PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...

Članak iz Hrvatske:

Zadaća budućnosti u građevinskom sektoru će biti modernizacija starijih objekata

Uz savjetovanje o energiji do modernizacije

Jedna od važnijih zadaća budućnosti u građevinskom sektoru će biti modernizacija starijih objekata, tu su politika, poduzeća za gradnju stanova, građevinski obrti i građevinska industrija složni. O potrebnom nivou kvalitete kod obnove fasada, prozora ili kućno-tehničkih postrojenja postoje oprečna mišljenja. Minimalni zahtjevi u pogledu mjera koje štede energiju navedeni su u pravilniku o uštedi energije (EnEV), kako bi moglo živjeti ugodno, energetski učinkovito, ekološki osvješteno ne samo nekoliko sljedećih godina, već dugoročno.

Jer u svakom objektu su skriveni enormi energetski potencijali, koje svakako treba iskoristiti. Od visoko učinkovitih uređaja za grijanje do najmodernijih prozora, koji realiziraju više topline nego što je gube,postoje i različite mogućnosti sanacije energetski povoljno i sukladno budućnosti stanovanja. Gdje u Vašem individualnom slučaju leže najbolje mogućnosti pokazat će energetska dijagnoza od strane ovlaštenog savjetnika za energiju. On će već unaprijed detaljno analizirati postojeće stanje objekta i uređaja za grijanje. Nakon toga će sastaviti savjetodavno izvješće, koje će sadržavati usporedbu postojećeg stanja sa stanjem nakon izvršene sanacije odnosno predloženih mjera uštede energije. Osim tih radnji Vaš savjetnik za energiju Vas može savjetovati i o planiranju financiranja Vašeg projekta.

Toplinska izolacija. Više komfora i manje troškova

Dobra toplinska izolacija snižava troškove grijanja, povećava vrijednost nekretnine i štiti građevinsku supstancu objekta: Loše izolirani objekti za stanovanje ne samo da opterećuju Vaše novčanike, već i ugrožavaju ugodu življenja pa čak i zdravlje stanara.

Za zdravu klimu prostora odlučujuću ulogu igra temperatura unutarnjeg zida: Ona smije biti maksimalno dva stupnja niža od temperature prostorije, u protivnom nastaje propuh. Naime topli zrak iz sobe hladi u kontaktu neizolirani, hladni zid i pada na dno prostorije. Kako bi se to uravnotežilo pojačava se grijanje, što u konačnici ne smanjuje efekat, nego samo značajno povećava troškove.

Nedovoljna termoizolacija može čak ugroziti i zdravlje. Opasna plijesan napada žbuku i tapete na hladnim vanjskim zidovima. I unutarnja strana tih zidova se brzo hladi, te se tu kondenzira vlaga iz zraka. Niti najbolje grijanje nema šansu za ujednačavanjem.

Bez toplinskih gubitaka kroz prozore

Prozori utječu na potrošnju energije u jednom objektu na dva načina: s jedne strane puštaju tople sunčeve zrake u kuću, s druge strane upravo tu se gubi puno topline. Cilj sanacije prozora leži upravo realizaciji energetski učinkovite ravnoteže. Gubi li se puno ili malo topline krpz prozore određuju prozorska stakla i okviri.

Oba faktora su se posljednjih godina tehnički znatno poboljšala. Najmodernija varijanta stakala predstavljena je termozaštitnim izolacijskim staklima, koja imaju znatno bolja izolacijska svojstva od uobičajenih izolacijskih stakala s dvije staklene ploče, koja su se koristila prije nekoliko godina. Već prema starosti i sanacijskom standardu jednog objekta možete na tržištu naći sljedeće vrste stakala:

Termozaštitno-izolacijsko staklo: prostor između pojedinačnih staklenih ploča ispunjen je plemenitim plinom. Ti plinovi imaju nisku vrijednost toplinske vodljivosti te tako dobra termoizolacijska svojstva. Na unutarnjoj strani stakla okrenutog prema prostoriji nalazi se tanki, nevidljivi sloj plemenitog metala( uglavnom srebro). Taj sloj pušta u prostoriju kratkovalno zračenje svjetlosti, a reflektira dugovalno toplinsko zračenje iz prostorije opet prema unutra. Ova stakla imaju gotovo dvostruko bolja izolacijska svojstva od izolacijskih stakala- to znači i prepolovljeni utrošak energije i više ugode.

Izolacijska stakla: Dvije ili tri staklene ploče spojene su nepropusnim profilom u razmacima od 20 do 30 milimetara. U međuprostoru između stakala se nalazi suhi zrak. Izolacijska stakla su se pojavila na tržištu gotovo prije 60 godina. Ona doduše nude bolju zvučnu i termoizolaciju od stakala sa samo jednom staklenom pločom, ali ih je s današnjeg aspekta već pregazilo vrijeme i ne smiju se koristiti niti kod sanacije, niti na novogradnjama.

Jednostavna stakla: Samo jedna jedina staklena ploča koja dijeli vanjski zrak od zraka prostorije te su joj i izolacijska svojstva vrlo loša. Uporaba takvih prozora nije dopuštena niti kod sanacije niti na novogradnjama.

Bez adekvatnog okvira ne koriste i najbolja stakla

Prozorski okviri s velikom termozaštitom na raspolaganju su na tržištu od gotovo svih materijala. Plastika: Najrasprostranjeniji su okviri od PVC-a, relativnos su povoljni, skoro pa ih ne treba održavati i jako su izdržljivi.

Drvo: Okviri od drveta su izrazito ugodni i imaju najbolja termoizolacijska svojstva.jedino što se moraju održabvati u pravilnim vremenskim razdobljima. Kod stručog održavanja i njege mogu trajati iznimno dugo.

Prozori na pasivnim kućama: predstavljaju konstruktivno usavršene prozore s drvenim okvirima. Drveni okvir je osim toga pojačan izoliranom jezgrom od poliuretanske pjene, pluta ili mekanih vlakana. Tako su toplinski gubici smanjeni i za 50% u odnosu na uobičajene drvene okvire.

Spoj aliminija i drveta:Kod ove dvoslojne konstrukcije okvira iskorištena su sva pozitivna svojstva materijala. Drvo služi kao okvirni materijal, aluminijum kao vanjska jezgra postojana na vremenske utjecaje. Na taj način su okviri relativno lagani za održavanje.

Aluminij: takvi okviri zbog svojih loših izolacijskih svojstava nisu više suvremeni.

Novi prozor- zid mokar?

Kako bi nakon sanacije izbjegli neugodna iznenađenja, morate već unaprijed pedvidjeti sljedeće:

• Kod svih propusnih prozora vrši se izmjena zraka između stana i vanjskog zraka, što kod ugradnje novih, nepropusnih prozora nije moguće. U kombinaciji s lošom termoizolacijom i nedovoljnim odzračivanjem to može dovesti do oštećenja od vlage i stvaranja plijesni na vanjskim zidovima. Zato ima smisla izvoditi obnovu prozora paralelno s mjerama izolacije vanjskog zida. Ukoliko to nije moguće, mora se osigurati dovoljno provjetravanje preko novih prozora.

• Osim toga U-vrijednost stakala ne smije biti manja od U-vrijednosti vanjskog zida. I iz tog razloga je preporučljiva modernizacija i prozora i fasade.

Toplina da, ali molim sa štedljivim plamenom

Ne samo zbog eksplodirajućih cijena plina i nafte, nego iz zbog očuvanja okoliša iplati se modernizirati Vaš uređaj za grijanje.

Stara tehnika van

Moderni uređaj za grijanje guta oko 40 % manje energenata od starog fosila u podrumu. Veliki dio energije se može uštedjeti tako da se zamjene peć i kotao. Stari kotlovi nedovoljno koriste energente, uz to se stvaraju i veliki gubici pri transportu topline kroz objekat. Kod većine uređaja je integrirana i priprema tople vode. I tu se može izgubiti dosta energije, već prema tome koliko se učinkovito voda zagrijava i kako se transportira.

Već je zastarjelo i grijanje na struju u akumulacijskim pećima. Jer da bi se proizvela struja potroši se znatno više fosilnih energenata, nego je to potrebno za direktnu proizvodnju topline.

Nova tehnika unutra: Današnjim standardima odgovaraju niskotemperaturni kotlovi ili moderni, visoko učinkoviti kotlovi s ogrjevnom moći. Takvi kotlovi koriste toplinu iz ispušnih plinova te tako trebaju još deset procenata energenata manje od niskotemperaturnih kotlova.

Odabir energenata: Plin ili peleti su s aspekta zaštite okoliša najpogodniji. Kod rekonstrukcije uerđaja i prebacivanja s nafte na plin nastaju povećani troškovi.

Ispravna dimenzija

Ukoliko se u okviru sanacijskih mjera izoliraju cijela kuća ili samo jedan njen dio ili se zamjenjuju prozori, onda grijanju treba manja snaga. To trebate stalno imati u vidu kod obnove Vašeg kotla za grijanje.

Obnovljivi izvori energije

Modernizacija grijanja može se koristiti za uporabu ne samo klasičnih nositelja energije kao plin ili nafta. Obnovljive energije štede fosilne energente/goriva i smanjuju troškove grijanja. Moguća je uporaba sljedećih tehnika.

Sunčeva energija:

I na našim geografskim širinama se može koristiti snaga sunca: Solar-termički uređaji preuzimaju ponajprije pripremu tople vode a u vrijeme izrazito sunčanih dana i jedan dio grijanja. Pomoću foto-voltaik uređaja se istovremeno proizvodi i struja.

Sprega energija-toplina: u ovom slučaju se istovremeno proizvode struja i toplina, što je učinkovitije i više ekološki nego kod odvojene proizvodnje. Moguć je i priključak na toplinsku mrežu, gdje se toplina dobiva iz toplana ili kao procesna toplina iz industrijskih postrojenja. Moguća je i decentralna uporaba sprege energija-toplina preko blok-toplana. To se može realizirati ili unutar naselja ili čak u obliku mini blok toplane u podrumu. U tom slučaju možete akumulirati Vaš višak struje u mrežu.

Drvo: Vremenom se dobrim pokazalo grijanje drvenim peletima. Kao nus proizvod drvne industrije se strugotine od blanjanja i piljenja prešaju i isporučuju se u tankovima ili vrećama. Automatizirana tehnika čini grijanje peletima ugodnim: preko transportne trake se drveni peleti transportiraju prostorije za odlaganje u kotao: prednost za okoliš: prilikom sagorijevanja drveta se oslobađa onoliko CO2, koliko ga je drvo akumuliralo za vrijeme faze rasta. Moderni kotlovi za pelete su vrlo učinkoviti i sagorijevaju bez štetnih emisija i štetnih tvari. Skladište za pelete može biti u podrumu ili kao silos za vreće.

Toplinske crpke Električne toplinske crpke koriste energiju akumuliranu u okolišu besplatno. Crpe zrak iz okoliša, iz podzemnih voda, iz zemlje, kako bi učinile vrijednom sunčevu energiju akumuliranu u njima. Tako mogu osigurati višestruko više topline u odnosu na one već uporabljene energije. Energetsku prednost ima i uporanba zemljine topline ili podzemne vode kao izvora topline te uporaba površinskog grijanja kao primjerice podno grijanje.

Lokacija

To ne mora uvijek biti podrum. Moderni kotlovi za grijanje su malih dimenzija, tihi i čisti, mogu se postaviti i u kuhinju ili ispod krova. Prednost: kratka cijev za ispušne plinove.

Dimnjak

Prema svim pravilima uz obnovu uređaja za grijanje mora se sanirati i dimnjak. Stari kamin ne odgovara modernom uređaju za grijanje. Posljedica: u stari dimnjak se uvlači nova cijev za ispušne plinove.

Raspodjela topline

Ne samo da se toplina mora proizvesti, ona se mora i raspodijeliti. Kako bi se pri tome izgubilo što manje energije, sve cijevi moraju biti izolirane. Kao razdjelnik topline je voda najpogodniji medij. Zbog toga su se dokazali upravo centralni sistemi grijanja i raspodjele toplom vodom, koji se sastoje od cjevovoda i radijatora odnosno grijnih površina.

Grijne površine

Osim konvencionalnih radijatora postoji i zidno i podno grijanje. Preko velikih površina zračenja oni i pri relativno niskim temperaturama emitiraju ugodnu toplinu. Zato se izvanredno daju kombinirati s kotlovima s ogrejevnom moći, solarnim uređajima i toplinskim crpkama.

Termostatski ventili

Postali su vremenom standard i prema pravilniku o uütedi energije(EnEV) su i propisani. Pomoću osjetnika se kontrolira temperatura prostora. Čim je dostignut stupanj podešen na ventilu, stopira se dovod tople vode. Tko želi može za regulaciju temperature ugraditi u pojedinim prostorijama centralnu upravljačku jedinicu.

Prolazna temperatura

Već prema dobu dana i vanjskoj temperaturi se prolazna temperatura kotla može podesiti tako da bude viša ili niža. Individualno podešavanje preko regulatora koji se programira je također u današnje vrijeme standard.

Bez obzira koje su točke sanacije grijanja interesantne, važno je iznaći individualna rješenja. Kod modernizacije uvijek treba uzeti u obzir postojeći sistem te tražiti najpovoljnije, tehnički kompatibilno rješenje. Važnu pomoć pri tome pružaju stručnjaci, koji daju praktične savjete u pogledu energije.

Decentralni sistemi za pripremu tople vode

I danas su u uporabi u većini kućanstava decentralni sistemi za pripremu tople vode. Prednost tih sistema čine kratki vodovi, jer su uglavnom instalirani tamo gdje su potrebni. Zato se mogu instalirati i naknadno, jer nije potrebna ugradnja vodova. Investicijski troškovi za decentralne sisteme su uglavnom niski, troškovi potrošnje doduše nešto veći nego kod centralnih sistema. Osim toga ne mogu se priključiti solarni kolektori. U pojedinačnim slučajevima može i jedan decentralni sistem biti ekonomičan, ukoliko su kotao za grijanje i mjesto uporabe(pipa) daleko jedan od drugoga. Savjetujte se s Vašim savjetnikom za energiju.

Kod decentralnih sistema su plinski ili električni protočni bojleri za kupaonu i tuš ekonomičniji od spremnika tople vode. Za ispirač i umivaonik pogodni su mali električni bojleri, koji se uključuju prema potrebi.

Centralni sistemi za pripremu tople vode

• Kombinirani kotao koji nema spremnik, već zagrijava vodu kao kod protočnog bojlera. Rabe se uglavnom za manje obiteljske kuće ili etažne stanove. Može se priključiti više pipa(mjesta potrošnje), ali se ne može istovremeno koristiti topla voda.

• Kotao za grijanje sa spremnikom tople vode pogodni su za uštedu energije, ali i troškova. Topla voda se ovdje akumulira u dobro izoliranim spremnicima i služi za uporabu u kuhinji i kupaoni. Ovi sistemi se izvanredno mogu kombinirati sa solarnim uređajima.

• Cirkulacijski vodovi: Kod centralnih sistema vodovi mogu biti i dugački. Kako bi do pipe stigla stvarno vruća voda, topla akumulirana voda stalno cirkulira kroz vodove, a pokreće je električna crpka. Ta crpka je vremenski upravljana, recimo noću ili danju, kada nikoga nema kod kuće, miruje. Kako bi se izbjegli daljnji toplinski gubici neophodna je dobra izolacija svih cijevi.

Uporaba obnovljivih energija

Novi sistemi s centralnim akumulacijskim sistemom mogu se izvanredno kombinirati sa solarnim uređajima. Čak ako trenutačno ne želite ugraditi solarni uređaj, osigurajte svakako da Vaš novi uređaj ima priključak za solarnu tehniku.

• Solarno-termički uređaji: Preko solarnih kolektora na krovu u ljetnom razdoblju uglavnom možete isključiti Vaš kotao za grijanje. Zimi osigurava predzagrijavanje vode i tako smanjuje troškove pripreme tople vode. Ukupni troškovi su zbog investiranja u uređaj nešto veći nego kod modernog uređaja na plin ili naftu. Ali s obzirom na ekološki aspekat i sve manje rezerve fosilnih energenata svakako predstavlja investiciju budućnosti.

• Toplinske crpke: Toplinska crpka za toplu vodu koristi ispušne plinove iz uređaja za kontrolirano odzračivanje stana, koji se koriste u niskoenrgetskim objektima. One međutim mogu oduzimati toplinu graničnim prostorijama. Kao dodatni izvor energije koristi se električna struja.

Vrijeme sanacije: Kada je najbolje sanirati? Obično to pitanje postavljaju vlasnici. Najbolje vrijeme za modernizaciju pripreme tople vode jeste vrijeme kada treba obnoviti i uređaje za grijanje. Uporaba solarne energije se opet preporuča u vrijeme kada je neophodna rekonstrukcija krova.

Svježi zrak za stan

U klasičnim, ne saniranim starijim objektima odzračivanje se vrši samo od sebe: propusni prozori ivrata osiguravaju neželjeno permanentnu izmjenu zraka. Tako se naravno gubi toplina. Cijena: veliki troškovi energije i malo komfora stanovanja.

Sanacija pomaže. Prozori, zidovi i vrata su sada nepropusni- ali općenito odzračivanju treba dati veće značenje. Što je kuća bolje izolirana, to je odzračivanje važnije. Bez dovoljnog provjetravanja se na hladnim površinama kondenzira vlaga, izaziva neugodnu klimu u prostoriji i može dovesti do stvaranja plijesni i gljivica.

Ponekad pomaže klasično provjetravanje otvaranjem prozora, u svakom slučaju se danas na tržištu nude odzračni uređaji, odnosno odzračno-ventilacijski uređaji s rekuperacijom topline.

Odzračivanje preko prozora: Otvorite prozore nakon kuhanja i tuširanja, u protivnom bi trebalo svako malo provjetravati u pravilnim razmacima. To znači preko dana svaka dva do četiri sata širom otvrite prozore 5 do 15 minuta. Trajno provjetravanje zakrenutim prozorima se ne preporuča, jer to s jedne strane košta topline i novaca, s druge strane suši zrak i izaziva prehlade. Za vrijeme provjetravanja svakako treba isključiti grijanje.

Jednostavni sistemi provjetravanja:mogu se jednostavno ugraditi u starije nekretnine. Kod njih se preko ventilatora usisava zrak iz kuhinje, kupaone i WC-a. Svježi zrak struji preko ventila, primjerice na vanjskom zidu ili prozorskim okvirima.

Odzračno-ventilacijski uređaji s rekuperacijom topline: štede energiju grijanja i troškove, jer kod ovih uređaja topli zrak zagrijava hladni. Uređaj je relativno skup( preko 5.000 €) i ima visoke zahtjeve u pogledu zrakonepropusnoti objekta. Kod sanacije starijih objekata se ovi uređaji rijetko rabe, jer uglavnom nema dovoljno mjesta za cijevi.

Uređaji su interesantni za alergičare, jer štite od peludi, osim toga gradska buka ostaje vani. U principu treba razmisliti i o tome da odzračni sistemi dodatno troše struju. Točno se mora izračunati progutaju li troškovi struje za pogon uređaja ušteđenu energije.

I na vrućini ostati cool

Ljeto je lijepo, ali ljeto i naporno. S jedne strane nas vesele vvisoke temperature i uživamo preko dana u bazenima, naveče u vrtnim pivnicama. S druge strane može biti i jako naporno kada moramo raditi i spavati u prezagrijanim prostorijama. Pomoć pruža dobro podešeno hlađenje, jer i prevelika hladnoća ili propuh mogu imati suprotan efekat. Opet ste koncentriraniji, učinkovitiji i možete bolje spavati.

Adekvatna veličina: Tko želi klima uređaj unutar svoja četiri zida mora najprije znati koja mu snagu hlađenja treba i naravno za koje prostorije. Stručnjak će Vam izračunati potrebe prema individualnim parametrima. Iskustveno pravilo kaže da je za privatnu uporabu dovoljno 60 watti po metru kvadratnom. U industrijskom području ovo iskustveno pravilo ne vrijedi, jer tamo na izračun adekvatne snage hlađenja utječe puno više bitnih faktora.

Izvedbe uređaja za privatnu uporabu:

• Mobilni klima uređaji, nude se u prodajnim građevinskim centrima, mogu se koristiti odmah, bez montaže
• Prozorski uređaji ugrađuju se na zid
• Split uređaji sastoje se od vanjske jedinice s uređajem za hlađenje i unutarnje jedinice koja vrši raspodjelu hladnoće

Glasni i skupi: Mobilni uređaji i prozorski uređaji predstavljaju za stanare manje zadovoljstvo, a više izazivaju ljutnju zbog visokih troškova energije, neugodnih zvukova i neugodnog propuha kojeg stvaraju. Split uređaji zahtjevaju troškovno skupu instalaciju i oni troše dosta struje, koja se opet kompenziraju troškovima energije.

Energetski nivo: Zato je prilikom nabavke važno voditi računa o energetskom nivou. Postoje informacije o energetskoj činkovitosti uređaja( A= jako dobra, G= manje učinkoviti).

Energetski učinkovite metode za hlađenje prostora

Ukoliko planirate modernizacijske mjere većeg obima svakako planirajte i energetski učinkovito hlađenje prostora.

• Pasivna kuća: Dobra izolacija i odzračni uređaj osiguravaju ljeti niske temperature. Ono što djeluje kod hladnoće-pomaže kod topline- kada je vani vruće, u pasivnoj kući vlada ugodna hladnoća. Zahvaljujući dobroj vanjskoj izolaciji ljeti topli zrak ostaje vani.Odzračni uređaji također ne dopuštaju prodor toplog zraka u kuću – aktivno kontinuirano odzračivanje ispunjava prostorije stalno svježim zrakom. Ali oprez: uređaj za odzračivanje nije klima uređaj, to znači zrak ne dolazi u direktan kontakt sa svježim zrakom.

• Površinsko grijanje: Onaj tko zimi svoje prostorije zagrijava pomoću površinskih sistema npr. podnim grijanjem- ljeti ih tako može rashlađivati. Zimi se voda za grijanje zagrijava, dok po ljeti jednostavno hladna struji kroz vodove te tako aktivno rashlađuje prostorije. Sistem karakterizira niska potrošnja energije, jer se preko velikih površina brzo postiže i održava adekvatna temperatura prostorije.

http://www.gradimo.hr/Zada%C4%...ijih-objekata/hr-HR/11332.aspx

Pasivna kućna tehnika i za starije objekte

Stara jezgra i nove komponente

Politika, građevinske tvrtke, građevinsko obrtništvo i industrija složni su u jednome: modernizacija fundusa starijih objekata predstavlja važnu buduću zadaću u građevinskom sektoru. Još uvijek su podijeljena mišljenja o neophodnoj razini kvalitete kod obnove fasada, prozora i kućno-tehničkih postrojenja. Većina vlasnika smatra da su sitni estetski popravci, kao novo ličenje fasade ili zamjena prastarog plamenika u kotlu za grijanje dovoljni za neophodne sanacijske mjere.

Pri tome je odlučujuće odmah kod gradnje uporabiti komponente pasivne kuće prema današnjim standardima, misleći pri tome na budućnost, kako bi se na taj način optimalno iskoristili svi potencijali energetske učinkovitosti.

Međutim već postojeći objekti se ne moraju odreći prednosti koncepta pasivne kuće.Zadaća energetski učinkovite sanacije stare zgrade razlikuje se od energetski štedljive novogradnje samo u činjenici dapostojeća supstanca stare zgrade igra važnu ulogu. Stara supstanca ostaje i postaje pasivnom kućom uporabom modernih principa. Primjeri pokazuju da se kod sanacije starog objekta komponentama pasivne kuće mogu postići uštede energije između 75 i 90 % .

Odlučujući koraci za uštedu energije na već postojećim objektima su:

• Jako dobra termoizolacija
• Toplinski mostovi potpuno reducirani
• Postignuta zrakonepropusnost
• Odzračivanje uz rekuperaciju topline
• Topli prozori i
• Inovativna kućna tehnika

Potencijal uštede energije:

To su točne mjere koje su se dokazale kod energetski učinkovite novogradnje. Razlika u odnosu na stare objekte leži samo u tome da se te mjere moraju planirati s već postojećom građevinskom supstancom. Zahvaljujući razvoju energetski učinkovitih komponenti u gradnji pasivne kuće, iste se mogu rabiti i kod sanacije starijih objekata. Kod konzekventne sanacije s komponentama pasivne kuäe smanjuje se potroünja energija za otprilike desetinu.

Odzračivanje stana:

centralna zadaća upravo kod starijih objekata jeste osiguranje dovoljnog provjetravanja i trajne obnove zraka. Uobičajena preporuka da se „dva puta dnevno provjetrava otvaranjem prozora“ nije dovoljna za odvoljenje opterećenjog zraka. Zapravo je najvažnija zadaća odvod vlage iz kupaone, kuhinje i WC-a, kako bi se spriječila pojava gljivica i plijesni odnosno evtl. građevinskih oštećenja. Zato je u svim prostorijama kojima prijeti vlaga predviđen ispust odlaznog zraka.

Toplinska izolacija:

Kod starijih objekata su naročito kritični toplinski gubici kroz vanjske zidove. Zato je važno, ne samo s aspekta građevinske fizike, već i zbog energetske ekonomičnosti izvršiti sanaciju toplinske izolacije. Upravo vanjske zidove tre4ba dobro izolirati.

Do čega ćete doći:

Kod svake pojedinačne mjere treba napraviti ono ospravno, orijentirano na budućnost- sve komponente koje danas možete naći na tržištu su dovoljno dobre za budućnost. Mjere modernizacije nude veću sigurnost u pogledu građevinskih oštećenja uzrokovanih vlagom, bolju termičku ugodu zbog većih površinskih temperatura te udvostručuju energetski potencijal.

Kuće nulte enregetske vrijednosti:

Ove kuće troše još manje energije od pasivnih kuća. Do sada ih je izgrađeno jako malo, jer je njihova izvedba još uvijek jako skupa.

http://www.gradimo.hr/Pasivna-...arije-objekte/hr-HR/11334.aspx

Energetski štedljiva kuća kao pojam, a ne kao građevinski koncept

Energetski štedljivom kućom se označava objekat koji u odnosu na prosječan objekat troši manje energije za grijanje i pripremu tople vode. Od 2002. godine vrijedi kao standrad za novogradnje i tako je i registrirana u pravilniku o uštedi energije (EnEV). Pri tome još nije točno određen minimalni zakonski standard prema kojem bi kuća bila energetski učinkovita, ekološka i ugodna za stanovanje.

Niskoenergetska kuća, 3-litarska kuća, pasivna kuća i kuća s energetskom nulom, to su sve energetski učinkovite kuće. Samo s tom razlikom što ovi nazivi znače građevinske koncepte, za koje vrijede potpuno jasne osnove. Točne mjerne vrijednosti za utrošak energije za toplinu grijanja i toplu vodu kao i točni tehnički zahtjevi u pogledu izolacije prozora, odzračivanja i hlađenja moraju biti ispunjeni, kako bi Vaša kuća mogla dobiti jednu od gore nevedenih svojstava.

Niskoenergetska kuća: Potreba za toplinom grijanja primarne energije niskoenergetskih kuća može iznositi maksimalno 70 kilowat-sati, ili sedam litara loživog ulja ili 7 kubnih metara zemnog plina po kvadratnom metru i godini.

Niskoenergetska kuća

30% manje enrgije za grijanje i toplu vodu

Kao niskoenergetske kuće označavaju se objekti koji imaju male potrebe za toplinom grijanja i topom vodom.
Potrebe energetskih kuća za toplinom grijanja mogu iznositi maksimalno 70 kWh, ili preračunato 7 litara loživog ulja ili 7 kubnih metara zemnog plina po kvadratnom metru i godišnje. Za usporedbu: pravilnik za zaštitu energije iz 2002. godine propisivao je potrebu za toplinom grijanja od 100 kWh po kvadratnom metru i godišnje.

To predtsvalja reduciranja transmisijskih toplinskih gubitaka za 30%. Dodatanim zahtjevima postavljenim pred kućnu tehniku će se toplinske potrebe još više smanjivati.

Kako sve komponente niskoenergetskih kuća nisu u konačnici ništa drugo nego poboljšane varijante, za novogradnju uobičajenih neophodnih građevinskih elemenata,niskoenergetska kuća se tako može urediti bez posebnog dodatnog utroška vremena i rada. Troškovi su veći od noramlnih građevinskih troškova za oko 3 do 8%.

Za procjenu kuće te postizanje niskih vrijednosti potrošnje odlučujuća je adekvatna termoizolacija, sprečavanje pojave toplinskih mostova i to na bazi preciznih tehničkih nominalnih vrijednosti, normirana zrakonepropusnost, koja se mora mjeriti, termoizolacijska stakla, kontrolirano odzračivanje stana te učinkovita kućna tehnika. Uz to dolaze još i kompaktan oblik objekta i vrlo kvalitetan omotač.

Generalno kod niskoenergetskih kuća treba voditi računa o sljedećem:

• Položaj kuće i lokalna klima
• Oblik omotača, kompaktan ili rascjepkan
• Glavne prozorske površine definirane prema južnoj strani
• Raspored prostorija prema namjeni (dnevni boravak prema jugu, kuhinja, kupaona iWC prema sjeveru itd.)
• Izbjegavanje toplinskih mostova(građevinski elementi, koji transportiraju toplinu prema vani)
• Izolacija: s vana debljine 20 do 40 cm, dobro izolirani krov, strop podruma i katni stropovi
• Uporaba kontroliranog odzračivanja s 80 % rekuperacije topline iz odlaznog zraka
• Prozori s dvije odnosno tri ploče termoizolacijskog stakla
• Visoka zrakonepropusnost omotača objekta
• Termiči solarni uređaj za pripremu tople vode, evtl. i za grijanje
• Energetski učinkoviti uređaj za grijanje (kaotao s ogrjevnom moći, niskotemperaturni kotao, grijanje na drva i sl.)
• Kućna tehnika koja štedi energiju i kućanske aparate

Standard niskoenergetske kuće može se realizirati na svim novogradnjama, ali i kod sanacija starijih objekta.

3-litarska kuća: kao 3-litarsku kuću označavamo kuću koja troši toliko primarne energije po metru kvadratnom, koliko stane u 3 litre loživog ulja.

3-litarska kuća

Ultra niskoenergetska kuća

S novim tehnikama građenja i postrojenja se potrebe niskoenergetske kuće za energijom grijanja mogu još reducirati. Ovakav način gradnje je kotrak naprijed u napretkuenergetski štedljivog načina gradnje. 3-litarske kuće su ultra niskoenergetske kuće, kojima je potrebno onoliko primarne energije po kvadratnom metru i godišnje koliko stane u 3 litre loživog ulja, dakle oko 30 kWh energije. Struja za crpke, reguliranje i plamenik već je uključena u kalkulaciju. Krajem 90-tih godina je Frauenhofer IBP kreirao ovaj standard i nazvao ga “3-litarska kuća“ te je postao zakonom zaštićeni proizvod.

Građenje za budućnost. Onaj tko gradi sam određuje svoje buduće troškove grijanja. 3-litarska kuća treba jednu trećinu energije za grijanje u poređenju s uobičajenim kućama. 3-litarska kuća predstavlja veliki korak u smjeru neovisnosti o stalno rastućim cijenama energenata na svjetskom tržištu.

3-litra standard bi se morao realizirati kod svih novogradnji i gotovo kod svih sanacijskih projekata. U principu su sve komponente potrebne za 3-litarsku kuću jednake onim kao za niskoenergetske kuće. Nekoliko građevinskih elemenata mora imati još kvalitetnija izvedbena svojstva. Tu su navedena sljedeća:

• Izolacija vanjskog zida mora imati debljinu 45 cm, stropovi, krov i podrum također moraju biti dobro izolirani
• 3-struka termoizolacijska stakla kao i termoizolacijski okviri prozora
• potpuno izbjegavanje toplinskih mostova
• energetski učinkovito grijanje, solarno-termički uređaj za pripremu tople vode i zagrijavanje dolaznog zraka, toplinske crpke

Energetski ciklusu 3-litarske kuće

1. Sunčev ciklus: Za vrijeme sunčanih dana sunčeva energija zagrijava kuću direktno. Sunčeve zrake dospijevaju preko stakala na južnoj strani u unutarnji prostor i zagrijavaju podove i unutarnje zidove, a preko njih indirektno i zrak. Zagrijavana toplina zraka u prostoriji se razdjeljuje preko komfornog odzračivanja po cijeloj kući.

2. Uzimanje topline iz puferskog spremnika: Ukoliko nema sunčevog zračenja i vanjske su temperature tako niske da se mora stalno grijati, onda se preko posebnog toplinskog razdjelnog sistema toplina, akumulirana iz niskoenergetskih radijatora, podnog grijanja ili zidnog grijanja, uzima iz pufer spremnika. Osim toga pufer spremnik daje i toplu vodu za kuhinju, kupaonu stroj za pranje rublja i stroj za pranje posuđa.

3. Disanje kuće, automatsko komforno odzračivanje je stalno u funkciji. Ono uzima iz prostorija s većim opterećenjem zraka (npr. dnevni boravak, blagovaona, kuhinja, kupaona, WC) topli zrak i transportira ga preko izmjenjivača topline vani. U izmjenjivaču topline se toplina predaje svježem zraku, koji struji u prostorije s visokim zahtjevima u pogledu kvalitete zraka (npr. dječija soba, spavaća soba, radna soba). Vanjski zrak se za posebno hladnih dana predzagrijava u izmjenjivaču topline zemlje.

4. Dani u kojima se grije: Ukoliko jedan za drugim slijedi nekoliko tmurnih, oblačnih i hladnih dana, u 3-litarskoj kući će trebati malo dana za zagrijavanje. Ukoliko je instalirana toplinska crpka ili grijanje na plin odnosno loživo ulje, takvi dani se ne razlikuju mnogo od dana za grijanje u konvencionalnim kućama. Predana toplina se razdjeljuje po kući preko automatskog komfornog odzračivanja. Za obiteljske kuće se preporučaju sistemi grijanja s kaljivim pećoma kao grijanje cijele kuće ili peći za pelete s izmjenjivačem tople vode.

Pasivna kuća: pasivna kuća je objekat bez aktivnog sistema grijanja i klimatizacije. To znači da takva kuća treba čak 90% manje energije od prosječnog objekta.

Pasivna kuća-ugodna toplina preko svježeg zraka
Uštediti čak i do 90 % troškova grijanja

Pasivna kuća je diljem svijeta vodeći standard kod energetski štedljive gradnje: potrebno joj je gotovo 90% manje energije nego kod uobičajene gradnje i 75 % manje od prosječne novogradnje. S 15 kWh(qm/godišnje) su potrebe za toplinom grijanja višestruko ispod onih kod niskoenergetske kuće. Troškovi grijanja iznose između 10 i 25 € mjesečno.

Pasivna kuća je objekat koji se održava „pasivno“ toplim, dakle bez aktivnog sistema zagrijavanja i klimatizacije.: kuća koristi izvore energije u svojoj unutrašnjosti, kao što su toplina sunca, toplina tijela ljudi koji u njoj žive te toplinu električnih uređaja. Pasivna kuća ima uglavnom velike staklene frontalne površine okrenute prema jugu i relativno male prozore okrenute prema sjeveru kao i kompaktnu građevinsku supstancu. Pasivne kuće postižu enormnu uštedu energije zahvaljujući visokoj kvalitete termoizolacijskog omotača i iznimno energetski učinkovitih građevinskih elemenata. Komfor je značajno povećan, podešava se takozvana individualna „termička ugoda“. Realizacija pasivnih kuća postavlaj visoke zahtjeve u pogeldu uporabljenih komponenti.

Zrakonepropusnost: Temeljna pretpostavka za pasivnu kuću i generalno energetski štedljivo građenje jeste da je vanjski omotač zrakoneporopusan - tako se izbjegavaju i građevinska oštećenja. Zrakonepropusni omotač mora biti kontinuirano i čvrsto postavljen oko cijelog objekta, i ne smije imati otvore.

Bez toplinskih mostova: Bez toplinskih mostova je osigurano da se površinska temperatura kuće ravnomjerno razdjeljuje, te se tako istovremeno sprečava eventualna pojave vlage na omotaču.

Odzračivanje i higijenska klima objekta: U svakoj pasivnoj kući je nezamjenjivo komforno odzračivanje podešeno na potrebe za svježim zrakom. Zdravlje i ugoda za stanare postiže se tako što se dovodi upravo onoliko svježeg zraka koliko je stanarima potrebno, a već upotrebljeni zrak se stalno odvodi iz prostorija. U prostore boravka se dovodi netretirani vanjski zrak- dakle ne optočni zrak –time se održava visoki stupanj higijene zraka.

Grijanje sa svježim zrakom: To predstavlja poseban „trik“ pasivne kuće. Svježi zrak je važan u svakom stambenom prostoru.Nažalost kod provjetravanja se gubi toplina. Pasivna kuća raspolaže uređajem za odzračivanje koji uzima i do 95% topline iz odlaznog zraka, koji se preko prijenosnika topline odvodi u dolazni zrak- tako se svježi zrak koristi direktno kao medij grijanja.Pasivna kuća se tako može odreći uobičajenog sistema grijanja sa sistemom crpki tople vode. Kao generatori topline koriste se osim konvencionalnih kotlova za grijanje i specijalni sistemi toplinskih crpki.

Pasivna kuća nije zaštićeni proizvod, već građevinski koncept, koji svima stoji na raspolaganju.
Pasivne kuće možte posjetiti: Jednom goduišnje se održavaju“dani pasivne kuće“. Na taj dan stotine vlasnika pasivne kuće otvaraju svoja vrata, kako bi svakom zainteresiranom omogućili doživljaj življenja u pasivnoj kući.

Toplinska izolacija: Pasivnu kuću karakterizira posebno dobra izolacija debljine 30 do 40 cm, zatim dobro izolirani vodovodi, prozori s kvalitetnim trostrukim staklima i izoliranim prozorskim okvirima, bez toplinskih mostova.

Do pasivne kuće korak po korak

Svaka novogradnja može biti pasivna

Pasivne kuće više ne zahtijevaju kompletano novi način gradnje, tako da se svojom vanjštinom nimalo ne razlikujuod uobičajenih kuća. Svaka novogradnja se dakle može realizirati kao pasivna. Čitav niz malih koraka poboljšava kvalitetu građenja svakog pojedinačnog građevinskog elementa, koji vode od obične novogradnje do pasivne kuće.

Razlikuju se u detaljima, koji su izvana jedva vidljivi: veća termoizolacija, bolji prozori, visoka zrakonepropusnost i rekuperacija topline iz odlaznog zraka.

Investicije za poboljšane detalje: Bolja termoizolacija se postiže s više izolacijskog materijala i adekvatnim tehničkim postavljanjem, bolji prozori posjeduju sloj stakla sa zaštitnim premazom, a montirani su na izolirane prozorske okvire, rekuperacija topline postiže se mrežom zračnih kanala i zrakonepropusnost mora najprije proći tlačni test. Kod prosječne kuće u nizu koja košta oko 100.000 € , troškovi veće investicije za pasivnu kuću se kreću oko 8% , dakle iznose oko € 8.000.

Smanjuje se potreba za grijanjem: Svaki pojedinačni korak koji doprinosi većoj energetskoj učinkovitosti, smanjuje toplinske potrebe. U ukupnoj sumi gore navedenih mjera potrošnja se smanjuje za oko jednu sedminu u odnosu na prethodnu potrošnju.Pojedinačni koraci ne mijenjaju nikako kakarkter kuće: ona ostaje normalni stambeni objekt. Mijenja se samo potreba za energijom grijanja, i to u značajnoj mjeri.

Pasivne kuće otplaćuju same sebe- tu nije ukalkulirana dobra kvaliteta zraka i individualna termička ugodnost. Veće investicije u građevinsku i kućnu tehniku kreću se u ukupnom iznosu ispod 5 centi/kWh i znatno su povolnjiji od kupnje energije prema sadašnjim tržišnim cijenama. Budući izvori energije će kilovat sat isporučivati po generalno većim cijenama- to vrijedi za energiju vjetra, struje i bio-mase. Zato ima smisla iskoristiti postojeće mogućnosti bolje energetske učinkovitosti – na način kako to čini pasivna kuća.

http://www.gradimo.hr/Energets...inski-koncept/hr-HR/11333.aspx

_{[Ovu poruku je menjao eloiza dana 27.12.2009. u 00:20 GMT+1]}

Zanimljiv samouki primer kako se od običnog zida pravi Tromb-ov zid sa napomenom da se za naše područje tj. severnu geografsku širinu od oko 45 stepeni pokriva ceo južni zid sa duplim staklom i naravno kompletnom termoizolacijom.....

http://www.youtube.com/watch?v=RSxGVlLz-x8&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=jLIXQ5a1ICE&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=jwVs7EsvK3c&feature=related

_{[Ovu poruku je menjao eloiza dana 01.01.2010. u 22:02 GMT+1]}

Video snimci u vezi "PASSIV HAUS"

http://www.youtube.com/watch?v=wazl016CTQk&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=LNmFsJpqzyc&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=JLufVFHYwIA&feature=related

Nemačke PASSIV kuće - koncept

http://www.youtube.com/watch?v=Z2kk0S_NsKY&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=tb6YAKAE0aY&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=1r6oI5GNnQc&feature=related

DOC, 158 KB, 10 str.


Ili

PDF, 199 KB, 10 str.

Ne znam koliko ovi podaci vrede u praksi. Stiropor je ujednacen materijal. Jednake gustoce u svim svojim delovima. S druge strane od bale do bale slame moze biti totalna razlika u zbijenosti, ujednacenosti, vlaznosti u pojedinim delovima bale...
Nije ista slama od na primer zobi koja je narasla dva metra visine i psenice koja je na primer usled siromasnog zemljista ostala pola metra visine... Verujem da i tu postoji razlika u karakteistikama.

Takodje komadi stiropora mogu skoro idealno da nalezu jedan na drugi i da sprece procurivanje toplote. Slamu je skoro nemoguce tako spojiti.

Stiropor se sa slamom moze porediti samo ako je slama spresovana da bude kao sperploca. A tada je po mom misljenju vise verovatno da ce biti priblizna drvetu nego stiroporu po izolacionim sposobnostima.
I naravno sam proces takvog savrsenog nabijanja slame ne bi bio jeftin tako da bi dobijeni izolacioni materijal sigurno bio skuplji od obicne izvorne slame.

Ostaje i pitanje sigurnosti i legalnosti u vezi sa kucama od slame. Znam da na selu bale odlazu na suprotan kraj dvorista da budu sto dalje od kuce. Razlog: zapalite balu suve slame pa cete videti.

Da bi sprecio eventualni pozar morao bi uloziti u protivpozarne mere sto bi opet stvorilo nove troskove.

Ipak bez obzira na ove mane koje su mi jasne, koriscenje slame kao gradjevinskog materijala me interesuje radi industrijskih objekata.

http://www.downloads.fasba.de/ESBG-reader_eng.pdf

ZA SVE SKEPTIKE
I OSTALE NARAVNO

Evo napravio sam svoju viziju alternative trombeovom zidu. Ispod su slike.

Vidim da se govorilo da je trombeov zidd skup a da je koriscenje zemlje komplikovano.. ja umesto toga prelazem piramidu tacnije hrpu gradjevinskog otpada izlepljenog malterom (da sprovodi toplotu brzo kroz celu hrpu) i na kraju prefarbanu mat crnom bojom.

Opis detalja koji se vide na slikama ispod:
- crna "piramida" sirine 2 metra i visoka metar
- jedan komad stakla oblika kvadrata dimenzija 2x2 m i dva trouglasta komada stakla koja se dobijaju kada komad od 2x2 preseces po dijagonali.
- poklopac istog oblika kao povrsina ta tri stakla. Dize se i spusta poput kabine na avionu.
- poklopac sa gornje strane od aluminija ili nekog slicnog sjajnog materijala da se sto manje greje.




Na trecoj slici se vidi kakao bi senka padala u februaru mesecu (tacno sredina zime) u 14h u Beogradu ako je ovaj elemenat okrenut tacno prema jugu. Vidi se da svetlost pada na crnu piramidu pod ideealnim uglom za hvatanje toplote.



Na cetvrtoj slici je prikaz od strane sunca u 7h ujutro u februaru mesecu (tacno sredina zime) u Beogradu ako je ovaj elemenat okrenut tacno prema jugu. Svetlost opet pada na piramidu pod dobrim uglom.


Na petoj slici je prikaz od strane sunca u tacno u podne u sred leta u Beogradu ako je ovaj elemenat okrenut tacno prema jugu. Vidi se da je i tada crna piramida idealno izlozena suncevoj svetlosti.
Dakel oblik i raspored stakala je idealan da se toplota moze maksimalno hvatati tokom celog suncanog dela dana i tokom cele godine.

<sub>[Ovu poruku je menjao Stranger2 dana 11.01.2010. u 21:43 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Stranger2 dana 11.01.2010. u 21:44 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Stranger2 dana 11.01.2010. u 21:47 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Stranger2 dana 11.01.2010. u 22:00 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Stranger2 dana 11.01.2010. u 22:01 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Stranger2 dana 11.01.2010. u 22:01 GMT+1]</sub>

za Strangera
TODORGORAN ti ostavio vrlo koristan lik i knjizicu,
Bale slame po onome sto sam saznao su idealan materijal,njihova gustoca je sasvim dovoljno ravnomerna metodom kojom se baliraju i nose po 900kg po duznom metru bala,sasvim dovoljno.
a dal mozes da zapalis zemlju? pa kada oblozis lepljivom glinom balu slame,onda prvo mora da ta glina otpadne da bi se bala zapalila,za tako nesto treba sat dva jakog plamena... pre toga ne mozes je zapaliti...
u svakom slucaju pre ces zapaliti brvnaru ili lamperiju nego zid od bale slame.

a dovoljno je da lepo legnu jedna na drugu i to nece mozda biti 100 posto nepropusno,mozda bude 99,8 ... nesto posto nepropusno za vazduh ali kada ga oblepis glinom i popunis svaku rupicu,onda ce biti 100% to je do poznavanja metode gradnje.


a sada pitanje u vezi trombovog zida,ima ih zapravo dva: Prvo
na koji nacin planiras da prenosis toplotu u kucu? i zasto imas staklo sa zadnje strane piramide kada od nazad nikada ne sija sunce?

drugo:
zasto bi u toku leta na trombovom zidu skupljao toplotu ?

:)?

svako dobro zelim :)

pa nisam proucio tou vezi slame kako je izoloraju. Ali na slikama nisam video nikakvu izolciju pa m inie bilo bas jasno.

Nema staklo sa zadnje strane piramide vec sa ta zadnja strana naslanja na juzni zid kuce. Pored sam napravio jos dve kpije cisto da se vidi kako izgleda sa zadnje strane.

A provodjenje toplote odatle u kucu na isti nacin kao i kod drugih kuca sa trombovim zidom. Razlika je samo sto je ne zamisljam zid vec prosto hrpu materijala koja je jeftinija nego zid i po mom misljenju prima vise zraka svetlosti nego zid ako da bi bila najmanje jednako dobra.
Zid je po meni malo nelogican izbor jer sunceva svetlost vise dolazi od gore nego sa strana.


Pa niko te ne tera da to koristis ni tokom zime. Ali sam cisto demonstrirao da je taj oblik stakala i polzaj hrpe to moze jer se podudara sa putanjom sunca u celom rasponu.

Ako bas znas da se to sigurno nece koristiti tokom letnjih meseci onda se moze upotrebiti i nizi objekat sa nizim staklima pa eto mozda malo ustedeti na staklu.

A kad bolje razmislim, nije svugde ista klima. Negde je potrebno grejanje i tokom leta. A i ko zna kakve nas klimatske promene ocekuju. Potrebe za grejanjem se manjaju a polozaj sunca ce ipak ostati tu gde jeste.

u toku zime ,ugao pod kojim sunce sija je do 45 stepeni(na nasoj geografskoj sirini i visini)... to znaci da vertikalni zid dobar iz dva razloga,dobar ugao da prihvata zrake,a pod dva moze da nosi i tezinu kuce...
dalje kod klasicnog koriscenja trombovog zida on je u kuci,tako da se ponasa kao TA pec,to jest preko dana se greje,a nocu oslobadja temperaturu... on je termalna masa koja regulise temperaturu.

izadji u podne i pogledaj u pravcu sunca,videces da je ugao trenutno maksimalno oko 45,...kako leto dolazi tako ce to biti sve veci i veci ugao...


Tokom leta je potrebno napraviti sistem za hladjenje prostorija,ima vise nacina,al meni se najvise svidja koriscenje zemlje da rashladi vazduh (duga metalna cev ide kroz zemlju) a da vazduh uvlaci u kucu solarni dimnjak, tako da to nista ne kosta za koriscenje kada se jednom postavi,samo je pitanje koliko mogu da traju cevi u zemlji kroz koje prolazi vazduh.
cev u zemlji treba da bude bar 30 m dugacka da bi imala dobar efekat hladjenja.

i tako :D

Ali samo u podne. Pre i posle podne ugao u odnosu na zid je jos ostriji tako da tada mnogo manje suncevih zraka pada na zid. AKo je na primer oko popodnevnih sati oblacno, zid toga dan moze uhvatiti vrlo malo toplote.
Ova moja koncepcija pruza priliku da uhvatis toplotu u bilo koja doba dana kada se sunce pojavi.


Ne moram znam kako ide sunce. A i program u kojem sam crtao (SketchUp) mi vec pokazuje tacan polozaj sunca na kojoj god hocu lokaciji u bilo koje doba dana i godine. Prema toj putanji sam i oblikovao stakla i polozaj hrpe.


A ova hrpa je samo metar dalje od "zida" tako da moze istu stvar ako hoces. Stavio sa "zid" pod navodnike jer ko ne zeli ne mora ni da pravi zid ili moze da probije rupu pored ovog elementa. Sto se tice termalne mase, zid ili hrpa ima istu sposobnost ako su iste mase.

---
Kod trombeovog zida takodje mislim da je nedostatak sto ga je nemoguce izolovati od poda i ostalih zidova. Tako da on toplotu koju primi delom prenese na spoljne zidove i tako je protraci.

Zapravo netacno...
nama je idealno da zraci udaraju pod uglom od 90 stepeni u zid da bi on najvise apsorbovao toplinu.
maksimalni ugao u toku zime je 45.. to znaci da je u momentu izlaska 90,pa da se smanjuje do 45...
dakle u podne je za uspravan zid najmanje idealan ugao :) al to nema veze,bitno je da ga pogadjaju.

Mada ono sto bi ucinilo stvar efikasnom su sitne brazde na trombovom zidu,ili metal napravljen slicno hladnjaku na motorima,dakle kao listici metala ka suncu okrenuti,to bi znacalno povecalo apsorbciju suncevih zraka jer bi zrak upadao u te rupe izmedju limova i tu vise puta se odbijajuci bio vecinski apsorbovan. naravno uvek preporucena crna mat farba,il vec sto tamniji materijal.

e sada,ono sto ne znam dal si primetio,(ja jesam posto izlazim da vidim izlazak i zalazak sunca,kao i ugao u toku dana) jeste da se mesto izlaska to jest ugao menja u toku godine,dakle ugao izmedju izlaska i zalaska se menja ...
u toku leta on se priblizava 180 stepeni,.. a u toku zime pada na nekih 110...(sad ovo mi bas odokativno al dovoljno da pokaze jednu stvar) a to je da je prozor koji je usmeren ka jugu u toku zime takoreci ceo dan pod suncem.
to lako mozes proveriti,izadji ujutru u 7 14 i cekaj izlazak sunca na mestu na kojem ce se videti i zalazak...
popodne u 3:40 izadji i pogledaj sa istog mesta zalazak,naravno obelezi tacno tacku gde stojis i stavi pravac ka suncu...
izmeri sada ugao... u toku leta sa istog mesta primetices da je ugao izlaska sunca vise na levo,to jeste zalaska vise na desno.

posto se bavim solarnim tehnologijama ovo pratim vec neko vreme :) ,...najvise sam radio sa solarnom rernom.
ono sto sam naucio kod nje se moze primeniti na pasivno solarno grejanje,samo dodaj ispod trombovog zida reflektivnu povrsinu,a takodje i iznad i udvostrucices ulazak solarne energije uz minimalni utrosak :)
i tako ,inace onaj programcic za projektovanje deluje lepo :)

hmm...ne vidim zasto bi rashladjivanje zemljom bilo nepouzdano ?? i zasto bi solarni dimnjak bio nepouzdan za zamenu ventilatora ?

naime temperatura zemlje na dubini oko 2 metra( i na dublje) je konstantna oko 10 stepeni celzijusa...
zimi cevi u zemlji ne mrznu,leti je voda iz cevovoda hladna, dakle to jasno govori da zemlja drzi temperaturu i da je to pouzdan podatak. objasni mi zasto bi taj koncept bio nepouzdan?

drugo solarni dimnjak to jeste cevi koje bi stajale na krovu kuce,ofarbane u crno bi imale funkciju ventilatora,dakle vazduh se u njima zagreva na 70 stepeni i bezi na gore,posto je zagrevanje brzo javlja se vakum u kuci,to jeste moze se vuci vazduh iz cevi u zemlji koji nadomescuje vazduh koji izlazi iz kuce.
solarni dimnjak najace deluje kada je najtoplije to jest zracenje sunca najace.

ako smo na brdu ,solarni dimnjak nije potreban,samo cevi ukopati u brdo iznad kuce,hladan vazduh posto je tezi bi prirodno padao i spustao se u kucu...

NEDOSTATAK ovog koncepta najvise lezi u kopanju 30m rova dubine 2m
ako vidis jos neki,molim te napisi jer ja sve ovo razmisljam da ugradim u kucu kada mi se ukaze prilika(finansije) da to sve krenem :)

Oprosti,ne vidim logiku u diskusiji gde je objasnjenje Pera(firma ATREA.CZ) je tako rekao ...

jer ne pricam sa atreom(perom) vec sa tobom,pa da zelim da pricam sa atreom njoj bi se obratio,ja sam se trudio da objasnim koncepte koji mi se cine efikasnim i objasnio svrhu nekih stvari...

al u svakom slucaju hvala ti na razgovoru.

a na kraju krajeva dal je ono sto si nazvao zemni izmenjivac toplote uopste isto sa onim sto sam objasnio kao klimu koja radi zahvaljujuci prirodi?

ok,
da preformulisem svoj odgovor i pitanje :

sta su to zemni izmenjivaci toplote i zasto su prevazidjeni to jest koji su njihovi nedostaci u radu?

Dobro da li ti govoris o zidu ili o stapu?
Trombeov zid je koliko znam ravna povrsina cija je okomica okrenuta prema jugu pod 0 stepeni u odnosu na tlo. Ti posmatras samo ugao nagiba u odnosu na zemlju. Ali ugao suca u donosu na jug je isto bitan.


Brazde bi imale ogroman ucinak na prenos toplote sa zida na vazduh. Ali za hvatanje toplote iz suncevih zraka ne bi pravile veliku razliku.

Brazde su preporucljive ali ja razmisljam: sto bi zidao zid pa ga brazdao kad vec imas gradjevinski otpad koji je izbrazdan maksimalno i skoro je dzabe u odnosu na zid.


Znam dovoljno o kretanju sunca da ne moram da se koristim metodom vrebanja. Rekao sam vec nekoliko puta da sam vodio racuna o celom rasponu mesta gde se sunce pojavljuje 24h-365dana u godini. Nemam sta tu da dodam sto vec nisam rekao.



Na jedan nacin to se vec koristi jer se sve osim upijajuce povrsine trombeovog zida standardno boji u belo.

---
p.s.
Ako moze da mi nadjete neki projekat standardne izvedbe trombeovoig zida pa da napravim crteze sa poredjenjem.

Svidja mi se ova ideja pasivnnog hladjenja.
Ja bi tu opet na svoj nacin dodao moje zamisli:
Posto je vazduh redak on slabo preuzima toplotu sa glatkih povrsina kao sto su cevi. Ja bih umesto ukopanih cevi upotrebio suplju prostoriju koja je jako izbrazdana iznutra. Ta prostorija ne bi morala biti velika za isti ucinak. Jer bi dodirna povrsina sa vazduhom bila daleko veca nego kod cevi slicnih dimenzija.

Inace, koji precnik cevi je koriscen u praksi?