Osam uslova za osam godina
Željko PANTELIĆ, 11. februar 2006
Od stalnog dopisnika BRISEL
SRBIJA se nalazi trenutno gde su Rumunija i Bugarska bile pre nešto manje od 13 godina i, budući da je vašim komšijama trebalo osam godina da stignu na Belu Šengen listu, računica kaže da bi Srbi mogli bez ograničenja da putuju u EU, tek 2013. godine - rečeno je "Novostima" u jednom neformalnom razgovoru sa članovima ekspertskog tima Evropske komisije, zaduženim za problematiku viznog režima sa zemljama - potencijalnim kandidatima za ulazak u EU.
Srpska javnost je bila godinama obmanjivana nerealnim izjavama iz kabineta pojedinih visokih predstavnika vlasti o relativno brzom ukidanju viza i istovremeno žrtva stvaranja utiska da je pitanje viznog režima, političko. U komesarijatu Franka Fratinija, potpredsednika Evropske komisije (EK) zaduženog za unutrašnje poslove i pravdu, "Novostima" je rečeno da je ta problematika prevashodno tehnička, a zatim u mnogo manjoj meri politička. Odnosno, ključnu bitku za olakšavanje viznog režima ne vodi Ministarstvo spoljnih poslova, već unutrašnjih i Ministarstvo pravosuđa.
- Da je vizni režim samo političko pitanje ono bi bilo davno rešeno. Srbija uživa dovoljnu političku naklonost u evropskim institucijama i ministarstvima inostranih poslova zemalja članica EU za olakšavanje viznog režima. Ali, treba ubediti u to i ministarstva unutrašnjih poslova država EU, jer su oni ti čije je mišljenje presudno, naglašava komesar Fratini.
ARGUMENTOVANO DO VIZA
- BEOGRAD mora rezultatima da se bori za olakšavanje viznog režima, jer mi možemo pred zemljama članicama da branimo samo odbranjive stvari. To jest da kažemo: Srbiji treba olakšati vizni režim jer je uradila to, to i to - kaže jedan od Fratinijevih saradnika.
Srpska vlast, već pet godina, vrlo dobro zna šta sve mora da uradi za ublažavanje, a zatim i liberalizaciju viznog režima. U tom periodu, sem verbalnih izjava, Beograd, sve do skoro, ništa nije radio. Na stranu svi drugi problemi: pitanje Kosova, nerešeni odnosi sa Crnom Gorom i tako dalje, Beograd mora da ispuni osam vrlo preciznih uslova: beskompromisna borba protiv korupcije, efikasna kontrola granica, zakon o readmisiji, promene u organizaciji i radu policije i borba protiv svih vidova organizovanog kriminala, izrada pasoša po evropskim standardima, stvaranje zaštićene bez ličnih podataka građana i vizni režim sa trećim zemljama i davanje garancija da srpski građani neće masovno otići u EU, kada se otvore granice.
Uslov nad uslovima je borba protiv korupcije. Kada se to navede kao uslov, u Briselu misle na reformu pravosuđa i administrativnog aparata i eksplicitnu političku volju za suzbijanje korupcije. Od Srbije se očekuje da stvori nezavisno i efikasno sudstvo, u kojem bi sudije i tužioce postavljalo i premeštalo posebno telo, sastavljeno od sudija, tužilaca, advokata, profesora pravnih nauka, predstavnika parlamentarnih partija i po pravu funkcije, predsednika Republike (koji bi presedavao tim telom) i vrhovnog državnog tužioca. Nezavisno sudstvo bi stvorilo odgovarajući ambijent za borbu protiv korupcije.
- To ne znači da do tada ne treba ništa preduzimati - kaže jedan od Fratinijevih saradnika - Mi znamo koliko je raširena korupcija u Srbiji, a pri tom ne vidimo da se odvijaju sudski procesi protiv lica optuženih za korupciju, osim sporadičnih izuzetaka. To nam govori da u Srbiji svih ovih godina nije postojala politička volja da se krene u borbu protiv korupcije. Mi ne znamo da li je to zbog toga što su korumpirani pojedini članovi vlade, ili su nemoćni da se suprotstave korupciji. I jedan i drugi razlog su podjednako porazni. Mi smo svesni da je korupciju teško iskoreniti i ona postoji i u zemljama EU.
Izvor:
Večernje novosti
Spasa nam nema, propasti ne možemo!