Pošto poznajem problematiku, mogu da kažem sledeće:
Veoma je komplikovano izračunati zapreminu na osnovu nivoa tečnosti. Postoje dve metode: "suva" i "mokra". Suva se koristi kod rezervoara (a pri tome se misli na rezervoare svakakvog tipa, ne samo automobilske) koji imaju skoro idealan oblik nekog geometrijskog tela. Na primer, metalno bure i slično. Onda se lako, uz osnove geometrije, sračuna volumen na osnovu visine nivoa tečnosti.
Kod ostalih 99% rezervoara koristi se isključivo mokra metoda. Naravno, gde god su pare u pitanju (kao na primer za podzenme rezervoare na benzinskim stanicama) koristi se mokra metoda. A to se radi na sledeći način. Ulije se određena količina tačno izmerene (mernim menzurama) tečnosti (na primer 1% očekivane ukupne zapremine) i zabeleži se nivo. I tako još 100 puta. Koraci mogu da budu i krupniji, s tim da će se onda međunivoi računati kao artimetička sredina između dva baždarena nivoa.
Kod baždarenja podzemnih rezervoara (na primer za benzinske pumpe) mora se uzeti u obzir i to da će merna tečnost (najčeće voda) da se ohladi nakon sipanja u rezerovar, i time će se sniziti ukupan nivo.
Elem, da se vratimo na automobilski rezerovar. Da bi podaci sa prikazane naprave iole imali neki smisao, mora se mokrom metodom (zato što je automobilski rezervoar nepravilnog oblika) utvrditi volumen za svaki nivo.
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji