Ajde da se prikljucim, izgleda da niko ne razume sustinu covekovog problema. Po strani sto sam termoenergetiku ucio (i zavrsio u skoli) posle sam zavrsio ekonomiju, celog zivota radim po sistemu sam svoj majstor i kad god sam slusao (uz svo postovanje, i izvinjavam se nekolicini) naucnike, s*eb`o sam se.
Eelm: Da je kotao veci od potrebnog, jeste. Pa sta? Moj kotao je 52+ KW, greje se oko 200m
2. Malko je i on poveci, ne? Ima to svoj veliki problem, ali polako, doci cemo do toga.
Potrosnja 1t banovica i 2m drva mesecno. (prosek) Izolacija 3%. Kuca omalterisana i preko fasada od vestackog kamena. U stanu imam radijatore od po 30 rebara, nigde mi povratni vod nije na suprotnoj strani. Stolarija od `73. Stari drveni dvokrilni sistem. Prozora i prozorvrata imam koliko neces, da je drugacije odavno bi skupio pare da zamenim stolariju.
Kako?
Toplotu treba sacuvati. Koliko god moze. I malo vise. Malterisanje i stiropor vidim da ce da saceka, ali ako mozes, umesto ogreva pokusaj da radis parcijalno. Umesto xx tona uglja, prelepi stiropor preko severne strane. (ako moze)
1. Taj tavan!!! (JAKO VAZNO - NAJVAZNIJE, nadji dijagrame raspodele, i videces da preko plafona ide 70, preko zidova 25 a preko poda samo 5%) ako ne stiroporom i vunom, makar nadji seno, ono je dzabe, pa ga napuni i ugazi, dobro ga nabij, a te prozore u tavanu (bez preterivanja, bukvalno!) dobro zaptij najlonima i po obodima izlepi onom sirokom papirnom trakom. (ja tom trakom svake jeseni oblepim sve spoljnje okvire od prozora) Ako ti ni krov nije podascan i kroz crep duva, ili natrpaj vise sena (metar ako treba) ili najlonom odozdo po gredama zatvori. Samo redjanje stiropora, bez leplenja nije velika usteda, na povetarac ce da lebdi i da cirkulise izmedju ploce i njega. I ako nije, stepeniste pregradi, makar i to sklepao od dasaka i kartona, zatvori mu vrh koji ide u tavan.
2. Stepeniste. Kazes da iako se ne greje OK je? E pa nije. Bezi ti toplota iz stana na stepeniste, a ulazi ti hladan vazduh. Vidi sta je sa ulaznim vratima, koliko ona dihtuju.
3. Ne videh odgovor zasto pumpa da ide na povratni a ne na potisni vod? Da bi radila u hladnijoj vodi. Potisak je isti. Kolike je snage pumpa? Ako je slaba, imaces vecu razliku od vrha ka dnu radijatora. Nisam video (mnogo ste bre pisali, ko da cita sve redom i pazljivo) da li je to problem na svim vecim radijatorima ili samo na nekom posebnom ili na nekoj odredjenoj vertikali? Za pocetak javi snagu pumpe.
(Jedno 3 godine, iz nemara, grejali smo se bez pumpe, na prirodnu cirkulaciju, pumpa crkla, kupili drugu pa nikako da zamenimo, radi i ovako)
4. E ajd` sad na kotao. Slazem se da je to srce sistema i da treba da se "pogodi" sto bolje. (Ajde sad da vidim inzilire-demagoge naucnike, da daju odgovor na sledece pitanje)
Za koju spoljnju temperaturu, koju brzinu vetra, i koju vlaznost vazduha ce da sracunaju potencijal kotla? (I dimnjak, i dimnjak, ooo, kako je tek on bitan, evo ne spavam zbog njega)
a) -10
oC? A sta kad bude -15
oC? Malko cemo da cvokocemo?
b) -15
oC? A ako bude -20? (ja doziveo i preziveo -29)
c) OK, -20
oC ispod toga nece. Eventualno dan-dva.
I kad bude cela zima oko 0
oC? Imamo predimenzionisan kotao. O prelaznom periodu da ne pricam, tada svi imamo sve predimenzionisano.
AKSIOM: "Kotao se bira tako, da u najgoroj pretpostavljenoj varijanti moze da se potera da na punom gasu zagreje sve kako treba. A kad ne treba, smanji gas. E to smanjivanje gasa mora da bude bas to a ne ispustanje viska toplote iz kotla!" -Risto Iliskovic, termoenergetska postrojenja, nek mu je laka zemlja. Ovo je navodio za parne lokomotive, ali je sustina ista.
Ajmo svi da sagledamo sledecu situaciju:
Imas veliko loziste. Kotao napunis i on na 1-2 ugreje tvoj sistem. Onda pocnes da stavljas po manje goriva. I onda gorivo pocne sve brze da se trosi... i trosi....... i ..... i gle cuda ode napolje kroz dimnjak!
I dalje nema razloga za brigu, jer da je mali kotao, pa radi na "punom gasu" opet jaka promaja, a mala povrsina, pa ne stigne da preda toplotu nego opet ode u dimnjak. A gore smo elaborirali koliki nam kotao treba, i kad je mali a kad veliki.
Tvoj slucaj:
U lozistu nema dovoljno goriva. Da bi regulator odrzavao temperaturu, kad malo opadne ista, on otvara klapnu. A goriva nema dovoljno da se kotao onako junacki razgori... i on otvara vise. I mnooogo vazduha ide u loziste (hladnog vazduha) i samo deo se iskoristi za sagorevanje a ostatak je balast koji oduzima temperaturu produktima sagorevanja i umesto da je predaje vodi u kotlu, on toplotu lepo pod misku i nosi je sa sobom u dimnjak. Ako ga pak napunis do vrha, moze i da prokuva. Tu ce sad vecina inzenjera da kaze da treba mesni ventil i prigusivanje dimnjaka. I tu se, gle cuda konacno slazemo. On (ventil) treba te treba, imao nemao para, u tvom slucaju moras da ga imas, i treba ti cetvorokraki. Oko 7000din, a ugradnju zamoli nekoga, igracka je sad raditi sa bakarnim cevima. Da si blize, resili bi, nikad mi nije bilo zao da uradim i za dz. ako to nekome pomaze.
Dakle, u kotlu mora uvek da bude dovoljno uglja. Ili drva. I gledaj da u kotlu drzis sto ujednaceniju temperaturu, a ventilom regulisi koliko vruce vode ces da guras u radijatore. Tvoj kotao ce vrlo lako da postigne temperaturu, i da zatvori klapnu i pocne da radi sa 30-40% kapaciteta. Onda ce da pocne da tinja i da cadjavi, a dimnjak ce da pocne polako da kondenzuje jer nema dovoljno promaje i nema vise onoga sto tebe najvise boli, nema toplote u dimnjaku, a i kucni budzet ce malo da se rastereti. Meni je u 90% slucajeva spojka izmedju kotla i dimnjaka (limena) jedva mlaka, sto je dokaz iskoriscenosti. Kad ga pustim da se izludi (dok postize temperaturu) u dimnjak mi idu gasovi preko 100
oC. (Stara metoda merenja, pljunes a ono cvrci) Tu se javlja problem sa dimnjakom. (meni je on bas problem jer mi je dimnjak zidan ciglom i ide po sred noseceg zida u kuci) Tebi je kako vidim sidel, spolja, pa nek curi koliko mu volja, ispustaj kondenzat periodicno i uzivaj. Klapnu na izlazu iz kotla prigusi toliko da pocne kotao da dimi (pusi pored vrata) i onda je malko odskrini koliko da to dimljenje prestane. Vremenom ces se ispraksovati i znaces napamet kad i koliko da zatvoris. Koliki god da je kotao, (ne bas 200KW) sustina je da toplotu (energiju) goriva preneses vodi, a ne da je bacas kroz dimnjak. Pipaj cunak i ne daj mu da bude mnogo vruc. Igraj se i eksperimentisi. Svaki sistem je specifican za sebe, vreme ce te nauciti i upoznaces svoj.
Ako ti je loziste bas ekstremno veliko, uzmi samotne cigle, pa poredjaj uz jedan zid lozista. Nemoj do vrha. Probaj na kant, pa polozeno... i vodi racuna da se samot kao i sve drugo siri na toploti, pa mu ostavi lufta gde da se rasiri da ti ne bi deformisao ili provalio kotao. Time ces da smanjis loziste i postignes da vazduh ne ide tuda svuda, i gde ima i gde nema nesagorelog goriva, nego ces dobiti koncentraciju sagorevanja i veci ucinak. I smanjices nazivnu snagu kotla. Dobices i inertniji sistem, sto opet ima i prednosti i mana, ali resavas ono sto boli.
Ako mi ko ne veruje, dobrodosao da vidi kotao, pipne dimnjak, pogleda i racun za ugalj, a bogami i da se ogreje.
SUM:
Izoluj sta mozes. Pipaj dimnjak i ne daj toploti napolje. Ako i onda imas ekstremnu potrosnju, onda imas velike gubitke. Lako moze da bude da su zidari pravili "jaci" malter kod zidanja, stavljali manje kreca i vise cementa a takav je bolji provodnik. U tom slucaju progutaj knedlu, otplaci koliko ti se place, pa se snalazi za izolaciju, jer ces ovako za koju godinu jednu izolaciju da bacis u vetar a drugu da stavis na kucu.
P.S. I meni prizemlje zvrji prazno, a iznad su dve etaze koje se greju. Iako prazno, kada tamo ne odskrinem radijatore, da je makar po 10-15 stepeni u prostorijama, mogu da guram vodu u instalaciji i na 90 stepeni, opet mi je na spratu iznad hladno na nogama i deca (koja su po ceo dan na podu) su vazda slinava.
P.P.S. U kuci sa losom izolacijom, razlika u unutrasnjoj temperaturi izmedju 20 i 23
oC moze da izvuce i 50% razlike u potrosnji goriva. Termoglave na radijatore, pa spavacu sobu, predsoblje i sta znam sta jos preko dana skidaj na 18, a nocu sve drugo na 18. Sa te temperature se lako postigne veca, zidovi se ne ohlade, a gorivo se pristedi.
Srecno!
Da ne bude da pricam bajke, evo su slike kotlica. Svedski, kupljen 1971, sto ce reci 38 godina. Kostao oko 5.500DEM i svaka markica mu se pozlatila. Radio na naftu, drva i ugalj. Ako je neko voljan da razvijemo univerzalni automatski dozator uglja (ili zna gde ih ima) za standardne kotlove, nek se oglasi. Resicemo lozenje, a pepeo... na ruke. Ipak su nafta i gas papreni za velike kvadrature.
[Ovu poruku je menjao igorsd dana 18.09.2009. u 02:14 GMT+1]