom za energetsku učinkovitost, među ostalima, naveden zahtjev da sve nove gradnje, koje trebaju biti grijane ili hlađene, od 2011. godine moraju biti konstruirane kao pasivne kuće.

Ulaganje koje štedi novac

Pasivna kuća ima bolju toplinsku i zvučnu izolaciju, stalno svježi zrak, a pritom štedi i energiju. Pasivna kuća, naime, koristi 15 kilovatsati po četvornom metru tijekom cijele godine, dok prosječna kuća troši 150 kilovat sati, pa i 300 kilovatsati ima li lošu toplinsku izolaciju.

U Frankfurtu na Majni, kaže Miščević, nisu čekali rezoluciju nego su još 2006. odlučili graditi po pasivnom standardu sve objekte koji se financiraju iz gradskog proračuna: od dječjih vrtića, domova umirovljenika i socijalnih stanova do bolnica i domova zdravlja. Grad Zagreb, dodaje, zasad je iskazao interes za izgradnju jedne višestambene pilot - građevine u Podbrežju na razini energetskog standarda pasivne kuće.

Edukacija građana

Svi sudionici na predstavljanju programa Pass-neta u utorak na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i njegovo sjedište za Hrvatsku, složili su se da je izuzetno važno potaknuti građane da se upoznaju s mjerama energetske učinkovitosti i na štednju energije.

Po istraživanjima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, čak 65 posto građana ne zna što je energetska učinkovitost. - Možda su čuli za štedne žarulje, ali ne i za pasivne ili nisko energetske kuće - rekla je Vlasta Zanki iz UNDP-a.

Tijekom cijele 2008., u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu održavat će se seminari na temu Energetska učinkovitost u zgradarstvu.

Kako je istaknuto, više od 30 posto zagađenja okoliša uzrokuju upravo građevine, koje ujedno troše 38 posto ukupne energije, dok na industrijsko zagađenje ''otpada'' 20 posto, a promet zagađuje od 12 do 14 posto.
Javno.com
 
Odgovor na temu

Stranger2
Stranger2

Član broj: 143429
Poruke: 2572
*.adsl.net.t-com.hr.

Sajt: www.videomajstor.com


Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...08.02.2010. u 22:18 - pre 97 meseci
Citat:
Ovo, opet ponavljam, ima smisla u Njemačkoj, Danskoj (u Kopenhagenu je 1kWh el.en. 30evro centi, dok je u BiH oko 5-6evrocenti),

Ja mislim da se oni ni ne greju na struju. Znam da su u londonu sve kuce (osim mozda usamljenih kuca) imaju na tavnu neke zavrzlame bojlere, rezervare i kojesta. To im je centralno grejanje i grejanje tople vode za kupatila. Mislim da koriste gas. A kuce su im monofazne, struju placaju prepaid i racuni im nisu skuplji nego kod nas. Doduse nemaju na sta ni da potrose samo mozda elktricni sporet im je jaci potrosac ali koliko sam ja video i sporeti su im na gas. Moguce je da je kilovat struje kod njih skuplji ali oni su to resili tako da struju koriste samo za svetlo, frizider i kucne hi-fi uredjaje tako da ne potrose mnogo.

Kad sam vec to pomenuo zanimljivo je da kod njih sporeti mnogo brze ugreju. Izgleda koriste neku vrstu gasa koji je energetski jaci nego kod nas.

Citat:
Dok država ne bude subvencionisala ili dok ovi ne snize bezobrazno visoku cijenu kod nas ovo neće piti vode.

Mozete vi i bez ovoga praviti solarnu ili energetski ucinkovitu kucu. Ovaj sistem je samo da se ustedi toplota koja izlazi putem "istosenog" vazduha. Ali ima jos mnogo drugih aspekata gde se moze postici usteda.

Takodje trebate imati na umu da je svakoj firmi cilj da zaradi novac i zbog toga lobiraju za svoje proizvode cak i ako zapravo nisu tako dobri. Resenja koja oni preporucuju su deo njihovog marketinga. Neko se upeca a neko nastvi traziti dalje resenja koja ne zavise od njihovih skupih proizvoda.
Ako vec niste pogledajte na pocetnim stranama ove teme sistem sa plastenikom koji sam ja nacrtao. To je slicno ovome o cemu sad govorimo jer sam i ja razmisljao da se grejanje postize uvlacenjem (jeftino) zagrejanog vazduha u ventilacioni sistem objekta. Glavna razlka je u tome sto ja nisam planirao nikakav izmenjivac toplote nego jednosmeran protok vazduha:

ULAZ svezeg vazduha > plastenik > rezervoar topote > ventilacioni cevovod > objekat koji grejemo > prozor za IZLAZ vazduha
 
Odgovor na temu

ljiljanm
ljiljanm
Bijeljina

Član broj: 122025
Poruke: 180
*.teol.net.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...09.02.2010. u 06:38 - pre 97 meseci
Citat:
Ja mislim da se oni ni ne greju na struju. Znam da su u londonu sve kuce (osim mozda usamljenih kuca) imaju na tavnu neke zavrzlame bojlere, rezervare i kojesta. To im je centralno grejanje i grejanje tople vode za kupatila. Mislim da koriste gas. A kuce su im monofazne, struju placaju prepaid i racuni im nisu skuplji nego kod nas.


Da, naravno, većina se ne grije na struju, primjer sam naveo samo radi poređenja koliko je na zapadu energija skuplja nego kod nas. Gas vjerovatno nije toliko skuplji ali je sigurno skuplji. A opet ovi što guraju tehnologije pasivne gradnje znaju da gas dolazi od Rusa....a žele da što manje zavise od njih.

Mislim da bi se nekakav izmjenjivač toplote, sa mnogo manjim koeficijentom iskorištenja, mogao i napraviti. Ako ste čitali članak o pravljenju pasivne kuće u okolini Zagreba (Brestovje), interesantno je kako se u izmjenjivaču toplote u zemlji zagrije hladan vanjski vazduh. Izmjenjivač je PVC cijev fi 16mm, dužine 60m položen na dubinu od 1.3 do 2.8m (pad 2.5% radi odvođenja kondenza). Pri vanjskoj temperaturi od -19 je izlazna temperatura iz izmjenjivača iznosila +7, dok je pri 0C izlazna temp.iznosila +9.5C. Ovo je već ogromna ušteda. Ovaj vazduh sada treba dogrijati još 10ak stepeni.
 
Odgovor na temu

Stranger2
Stranger2

Član broj: 143429
Poruke: 2572
*.as43234.net.

Sajt: www.videomajstor.com


Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...19.02.2010. u 20:39 - pre 97 meseci
Citat:
Mislim da bi se nekakav izmjenjivač toplote, sa mnogo manjim koeficijentom iskorištenja, mogao i napraviti. Ako ste čitali članak o pravljenju pasivne kuće u okolini Zagreba (Brestovje), interesantno je kako se u izmjenjivaču toplote u zemlji zagrije hladan vanjski vazduh. Izmjenjivač je PVC cijev fi 16mm, dužine 60m položen na dubinu od 1.3 do 2.8m (pad 2.5% radi odvođenja kondenza). Pri vanjskoj temperaturi od -19 je izlazna temperatura iz izmjenjivača iznosila +7, dok je pri 0C izlazna temp.iznosila +9.5C. Ovo je već ogromna ušteda. Ovaj vazduh sada treba dogrijati još 10ak stepeni.

Ovi sistemi su jako zanimljivi i za grejanje i hladjenje. Samo je problem ta kondenzacija.
Bez mogucnosti vadjenja cevi sumnjam da ovo vredi. Jer cak i ako se kondenzovana voda sleva uvek ce unutra uci neki puzevi i ko zna kakve zivuljke koji ce stvoriti prljavstinu, vlagu, bolest...

Mozda bi resenje bilo da su cevi krace ali da budu zamocene u rezervoar sa vodom koji bi bio ukopan u zemlju. Tako bi se cevi lako mogle izvaditi i oprati. A voda bi obezbedjivala dobar kontakt sa cevi i transportovala bi toplotu izmedju zemlje i cevi.

Jos jedna mogucnost je da se ciscenje cevi resi kao na farmama krava muzara. Kod njih je ceo mlekovod, prsten od glatkih cevi. I onda uredjaj proteruje kapsulu od sundjera kroz cevovod. To definitivno sljaka samo nije bas jeftino.
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 771



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...23.02.2010. u 01:55 - pre 97 meseci
Citat:
ljiljanm:..... Izmjenjivač je PVC cijev fi 16mm, ........


Fi 160 mm !!!

Zemni izmjenjivač

Kako je zemlja na dubini većoj od 1,50 m stabilne temperature s podnošljivo malim oscilacijama, a ogromnog kapaciteta predstavlja odlično rješenje za predgrijavanje zraka zimi ili za hlađenje ljeti. Izmjenjivač je izveden od kanalizacijskih cijevi 160 mm položenih u zemlju kako je shematski prikazano na Slici 1.






Unatoč podacima iz literature kako je optimalno uporabiti cijevi ne veće dužine od 40 m, radi nedostatka prostora, a i nekih toplinskih proračuna koji ukazuju na određene prednosti ugradnje dulje cijevi, pogotovo za zimsko razdoblje, ugrađena je umjesto dvije kraće samo jedna cijev dužine oko 65 m.


Cijevi treba ugraditi s posebnom pozornošću kako bi se osiguralo maksimalno brtvljenje i pad u smjeru strujanja zraka od najmanje 2 %. U ovom slučaju radi dužine cijevi pad će biti 2,5 %.

Pad je potreban radi odvođenja kondenzata. Nepravilno položene cijevi (premali pad) rezultiraju zadržavanjem kondenzata u cijevi što posljedično može stvoriti niz gotovo nerješivih problema s mikrobiološkog stajališta. Iako se na ulazu vanjskog zraka u cijevi nalaze filtri, te još jednom na ulazu u protustrujni izmjenjivač zraka, vlažna sredina unutar cijevi i relativno stabilna temperatura pogoduje, ne toliko razvoju bakterija koliko razvoju gljivica, a napose plijesni.

Ispitivanja pokazuju da na kraju ventilacije, na ulazu zraka u prostoriju, zrak sadrži svega 10-20 % od ukupnog broja bakterija koje se nalaze u slobodnom zraku.

Temperatura unutar cijevi osim nekoliko ljetnih mjeseci je uglavnom preniska za bakterije, dok je za plijesni temperatura ispod 20 °C i visoka relativna vlaga tokom cijele godine osim kratkog zimskog perioda gotovo idealna.

Cijevi koje se ugrađuju trebaju biti glatke nutarnje površine, zavoji što obliji radi smanjenja otpora strujanju, a zrak na ulazu kvalitetno filtriran kako bi se ne samo smanjio unos spora nego i čestica organskog materijala, koji bi zadržavajući se na neravninama cijevi služio kao izvor hrane.

Kao što je prikazano na slici 1 na najnižem kraju zemnog izmjenjivača nalazi se sabirnik sa sifonom za otjecanje kondenzata u zemlju. Sabirnik ima dostupni poklopac kako bi se po potrebi povremeno sistem mogao čistiti i dezinficirati.
Okvirni proračuni energetske učinkovitosti takvog zemnog izmjenjivača su rađeni uz slijedeće parametre:

1. jedna cijev 160 mm
2. dužina cca 65 m
3. dubina polaganja 130-280cm
4. volumen ventiliranog prostora 240 m3
5. dinamika provjetravanja 0,5/sat
6. volumen toka zraka 120 m3/sat
7. zadana temperatura ventiliranog prostora 20 °C
8. granična vrijednost za grijanje 18 °C
9. granična vrijednost za hlađenje 25 °C
10. Zagrebačko klimatsko područje

Godišnji dobitak energije takvog zemnog izmjenjivača mogao bi biti oko 1.800 kWh godišnje. Na grafikonima slika 2 i 3,
simulirana su dva zimska dana, jedan s ekstremno niskom temperaturom od -20 °C i drugi s često očekivanom temperaturom
od 0 °C.

Na kraju zemnog izmjenjivača očekivana temperatura zraka za ekstremni dan bi mogla iznositi oko 8 °C, a za neki prosječni zimski dan oko 10 °C , što bi bilo odlično polazište za sistem ventilacije. Ljetno razdoblje je nesporno pa nije tema ovog razmatranja.

http://www.elitemadzone.org/t352030-9#2494870




 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 771



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...23.02.2010. u 02:08 - pre 97 meseci
Gljivice i plijesni u stambenom prostoru

Tko to nije sam vidio? Tamne mrlje na tapetama, na zavjesama tuš kabine ili elastičnim fugama u kupaonici. Postoje također i ''pljesnive'' namirnice. Ove gljivice mogu predstavljati opasnost za naše zdravlje, mogu štetno djelovati na zidove kuće, mogu pokvariti namirnice ili ih čak i zatrovati.

Kod je riječ o drvetu moramo razlikovati između pojave plijesni na zidovima i pojave gljivica koje razaraju drvo jer se preventivne mjere razlikuju u ova dva slučaja.

Svim je plijesnima i gljivicama potrebna vlaga za njihov razvoj. Stoga pojava ovih napasnika siguran je znak da se u prostoriji formira prevelika vlaga. Kod drveta ugroženi su oni dijelovi koji u sebi imaju preveliki udio vlage. S obzirom na vrstu drveta ovdje možemo govoriti o sadržaju vlage u visini od 28 do 32 posto.

Štetno djelovanje gljivica i plijesni na zdravlje čovjeka uistinu je vrlo veliko. Spore ovih napasnika mogu kod ljudi koji boluju od alergija rezultirati pojavom kašlja, hunjavice, proljeva ili povraćanae. S obzirom na vrlo malu veličinu spore se konstantno nalaze u zraku koji udišemo. Već nekoliko stotina spora po kubičnom metru može se štetno odraziti na zdravlje čovjeka.

No štetno djelovanje gljivica i plijesni nije samo vezano uz ljude koji boluju od alergija; ovi napasnici ako dospiju u ljudsko tijelo mogu u njemu rasti i razvijati se a smatra se da otrovi (mikotoksini) koji su proizvod plijesni i gljivica koje se razvijaju na namirnicama mogu prouzročiti rak.

No iako postoji vrlo veliki broj gljivica i plijesni ne možemo apsolutno generalizirati sve njih kao veliku opasnost za ljudsko zdravlje. Kad je u pitanju zdravlje čovjeka činjenica je da postoje vrlo opasne i manje opasne vrste gljivica i plijesni.

Prema podacima znanstvenih istraživanja poznato je preko 100000 vrsta plijesni i gljivica od kojih se od toga nekoliko stotina pojavljuje u stambenim prostorijama. Mi ih primjećujemo u našem stanu tek tada kad one mijenjaju boju jer im se promijene životni uvjeti u kojima se razvijaju.

Gljivice i plijesni pojavljuju se u mnoštvu različitih tonova boja: zelenoj, crnoj, sivoj, crvenoj pa i žutoj. Tijekom svog razvijanja one stvaraju sjeme (s obzirom na vrstu stvaraju spore ili konide) koje je tako sićušno da se ne može zamijetiti golim okom.

Ove se spore u zraku mogu formirati u milijunskim količinama i na taj se način (zrakom) dalje prenose. Zajedno s toplinom, vlagom i hranidbenom podlogom one stvaraju nova gljivična gnijezda koja onda dalje proizvode milijunske količine novih spora.

Plijesni je potrebno ukloniti
Potrebno je isto tako ukloniti i vlagu koja je pretpostavka da se plijesni mogu razvijati.

Čak i ako plijesni u potpunosti uklonimo - bez da uklonimo i glavni razlog njihove pojave (vlagu) - one će se brzo nakon toga ponovno pojaviti.

Gljivice na drvenoj podlozi

Razlikujmo pojmove: plijesni - modra gljivica - kućna gljiva!
Kad govorimo o gljivicama i plijesnima na drvetu moramo razlikovati plijesni od gljivica koje razaraju drvenu masu.

Budući da u ovom dijelu teksta obrađujemo samo plijesni onda ćemo gljivice koje razaraju drvo - modru gljivicu i kućnu gljivu - staviti u odvojenu temu budući da se preventivne mjere i zaštita od njih razlikuje od mjera zaštite i sprječavanja nastajanja plijesni.

Nemojmo zamijeniti pojmove: magličasto crnilo i plijesni?!

''Fogging efekt'' (magličasto crnilo) - iznenadna pojava crnih naslaga u našem stanu.
Kad nam se na zidovima pojave crne mrlje odmah pomislimo na gljivice i plijesni. Manja poznata opasnost koja se posljednjih godina sve češće spominje je tkz. ''fogging efekt'' ili kako ga neki zovu magličasto crnilo.

Kod ove pojave najprije se zamijete crne mrlje na vanjskim zidovima, kosinama krova kao i u blizini radijatora i cijevi sustava za grijanje.

Što učiniti u slučaju pojave plijesni u stanu? Sredstva protiv plijesni

Najučinkovitiji i najpogodniji (visokoučinkovit uz relativno male nuspojave) je stopostotni alkohol (koristiti najmanje to-postotni etanol). Za nanošenje na vlažna mjesta potrebno je koristiti najmanje 80-postotni alkohol budući da ga razblaži već vlaga na koju se nanosi.

Druga sredstva za suzbijanje plijesni i gljivica koja su vrlo poznata ali se njihova upotreba ne može tako općenito preporučiti, su 5-postotna otopina vodikova peroksida (nije tako učinkovita kao etanol), 5-postotna otopina amonijaka (snažno djeluje na dišne organe) i kućanska sredstva za čišćenje s ''aktivnim klorom'' (štetno djeluju na zdravlje čovjeka).

Silikonom protiv plijesni

Silikonske fuge u kupatilu potrebno je ukloniti samo ukoliko su se plijesan i gljivice snažno razvile. Ako se radi o ''svježe'' formiranim mrljama plijesni mogu će je upotrijebiti određena sredstva za suzbijanje plijesni koja se mogu kupiti u trgovinama i drogerijama.

U pravilu ''terapija'' ovim sredstvima mora se u više navrata ponavljati dok plijesan u potpunosti ne nestane.

Inače: silikonske fuge moguće je uklanjati posebnim alatom (npr. nožem za rezanje tepiha), zatim podlogu dobro i temeljito mehanički očistiti, zatim podlogu očistiti alkoholom (acetonom) kako bi se uklonile mrlje masti i tek nakon ovakve obrade potrebno je na spojeve nanijeti silikon za sprječavanje plijesni.

Dubina fuga trebala bi biti za jednu trećinu manja od širine fuga ... drugim riječima rečeno: maksimalna dubina fuge treba iznositi najviše 2/3 širine fuge. Na taj način uštedjet ćemo silikon, produžiti mu vijek trajanja i povećati mu elastičnost.

Materijal za fugiranje potrebno je nanijeti na podlogu ali na taj način da glavnu podlogu fuge čine dva susjedna ruba ali ne i prostor ispod fuge - naime kako masa za fugiranje ne bi bila preduboka (2/3 širine fuge) ispod se može staviti umjetni plastični materijal kao ispuna na koji se onda nanosi masa za fugiranje.

Masu za fugiranje potrebno je nanositi ravnomjerno pod istim pritiskom a površinu fuge zatim izravnati vlažnom žličicom ili lopaticom za izravnavanje ili možemo to učiniti jednostavno jednim prstom ruke na koju smo prije toga navukli plastičnu rukavicu.

Kako bismo imali čiste rubove s jedne i s druge strane možemo se poslužiti samoljepljivom vrpcom koju nakon nanošenja i izravnavanja fugirne mase možemo opet ukloniti pazeći pri tome da ne oštetimo glatke rubove same fugirne mase.

Kod izravnavanja fugirne mase treba vrlo dobro paziti da gornja površina bude bez udubljenja kako se u njima ne bi nakupljala voda ... inače bi se plijesan opet mogla pojaviti (bez obzira na fungicidna svojstva silikona).

Plijesan na drvenoj podlozi

Sprječavanje pojave gljivica i plijesni uglavnom se sastoji u uklanjanju vlage i sušenju drvene podloge. Plijesan i gljivice prodiru u drvenu masu najviše do 1 mm dubine.

Čim se drvena masa isuši (prestane biti vlažnom), plijesan se prestaje razvijati i prestaje rasti, a micelij gljivica jednostavno je tada ukloniti (pomoću četke ili možda izbrusiti gornji sloj drveta). Često iza plijesni ostaju mrlje koje se ponekad pojavljuju i nakon nanošenja drvenih lazura na gornju površinu.

Plijesan na zidovima

Kad je riječ o ''svježoj'' pojavi plijesni tada nam može pomoći dezinfekcija etanolom.
Ako je plijesan prisutna dulje vremena i dublje je prodrla u zid onda je tapete, boju na zidovima pa eventualno i žbuku potrebno ukloniti.

Ovdje na žalost ne možemo puno učiniti sa već spomenutim sredstvima protiv plijesni jer ona prije svega štite površinske slojeve zidova. Stoga savjet glasi: skinimo tapete i boju - moramo li uklanjati i dublje slojeve na zidu vidjet ćemo nakon što zidovi budu potpuno ''goli''. Površine koje je napala plijesan potrebno je temeljito ukloniti.

Još nekoliko savjeta o zaštiti napadnutih površina

Za zaštitu napadnutih površina od plijesni mogu se koristiti anorganski materijali, naravno ako i dalje postoji opravdana opasnost od pojave vlage u prostoriji.

Ovdje prije svega mislimo na upotrebu vapnene žbuke, ličenje površina vapnom i upotrebu mineralnih boja (silicat je boja za unutarnje površine, doduše nešto je skuplja no zato propušta vodenu paru i anorganska je tvar).

Na kritična (napadnuta) mjesta nemojte stavljati tapete jer one predstavljaju dobro hranidbeno tlo za spore, no ako to ipak iz nekog razloga (vizualnog) morate učiniti onda radije upotrijebite tanke papirne tapete koje ne sadrže umjetne tvari.

Budući i da zidovi izgrađeni od anorganskih materijala mogu predstavljati podlogu za plijesan zbog činjenice da se u svakom stanu stvara prašina odmah moramo još jednom ponoviti: Sprječavanje formiranja vlage u prostoriji osnovni je preduvjet u sprječavanju nastajanja plijesni i gljivica!

U normalnoj situaciji dovoljno je prostoriju ispravno zagrijavati i prozračivati i na taj način izbjeći ćemo vlagu i eliminirati stvaranje plodnog tla za plijesni (pod normalnom situacijom ne podrazumijevamo eventualno postojanje oštećenja zgrade ili zidova ili postojanje toplinskih mostova).

No što je to onda normalna situacija? Pod normalnom situacijom u stanu mislimo na sljedeće komponente:

Dostatna veličina stambenog prostora po osobi u stanu kako bi se na taj način osigurala dovoljna količina svježeg zraka koji ukupnu stvorenu količinu vlage može vezati na sebe.

Dostatna temperatura vanjskih površina zidova, jer dokle god je temperatura zidova samo 4 °C ispod temperature prostora na zidovima se neće kondenzirati vlaga. Kako bi se ova temperatura održala zidovi moraju biti suhi i toplinski dobro izolirani, a isto to pravilo vrijedi i za pod i strop.

Zidovi i strop u stanu moraju biti u stanju upijati vlagu. Površine zidova moraju biti ''otvorene'' kako vodena para ne bi mogla samo prolaziti kroz njih nego se u njima neko vrijeme i zadržati (sposobnost pohranjivanja vodene pare).

Jednostavnijim riječima:

Kad se u stanu pojavi vodena para što će se s njom dogoditi? Namještaj je ''tapeciran'' umjetnim materijalom, na zidovima se nalaze vinilne tapete, strop je od čvrstog betona a na podu se nalaze PVC podne obloge - vodena para se u ovoj situaciji nagomilava i dolazio do zasićenja, okolina je ne može apsorbirati i ona se počinje zadržavati na hladnijim dijelovima zidova.

No, kako bismo omogućili vlazi da se ponovno vrati u prostor potrebna nam je energija - puno više energije nego što nam treba kako bismo postigli izjednačenje različitih omjera vlage (na primjer vlaga na zidovima i vlaga u zraku u prostoriji).

Oprez sa sanacijom gljivica i plijesni

Sanacija gljivica i plijesni u stanu skriva iza sebe cijeli niz stupica. Tako na primjer postoji opasnost da nestručnim saniranjem plijesni spore proširimo po cijelom stanu i na taj način šteta bude veća od koristi.

Ako niste sigurni što radite ili nemate odgovarajućih sredstava za borbu protiv plijesni i gljivica obratite se stručnoj osobi i u svezi savjeta ali i konkretne pomoći - neka stručna osoba dođe u stan i na licu mjesta poduzme mjere preventive i/ili konkretne sanacije.

Tako na primjer, ako su tapete na zidovima napadnute od plijesni onda je mrlje potrebno precizno optički detektirati i cijelu napadnutu površinu tapeta temeljito ukloniti - preostale plijesni i gljivice na podu i zidovima moguće je u tom slučaju ukloniti specijalnim usisivačem (usisivačem koji sadrži filtar protiv polena).

Faktori bitni za razvitak plijesni u stanu

Kako bi se plijesni i gljivice formirale i razvijale u stanu potrebno im je nekoliko preduvjeta.

Za razvitak im je potrebno sljedeće:

- određena količina vlage
- određena temperatura okoline
- kontakt s kisikom
- određeno plodno tlo

Općenito je poznato da je za stvaranje i preživljavanje plijesni i gljivica neophodno postojanje vlage.

Kad plijesan i gljivice pronađu mjesta s odgovarajućom količinom vlage onda im je za daljnji razvitak potrebna određena temperatura; visina temperature nije točno definirana jer ona prije svega zavisi od vrste napasnika - svaka vrsta gljivica zahtijeva drugačiju visinu temperature, no možemo reći da općenito vrijedi sljedeće:

minimalna temperatura kreće se oko 0 °C (ispod ove temperature gljivice samo zaustavljaju svoj razvoj, no one ne odumiru).
optimalna temperatura za formiranje gljivičnih gnijezda i njihov razvitak je između 25 i 30 °C.

maksimalna temperatura za formiranje i razvitak gljivica kreće se između 30 i 40 °C (iznad ove temperature gljivice samo zaustavljaju svoj razvoj, no ne odumiru).

Sve vrste gljivica za razvitak trebaju kisik, no nekim vrstama potrebna je vrlo mala količina kisika. No u svakom slučaju gljivice se ne mogu normalno razvijati ako im u potpunosti onemogućimo kontakt sa zrakom.

Gljivice se hrane organskim tvarima kao što su šećer, škrob, bjelančevine i masti. Neke posebne vrste gljivica hrane se i ligninom i celulozom, dakle tvarima koje se nalaze u sastavu drvene mase. Ipak gljivice i plijesni zadržavaju se samo na površini i ne prodiru više od 1 mm u dubinu drvene mase.

Papir
Materijali od papirne mase kao što su tapete, knjige i papirna ambalaža s obzirom na svoj kemijski sastav pogodni su manje ili više kao hrana gljivicama. Ljepila za tapete koja se koriste u uređenju stambenih prostora često sadrže škrob i bjelančevine. Poglavito tapete sa sadržajem drvenih vlakana sadrže i ove ugljikohidrate kojima se hrane gljivice.

Boje
Kao hrana gljivicama služe dodaci bojama kao što su omekšivači, ''tenside'' i sl. Često je razgradnja ovih tvari povezana sa gubitkom čvrstoće površinskog sloja premaza.

Žbuka
Plemenita žbuka sa sadržajem sintetičke smole također predstavlja plodno tlo za razvitak gljivica kao što je to slučaj sa premazima boje na zidovima. I disperzije kao dodaci mortu mogu unositi određene supstance u žbuku.

Mineralne žbuke također mogu sadržavati supstance kojima se hrane gljivice: svaka mješavina suhog morta sadrži (potrošači ih ne zamjećuju) dodatke na bazi celuloze i škroba kao što može sadržavati i druge dodatke koji pojačavaju aktivnost tekućina.

Kad govorimo o ovim dodacima treba reći da se radi o količinama od 0,1 do 0,3%.

Tekstil i koža
Odjeća i tekstilne podne obloge (tepisi), ali i vuna ili koža predstavljaju plodno tlo za gniježđenje i razvitak plijesni i gljivica.

Sintetički materijali
Postoji nekoliko vrsta gljivica koje napadaju i sintetičke materijale. Doduše čisti polimerni materijali ne predstavljaju plodno tlo za prehranu gljivica ali zato se gljivice mogu hraniti dodacima u njima kao što su omekšivači i slična sredstva.

Vlaga u novogradnji

Stanari u stambenim prostorima u novogradnji često su konfrontirani s problemima vezanim uz pojavu vlage. Činjenica je da se tijekom gradnje objekata utroši ogromna količina vode (na primjer u mortu, žbuci i estrihu) i stoga je prostorije u novogradnji potrebno pojačanim grijanjem (naravno uz povećane financijske troškove) dobro isušiti.

Stanari veliku pozornost trebaju obratiti na postojeće vlažne mrlje na zidovima ili stropu, u nekim zemljama članicama Europske Unije podstanari mogu zatražiti i određeno smanjenje stanarine (10 do 20 posto) u ovakvim situacijama odnosno ako useljavaju u stan u novogradnji koji zahtijeva pojačano zagrijavanje zbog isušivanja zidova.

U svakom slučaju svejedno radi li se o vlasnicima stana ili podstanarima stan u novogradnji zahtijeva temeljito uklanjanje vlage a to se najbolje postiže pojačanim provjetravanjem i zagrijavanjem.

Ispravno provjetravanje i zagrijavanje prostorija

Vlastitim ispravnim ponašanjem i pravilnim održavanjem stana stanari mogu uvelike doprinijeti u sprječavanju pojave gljivica i plijesni kao i općenito spriječiti stvaranje uvjeta za njihov razvitak.

Ispravnim provjetravanjem i zagrijavanjem moguće je u znatnoj mjeri vlagu držati u okvirima dozvoljene granice. Relativna vlaga zraka u stanu trebala bi trajno ostati u granicama od 65 do 70 posto.

Vrlo je važno da vlagu koju stvaraju određene aktivnosti u stanu (na primjer vlaga koju proizvodi ljudsko tijelo, tuširanje, kuhanje, pranje) redovito odvodimo vani i to redovitim provjetravanjem prostorija.

Hladni zrak i provjetravanje

Hladni vanjski zrak koji tijekom prozračivanja dospije u unutarnje prostorije, onda kasnije tijekom zagrijavanja na sebe veže vlagu koja onda skupa s istim toplim zrakom napušta prostoriju.

Hladni vanjski zrak nakon ulaska u toplu prostoriju u stanju je sasvim dobro isušiti prostor - čak i tijekom kišovitog vremena.

Što je zrak hladniji utoliko više može na sebe vezati vodene pare. Stoga je provjetravanjem hladnim zrakom tijekom zime moguće ukloniti više vlage iz prostorije nego tijekom ljeta.

Vlaga i provjetravanje

Uklanjanje vlage iz unutarnjih prostorija provjetravanjem temelji se na činjenici da topli zrak može ''vezati'' određenu količinu vlage na sebe a količina vlage koju on veže ponajprije zavisi od njegove temperature.

Maksimalna količina vodene pare u zraku snažno raste s porastom temperature. Topli zrak uz jednaku relativnu vlažnost sadrži puno više vode nego hladni zrak. Vanjski hladni zrak tijekom zime sadrži vrlo malo vode čak iako mu je relativna vlažnost vrlo visoka.

Zrak je dakle u stanju ''primiti'' puno više vode odnosno vlage ako je zagrijan. Ovo svojstvo stoga možemo iskoristiti kako bismo se provjetravanjem riješili ne samo potrošenog i ustajalog toplog zraka nego kako bismo se na taj način riješili i vlage.

Tako na primjer ako vanjski zasićeni zrak temperature od 5 °C pustimo u neki unutarnji prostor a zatim ga zagrijanog do temperature od 20 °C i s relativnom vlagom od 60% ponovno vratimo vani, tada smo uz svaki kilogram zraka vani transportirali sljedeću količinu vlage: 8,7 - 5,5 = 3,2 g.

Ovdje dakle sasvim precizno možemo vidjeti koliku količinu vlage koju na ovaj način možemo ''poslati'' vani.


http://www.gradimo.hr/1227.aspx
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 170252 | Odgovora: 349 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.