Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?

elitemadzone.org :: Svakodnevnica :: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?

Strane: << < .. 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 131939 | Odgovora: 399 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

p3j4
Lokacija: Mordor

Član broj: 52949
Poruke: 122
*.static.kdsinter.net.



+78 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 10:40 - pre 158 meseci
ma to za biljke je vec stara stvar.
ovo je bre buducnost - Genetically modified cows produce 'human' milk - i onda dodjes tako u kafic i od sisate konobarice porucis solju majcinog mleka. nadrealno

GMO je super, stvarno. zamislite samo sve moguce kombinacije gena i komercijalizaciju ovih proizvoda!! do yaya bre! a tek novi brendovi! bizmis, i lova do krova! a ja samo cekam kad ce da modifikuju i naprave pacove od tri kile sa ukusom lososa, pa da ti osvedoceni humanisti vec jednom rese problem gladi u svetu.
Internet forumi su kao javni toalet... udje ko želi, ispiša se gde poželi, i ode...
 
Odgovor na temu

Boki70a
Beograd

Član broj: 122558
Poruke: 328
95.180.50.*



+7 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 18:38 - pre 158 meseci
Citat:
Boki70a:
U narednom citatu se spominje hibridni suncokret, a opisuje se kao da je zapravo genetički modifikovano seme?! Nešto slično Monsantovoj RoundUp tehnologiji.

PIONEER/DuPont Srbija
http://srbija.pioneer.com/Default.aspx?tabid=90
Citat:
Novo u selekciji suncokreta - ExpressSun™ tehnologija

Jedan od osnovnih zahteva uspešne proizvodnje suncokreta je borba protiv korova. Već duži niz godina vodeće hemijske industrije u svetu pokušavaju da nađu pravo rešenje za suzbijanje korova u suncokretu sa većim ili manjim uspehom. Postojeća paleta herbicida nije dovoljno efikasna kod suzbijanja tvrdokornijih korova kao što su: Ambrosia, Datura, Abutilon, Xanthium i Cirsium.

Izlazeći u susret farmerima i njihovim zahtevima za uspešno suzbijanje korova, Pioneer je kao rešenje ponudio ExpressSun™ tehnologiju.
Šta je to ExpressSun™?

To je ime svojstva koje:

1. Je u vlasništvu kompanije DuPont.
2. Daje suncokretu tolerantnost na herbicide iz grupe tribenuron metil.

Pioneer je prva kompanija u svetu koja je uspela da putem klasičnog načina ukrštanja u svoje elitne hibride suncokreta ubaci gen koji daje suncokretu toleranciju na primenu herbicida iz grupe sulfonil-urea (aktivna materija tribenuron metil). Na ovaj način je rešen višedecenijski problem suzbijanja korova u suncokretu.

Upotrebom herbicida Express®, kompanije DuPont, može se tretirati samo onaj suncokret koji poseduje u sebi gen tolerancije na tribenuron metil. Na fotografiji se može videti razlika između tolerantnog i netolerantnog suncokreta nakon tretmana sa preparatom Express®.


U slučaju da iz nekog čudnog razloga nestane navedena stranica, evo i screenshot-a:



I u ovoj poslednjoj rečenici plave boje se prepoznaje da nije u pitanju hibrid, kako lažno navode, već genetički modifikovano seme. Na priloženoj slici se vidi da se „normalan“ suncokret sasušio nakon tretmana sa preparatom Express®, dok je "hibrid" procvetao.

POLITIKA, 30. januar 2011.
Pod lupom: OPET O GENETSKI MODIFIKOVANOJ HRANI
Malo pravih informacija i mnoštvo zabluda

http://www.politika.rs/rubrike...cija-i-mnostvo-zabluda.lt.html
Citat:
Kako se prepoznaju genetski modifikovane biljke?

– Fitosanitarni inspektori redovno kontrolišu useve metodom proteinskog testa, odnosno tehnikom test traka za brzu detekciju GM soje. Ukoliko test trake pokažu prisustvo GM, inspektori na licu mesta uzimaju uzorak soje i istog dana šalju u akreditovanu laboratoriju na analizu. Nakon dobijanja rezultata, parcele gde je utvrđeno prisustvo modifikovanih useva mehanički se uništavaju, a protiv odgovornih lica se sprovode zakonom predviđene mere.

Proizvođači mogu da prepoznaju da li se radi o GM soji tako što mali deo parcele, od nekoliko kvadrata, isprskaju totalnim herbicidom. Sve što nije genetski modifikovana biljka osušiće se.

U javnosti se može čuti da američka kompanija „Monsanto”, najveći planetarni proizvođač GM semena za poljoprivredu, izvodi oglede na dobrima Instituta za kukuruz u Zemunu i Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu?

– Ministarstvo na osnovu mišljenja Stručnog saveta za biološku sigurnost je u julu 2009. godine izdao odobrenje na godinu dana uz „procenu rizika” za ograničenu upotrebu GM kukuruza kompaniji „Monsanto” u cilju postavljanja eksperimentalnih ogleda. Međutim, do realizacije nije ni došlo, kompanija „Monsanto” je odustala od eksperimenta. U toku 2010. nije izdata nijedna saglasnost i odobrenje za uvoz GMO za eksperimentalne svrhe za kompaniju „Monsanto“.

-----------------------------------------------------------------------
Citat:
Pirossi: vaistinu bagra.
nego kako to da rešimo, braćo?
gde se dele vile & baklje?





Citat:
Poziv građanima Srbije da dođu 05. juna ispred Skupštine Beograda i izraze protest protiv legalizacije GMO-a i zaprašivanja građana Codex Alimentarius: Javno upozorenje građanima Srbije! NE KUPUJTE NAMIRNICE SA ZNAKOM PIRAMIDE UZ KOJI STOJI NAZIV CODEX ALIMENTARIUS, JER TAJ ZNAK PREDSTAVLjA NADGROBNI SPOMENIK NAŠEM ZDRAVLjU I BUDUĆNOSTI. Obeležene namirnice zbog štetnih sastojaka u sebi kod korisnika i potomaka mogu da izazovu maligna oboljenja, sterilitet, šećernu bolest, atrofiju mozga, impotenciju i još 60 najtežih oboljenja.

Upozoravamo građane Srbije da su se na našem tržištu pojavili prehrambeni proizvodi opasni po život i zdravlje obeleženi znakom piramide i imenom Codex Alimentarius.

Ekološki Pokret Novog Sada, Ekološki pokret Prijepolja, direktor Nikola Aleksić, s.r.Nikola Aleksic


Pogledati još i
Stop GMO Press konferencija 25.01.2011.

Press konferencija u prostorijama Udruženja Novinara Srbije u Beogradu 25.01.2011. godine u kome se novinarima obratio predsednik Ekološkog pokreta Novog Sada gospodin Nikola Aleksić, hemičar Ivana Đujić i Irena Baret.

[Ovu poruku je menjao Boki70a dana 05.04.2011. u 19:50 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Boki70a
Beograd

Član broj: 122558
Poruke: 328
95.180.50.*



+7 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 19:27 - pre 158 meseci
Novi GMO kartel u Srbiji: PIONEER/DuPont, Bayer CropScience i Delta Agrar
http://www.bayercropscience.rs...4-aktuelno/172-aktuelno21.html
Citat:
Hibridi kukuruza tretirani insekticidom Poncho

Kompanija Pioneer u saradnji s kompanijama Delta Agrar i Bayer CropScience, ove godine je u mogućnosti da proizvođačima ponudi i hibride najnovije generacije tretirane insekticidom Poncho, kao što su PR36V74, PR36K67, PR35T36, PR35F38, PR33T56... Potrebno je samo da proizvođači kontaktiraju lokalne Pioneer-ove promotere da preko njih naruče seme tretirano Poncho-om kod lokalnog distributera semena, zadruge ili vlasnika poljoprivredne apoteke.


Monday, June 29, 2009
Bayer CropScience and Monsanto sign cross licensing agreement on herbicide tolerance traits in rapeseed/canola

http://www.bayercropscience.co...FF9537613AB57DC12575E400423B45
29. lipnja 2009.
Bayer CropScience i Monsanto potpisali sporazum o međusobnom licenciranju modifikacije za otpornost uljane repice/kanole na herbicide

http://www.bayer.hr/scripts/pages/en/vijesti02.php
Citat:
Bayer CropScience AG i Monsanto Company dogovorili su da će na neekskluzivnoj osnovi međusobno licencirati svoje pojedinačne modifikacije za otpornost uljane repice/kanole na herbicide s ciljem komercijalizacije unutar svojih pojedinačnih poslovanja s brendiranim sjemenkama kanole. Kanola je vrsta uljane repice koja se prvenstveno uzgaja u Sjevernoj Americi i Australiji.

Prema uvjetima ovog globalnog sporazuma, Monsanto će tvrtki Bayer CropScience dati pristup modifikaciji kanole Genuity™ Roundup Ready® tvrtke Monsanto, a Bayer CropScience dat će pristup svojoj modifikaciji kanole LibertyLink® tvrtki Monsanto. Sporazum uključuje, na neekskluzivnooj osnovi, i određena prava na pristup budućim modifikacijama za otpornost na herbicide i drugim agronomskim modifikacijama koje bilo koja od njih u budućnosti može primijeniti na kanolu. Dodatne pojedinosti o sporazumu nisu iznijete u javnost.

„Bayer je zadovoljan što će uzgajivačima kanole moći ponuditi bolji izbor i fleksibilnost“, rekao je dr. Joachim Schneider, predsjednik poslovne jedinice BioScience tvrtke Bayer CropScience. „LibertyLink® i Genuity™ Roundup Ready® dva su vodeća sustava kontrole korova koja su danas dostupna na tržištu i uzgajivači će za oko tri do četiri godine moći odabrati naše sjeme s jednim, drugim, ili s oba sustava.“

Obje tvrtke koje se bave razvojem modifikacija ovim globalnim sporazumom dobivaju dodatnu priliku za nova i unaprijeđena rješenja za uzgajivače.

„Sporazum se temelji na praktičnom iskustvu u općenitom licenciranju naših tehnologija i omogućava nam da pružimo određene vrijednosti poljoprivrednicima“, rekao je Neil Arbuckle, voditelj razvoja za poslovanje s kanolom tvrtke Monsanto. „Kanolino je ulje jedno je od najzdravijih dostupnih ulja i kao takvo ima važnu ulogu na svjetskom tržištu biljnih ulja. Poljoprivrednici će imati koristi od novog sporazuma jer će dobiti pristup novim modifikacijama i tehnologijama i tako omogućiti da kanola ostane konkurentna na svjetskom tržištu.“


Izgleda da GMO nadnacionalna mafija još više uteže i učvršćava svoje položaje, saradnju kao i dominaciju.
 
Odgovor na temu

Boki70a
Beograd

Član broj: 122558
Poruke: 328
95.180.50.*



+7 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 19:54 - pre 158 meseci
Novi, a u svetu stari, igrač u Srbiji koji je takođe poznat po GMO istorijatu - SYNGENTA, sada zvanično otvara svoju firmu "Sindženta Srbija d.o.o" iako je na našim prostorima prisutna već deset godina.

Matični sajt za Srbiju - Sindženta Srbija d.o.o: http://www.syngenta.rs
Matični jutjub kanal za Srbiju: http://www.youtube.com/user/SyngentaSrbija (registrovan 12. jula 2010.)

"Sindženta" prisutnija u srpskoj poljoprivredi
24. decembar 2010.
http://www.rtv.rs/sr_lat/ekono...skoj-poljoprivredi_230458.html
Citat:
NOVI SAD -

Kompanija "Sindženta" će iduće godine pojačati aktivnosti na tržištu Srbije kako bi još više doprinela ukupnom unapređenju srpske poljoprivrede, izjavio je danas u Novom Sadu direktor predstavništva tog svetskog lidera u agrobiznisu Bogdan Bubnjević.

Uz povećanje prodaje sredstava za zaštitu bilja i semena, među najvažnijim zadacima biće završetak poslova oko formiranja firme "Sindženta Srbija" d.o.o, koja bi zvanično trebalo da počne rad 1. januara 2012. godine, rekao je Bubnjević na konferenciji za novinare, povodom desete godišnjice te kompanije.

"Iduća godina biće prelomna za 'Sindžentu' u Srbiji", istakao je on napominjući da u toj kompaniji očekuju da, uz rast prodaje, preregistracija aktuelnog predstavništva omogući lakšu i uspešniju saradnju s poljoprivrednim proizvođačima na terenu.

Lakša distribucija

Najuspešnija globalna kompanija u proizvodnji sredstava za zaštitu bilja i treća na svetskom tržištu semena, u Srbiji "pokriva" 24 odsto tržišta zaštitnih preparata a ove godine je ostvarila oko 12 miliona evra od prodaje semena, što je oko osam procenata ukupnog prometa svih semenskih kompanija kod nas.

Kada "Sindžentina" roba bude u sopstvenim skladištima u Srbiji, biće znatno olakšana njena distribucija proizvođačima, istakao je Bubnjević, napominjući da će u predstojećem periodu posebna pažnja biti posvećena zaštiti povrtarskih i voćarskih kultura.

"Sindženta" će takođe pojačati ponudu semena ratarskih kultura, u prvom redu suncokreta, kukuruza, uljane repice, a već od iduće godine pšenice i ostalih strnih žita.

Bez promene cena

Predstavnici te kompanije naglasili su da za predstojeću prolećnu setvu neće biti bitnijih promena cena "Sindžentinih" proizvoda u odnosu na prethodnu godinu, bez obzira na ovogodišnje znatno poskupljenje poljoprivrednih proizvoda kod nas.

Multinacionalna kompanija "Sindženta", čije je sedište u Švajcarskoj, nastala je spajanjem "Novartisa" i "Zeneke" 2000. godine.

Ima više od 25 hiljada zaposlenih u 90 zemalja, a usredsređena je na pronalaženje najboljih rešenja u proizvodnji sredstava za zaštitu bilja, semena ratarskih i povrtarskih kultura i cveća, sredstava za zaštitu semena i drugih.

Prošle godine je širom sveta plasirala svoje proizvode u vrednosti od 11 milijardi evra.

 
Odgovor na temu

Boki70a
Beograd

Član broj: 122558
Poruke: 328
95.180.50.*



+7 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 22:10 - pre 158 meseci
Pečat magazin
31. mart 2011.
Za Srbiju bez GMO
Piše Uglješa Mrdić
http://www.pecat.co.rs/2011/03/za-srbiju-bez-gmo/
Citat:
Najveći broj opozicionih stranaka (osim LDP), pojedine ekološke organizacije i mediji, suprotstavili su se upotrebi GMO i zahtevaju donošenje odluke kojom se Srbija proglašava za teritoriju bez GMO, zabranu izvođenja eksperimenata sa GMO i zabranu uvoza proizvoda GMO

Kao što smo najavili u prethodnom broju „Pečata“ u ovom nastavku serijala o GMO – genetski modifikovanim organizmima, objavljujemo deo istraživanja o tome kojim političkim strankama i domaćim kompanijama nije u interesu borba protiv GMO kartela, to jest izbacivanje korišćenja genetski modifikovanih organizama iz Srbije.

ZAJEDNO PROTIV GMO

Najveći broj opozicionih stranaka (osim LDP), preko svojih predstavnika, kao i pojedine ekološke organizacije i mediji („Pečat“ je među prvima pokrenuo kampanju protiv upotrebe GMO), suprotstavili su se upotrebi GMO u Srbiji, to jest zatraženo je:

- donošenje odluke kojom se Srbija proglašava za teritoriju bez genetski modifikovanih organizama (GMO),
- zabrana izvođenja eksperimenata sa GMO
- zabrana uvoza proizvoda GMO i proizvoda od GMO.

Takođe, javno je zatraženo utvrđivanje odgovornosti lica koja su i pored zabrane uzgoja GMO uvozila GM semena i puštala ih u komercijalnu proizvodnju.

O svemu navedenom stranke vladajuće koalicije još uvek nemaju jasan stav, tako da je u Srbiji na žalost građana nastavljena upotreba GMO i samim tim trovanje zemlje i stanovnika Srbije.

Inače, i dalje je u toku potpisivanje peticije građana Srbije protiv upotrebe GMO (više o tome možete pročitati na sajtu www.pecat.co.rs), koju je već potpisalo nekoliko hiljada građana.

Već je Ekološki pokret Novog Sada predao pet hiljada potpisa predsednici Narodne Skupštine Srbije Slavici Đukić Dejanović, ali nisu dobijena čvrsta obećanja da će Parlament i Vlada Srbije odustati od kako je navedeno „monstruozne namere da uvede genetski modifikovano hranu i time uništi čitave buduće generacije“.

„Nećemo odustati od sakupljanja potpisa ne bi li predočili Vladi Srbije da će i milion ljudi dati potpise protiv upotrebe GMO. Većina građana je spremna, ako bude potrebno, da dođe da protestuje pred Narodnom skupštinom i da pita vladajuću koaliciju ko im je dozvolio da uništavaju zdravlje i budućnost naše dece“, kaže za „Pečat“ predsednik Ekološkog pokreta Novog Sada Nikola Aleksić.

Međutim, što potvrđuje pisanje „Pečata“ i reči naših sagovornika, svetski GMO kartel predvođen američkom kompanijom „Monsanto“ i dalje nastavlja da deluje po Srbiji i to sve jačim intenzitetom. Srbiju su bez upotrebe oružja okupirale privatne korporacije za uništenje zdravlja naših građana.

Aleksić smatra da su najjače privatne korporacije koje uvoze GMO pored „Monsanta“, „Dupont“ i „Pionir“.

„Jedan broj tajkuna je potpisao ugovore sa američkim kompanijama o uvozu GMO semena i hibrida. Prvi takav ugovor potpisala je kompanija Miodraga Kostića „MK group“, 16. maja, na Poljoprivrednom sajmu 2007. godine. To su uradili i pored činjenice da zakon zabranjuje uvoz i uzgoj genetski modifikovanog semena. „MK group“ tvrdi da njihovo seme kukuruza nije genetski modifikovano, a kompanija sa kojom sarađuju „Monsanto“ u Americi pokriva 96 odsto tržišta gde se koristi genetski modifikovani kukuruz. Sada je „MK group“ po nalogu „Monsanta“ podneo krivičnu prijavu protiv mene ne bi li zaplašili građane Srbije da ne potpisuju peticiju protiv GMO“, kategoričan je Nikola Aleksić, koji dodaje da još uvek postoje mogućnosti da se zaustavi delovanje GMO kartela u Srbiji, ali da je to nemoguće bez reagovanja nadležnih državnih institucija.

RIZICI OD UDISANJA GMO DNK

Ovom prilikom navešćemo neke rizike od upotrebe GMO, deo rizika smo već naveli u prethodnim brojevima „Pečata“.

Došli smo do podatka da je u leto 2003. godine 39 ljudi koji žive pored polja Bt kukuruza na Filipinima dobilo disajne i probavne smetnje, te promene na koži dok je kukuruz cvetao i otpuštao pelud. Pretrage krvi, sprovedene od strane norveškog Instituta za ekologiju gena, potvrdile su reakciju antitela na Bt otrov ukazujući na reakciju imunog sistema na pelud. Rezultati su preliminarni i nije sigurno jesu li simptomi povezani s kukuruzom. Nekoliko godina ranije britanska Državna kancelarija za sigurnost i standarde hrane pisala je američkoj FDA ukazujući na moguću opasnost od udisanja GM peluda, pa čak upozorila da bi se geni mogli preneti u ljude. Iako je spomenuto istraživanje tražilo reakcije na Bt, a ne prenos gena, druga istraživanja norveškog Instituta otkrila su netaknute promotore CaMV u tkivima pacova dva sata, šest sati i tri dana pošto im je genetski materijal umešan u jedan obrok. Takođe se u epruvetama dokazalo da promotor CaMV deluje u stanicama ljudi, pacova i riba. Ta su otkrića opovrgnula tvrdnje industrije da se horizontalni prenos gena ne može dogoditi i da promotor deluje samo u biljkama.

Iako se promotor CaMV može naći u cvjetači i drugom povrću, Mae-Van Ho, genetičarka i biofizičarka pri britanskom Otvorenom univerzitetu, ističe da su virusi koji se u prirodi nalaze u biljkama zaštićeni proteinskom ovojnicom kojom je obavijena DNK. To sprečava ulazak promotora CaMV u stanice sisara. Međutim, promotor CaMV u GM hrani gola je virusna DNK, bez takvih ograničenja, tj. bez proteinske ovojnice.

Najveći broj stranih gena koji se koriste u GM kulturama nije prirodan, već sintetički. Budući da se geni biljaka i bakterija koriste različitim nizovima da „opišu“ određene aminokiseline, kodovi bakterijskih gena moraju da se izmene kako bi ih biljka tačno „pročitala“.

Džozef Kumins, redovni profesor genetike u penziji, pri fakultetu „Vestern Ontario“ tim povodom je rekao:
„Upotreba sintetičkih gena učestala je praksa u genetskom inženjeringu, jer se polazi od pretpostavke da su sintetički geni jednaki prirodnima. No, postoje mnoge razlike koje su zanemarene. Posebno su promenjeni bakterijski geni koji se koriste u Bt usevima i soji Roundup Ready i kukuruzu. Državne agencije olako prihvataju pretpostavke firmi o jednakosti prirodnih i sintetičkih gena, jer im nedostaje duboki stručni uvid u genetiku i molekularnu biologiju“.

„Kad dodate strani gen, menjate metabolički proces“, kaže Sharad Phatak sa Univerziteta u Džordžiji i dodaje:
„Ne možete promeniti samo jednu stvar. Svaka promena će uticati na druge procese. Geni mogu uticati jedni na druge. Belančevine mogu uticati jedne na druge. A izmenjene belančevine mogu aktivirati ili deaktivirati gene. Sa svakom promenom može početi nova interakcija koja pokreće daljnje promene. Ovaj tip nepredvidljivih lančanih reakcija možda je stvorio otrov odgovoran za smrtonosnu epidemiju“.

Mogućnost za nepredvidljive interakcije višestruko se povećava kad se GM kulture ne modifikuju samo sa jednim stranim genom, nego sa višestruko „naslaganim“ genima. Na primer, jedna verzija „Monsantovog“ krompira New Leaf bila je obogaćena sa osam različitih svojstava – stvarala je svoj vlastiti insekticid, otpornost na bolesti, toleranciju na herbicide, razvijala veću težinu i manju osetljivost na oštećenja. Neke GM kulture unakrsnim su oprašivanjem slučajno primile dodatne strane gene. Na primer, u Kanadi se pojavila uljana repica sa dva strana gena za otpornost na dva različita herbicida: jedna vrsta GM uljane repice poticala je od jedne firme i bila otporna na jedan herbicid, dok je druga vrsta poticala od druge firme i bila otporna na drugi herbicid.

Spojeni geni i njihove belančevine mogu stupiti u opasne interakcije. Tradicionalni pesticidi demonstriraju ovo načelo. Kad se pomešaju s drugim pesticidima ili hemikalijama, njihova snaga se može umnogostručiti. „Spojevi koji pojačavaju aktivnost pesticida nisu neuobičajeni.“ Zapravo, naučnici su slučajno otkrili da Bt otrov, koji stvaraju sorte GM kukuruza, pamuka i uljane repice, postaje „smrtonosniji“ za insekte kad se pomeša s vrlo malim količinama prirodnih antibiotika – bakterijskim nusproizvodom. Još nisu sprovedena ispitivanja kojima bi se utvrdilo da li je „znatno uvećana“ toksičnost opasna za ljude ili životinje.

OGRANIČENO RAZUMEVANJE

Promene u DNK – namerne i slučajne – mogu uticati na nutricionistički sadržaj biljke. Zapravo, mnogi mogući problemi, već spomenuti na ovoj listi, mogli bi promeniti zdravstvenu vrednost GM hrane. Istraživanja su ukazala na brojne razlike u sastavu GM kukuruza i soje u odnosu na njihove prirodne genetski nemodifikovane srodnike. Promenjena prehrambena vrednost može dovesti do neočekivanih nuspojava. Uz zastarele teorije i ograničeno razumevanje, genetski inženjeri deluju na području u kojem postoji mnogo prilika za ljudsku grešku.

Neke se otkriju, a neke ne. Jedna od neotkrivenih opisana je 1999. godine. Prema britanskom listu „Independent on Sunday“, „Monsanto“ je pomešao „ključne informacije“ o stranom genu koji je umetnut u kukuruz otporan na herbicid. Netačni podaci poslati su britanskom Advisory Commitee on Releases into the Environment (Savetodavnom odboru za puštanje u prirodu- ACRE) na sigurnosnu procenu. „Članovi odbora bili su besni što je ‘Monsanto’ tražio od njih odobrenje za tržišni proizvod na temelju netačnih informacija“, pisalo je u članku. „Optužili su ‘Monsanto’ za slanje nepreciznog istraživanja, ‘lošeg tumačenja’ i rada daleko ispod traženih standarda. ‘Monsanto’ su nazvali ‘nekompetentnim’, a standard rada ‘potpuno neprihvatljivim’.“

„To je vrlo zabrinjavajuće“, kaže Dženi Vajt, molekularni biolog. „Znači da neko negde u ‘Monsantu’ nešto radi pogrešno.“

Očito je da je greška promakla zakonodavcima u Sjedinjenim Američkim Državama gde je kukuruz već odobren.

Uz greške u stvaranju ili proceni genetski modifikovanih organizama, postoji još jedan tip uobičajenih grešaka zbog kojih se neodobreni GMO pušta na tržište. Na primer, 2003. godine „Rojters“ je saopštio: „Gotovo 400 svinja upotrebljenih u američkom bioinženjerskom istraživanju možda je ušlo na tržište jer su umesto da se unište prodate trgovcu stokom.“

Osim toga, godinu dana ranije jedanaest GM praščića slučajno je samleveno u hranu za preradu. Postoje i mnogi drugi slučajevi neodobrenih sorti useva koje su završile u hrani. Najpoznatiji primer je kukuruz Star-Link. GM kulture, modifikovane kako bi proizvodile farmaceutske ili industrijske hemikalije, zagadile su obližnja polja prenosom peluda ili slučajnim mešanjem.

U sledećem broju bavićemo se problemima koje GMO prouzrokuje u lekarskoj industriji, kao i reakcijama na istraživanje „Pečata“ od strane GMO kartela u Srbiji…
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Ivan Dimkovic
Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 22:11 - pre 158 meseci
@Boki70a,

Otvori svoj blog na kome ces raditi press-clipping teme koja te zanima.

ES nije mesto za to.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Boki70a
Beograd

Član broj: 122558
Poruke: 328
95.180.50.*



+7 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 22:27 - pre 158 meseci
@Ivan Dimkovic
Ne vidim u čemu sam pogrešio. Upravo što me i zanima postavljam na za toj predviđenoj temi. Pronašao sam zanimljive informacije i podelio ovde. Kako bih trebao da pišem?
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Ivan Dimkovic
Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 22:29 - pre 158 meseci
Ono sto ti radis je prenosenje ogromne kolicine copyrightovanog materijala, za pocetak.

Takodje, na internet forumima se obicno diskutuje - konstantno ispucavanje copy/paste-ovanih vesti, izjava za stampu i sl... ne sluzi diskusiji.

Nemam nista protiv da preneses neki kraci deo vesti, i da tome das neki svoj komentar - to bi imalo smisla. Ovako, to sto radis bukvalno moze da se redukuje na neki news bot.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Boki70a
Beograd

Član broj: 122558
Poruke: 328
95.180.50.*



+7 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.04.2011. u 22:41 - pre 158 meseci
Samo par mojih postova je bilo bez komentara ako se uzme cela tema, ostale sam kratko komentarisao i argumentovao citatima iz drugih članaka ... Ok, za ubuduće će kopirati samo manje fragmente (zbog kopirajta).
 
Odgovor na temu

K_O_D

Član broj: 289428
89.146.170.*



+1 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?21.08.2011. u 11:36 - pre 153 meseci
Nikola Aleksić ispred ekološkog pokreta Novi Sad pozvao predstavnike srbijanske vlasti na prestanak hemijskog trovanja Srbije iz neobeleženih aviona, te na zabranu uvoza genetski modifikovanih proizvoda.

Ekološki pokret iz Novog Sada pozvao na prestanak hemijskog trovanja i GMO genocida

www.gmo.ba
 
Odgovor na temu

boki
Boris Prpic
CTO
CodeZen, Cityexpert
Beograd

boki
SuperModerator
Član broj: 2681
Poruke: 2442
95.180.36.*

Jabber: boki@elitesecurity.org
ICQ: 195245022
Sajt: www.goglasi.com


+34 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?05.01.2012. u 15:57 - pre 148 meseci
The United States is threatening nations who oppose Monsanto’s genetically modified (GM) crops with military-style trade wars, according to information obtained and released by the organization WikiLeaks.

http://www.activistpost.com/20...-to-start-trade-wars-with.html
 
Odgovor na temu

Andrej013

Član broj: 157053
Poruke: 321
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+694 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?10.01.2012. u 00:18 - pre 148 meseci
interesantno ce biti kada nasi teoreticari zavera budu pokusali da pomire to sto vikiliks za koga pricaju da prenosi americke lazi prenosi ono u sta oni veruju :)
 
Odgovor na temu

boki
Boris Prpic
CTO
CodeZen, Cityexpert
Beograd

boki
SuperModerator
Član broj: 2681
Poruke: 2442
95.180.36.*

Jabber: boki@elitesecurity.org
ICQ: 195245022
Sajt: www.goglasi.com


+34 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?10.01.2012. u 00:28 - pre 148 meseci
Wikileaks prenosi americke lazi?
 
Odgovor na temu

Bou

Član broj: 155986
Poruke: 151
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+6 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?20.05.2012. u 12:09 - pre 144 meseci
Velika je ovo tema, puno teksta za čitanje...

Zato ću se unapred izviniti ako ponavljam nešto što je rečeno, jer sam temu samo preleteo.

Mnogi su ovde pominjali genetski inženjering, u smislu revolucije nalik onoj industrijskoj, protiv koje su se mnogi tada bezuspešno dizali (bezuspešno, možda, ne zato što je većina izvojevala pobedu, već zato što je mali broj moćnih izvršio presiju).
A onda su neki natavili rečima kako nam je sada, zbog industrijske revolucije bolje, civilizovaniju smo, urbaniji, bolji, lakše i lepše živimo...

Pitanje je da li je tako...

Možda neki misle da jeste, ali su, isto tako možda, nedovoljno informisani i žive u svojim staklenim zvonima i zamišljenim svetovima...

Mnogi veličaju nauku i genetski inženjering doživljavaju kao jedno od najnovijih naučnih blagoslovenih čuda.
Možda to i jeste.

Ali...

Da bi se ispitalo dejstvo nekog leka, ili ako hoćete obične lekovite biljke, na neki određeni organizam, mora se pratiti dejstvo tog leka kroz čitav njegov život, a ne samo jedan deo života, čak i kroz više generacija.

Dakle, konzumiranje GM hrane, može se pokazati kao sasvim bezazleno kroz jednu, možda dve decenije, ali na duže staze, možda pokaže i fatalne posledice.

Mnogi lekovi se tako testiraju. Testiraju se labaratorijski na životinjama, u toku testiranja ispituju, prate i mere razni parametri za koje je, nekom metodom (koja je, opet samo MOŽDA, dovoljno srećno izabrana), utvrđeno da su merodavni pokazatelji zdravstvenog stanja zamoraca. Testiraju se na životinjama (za koje se pretpostavlja da slično reaguju kao i ljudi) kroz određeni period njihovog života.

No, tu se zanemaruju brojne stvari:

- kako li će se to ispoljiti kroz nekoliko generacija. Tj, možda na dotičnu jedinku, čak i celi njen život prođe bez ikakvih vidljivih posledica, ali se posledice ispolje na potomstvo!!! To je čest slučaj u nauci.

- Ako se zamorac tretira u određenom periodu svog života, zanemaruje se činjenica da bi tretiranje s početkom u ranijem uzrastu moglo dati drugačije efekte nego one koje je dalo u konkretnom uzrastu.
Naime, ima podataka koji govore da su ranije generacije imale manje posledice od konzumiranja belog šećera od onih koje imaju mlađe generacije, pretpostavlja se da je to zato što su naši dedovi šećer prvi put videli u cca 30-toj godini kada im je organizam već bio zdravo formiran...

- Kada je reč o GMO, zanemaruju se posledice koje bi ovakve biljke, putem svog polena, mogle da dovedu na prirodnim, sličnim vrstama, odnosno polen GMO bi mogao da oplodi prirodnu biljku, i tako bi nastalo neprirodno potomstvo, pa bi, lagano, dolazilo do istrebljenja prirodnih vrsta, jer bi one gradile hibride sa gmo vrstama... (Npr, GM kukuruz i običan)...

- Da li bi bilo posledica po prirodnu ravnotežu u celini...

- Kakve bi posledice imala ishrana pčela polenom genetski modifikovanih biljaka?

- Kakve bi posledice imala ishrana genetski modifikovanim biljem insekata ili drugih životinja na koje nisu izvršeni testovi?!!!

- I tako dalje...

Mnogi će reći da je "nauka" sve ovo dosledno odradila. Ali ja ću reći da je samo MOŽDA tako. Često se dešava da neko novo otkriće postane pravi "bum" na tržištu i pre nego dobije završnu formu u labaratorijama, pa se "nema vremena" čekati dok se kompletne merodavne studije ne završe, i tada se granice labaratorije proširuju i obuhvataju sve potrošače.

Zamislite šta je tek sa genetski modifikovanim životinjama i ljudima i posledice koje bi to moglo proizvesti na globalnom nivou. Šta ako se nešto otrgne kontroli, pa nastane neka super jaka agresivna životina otporna na sve živo i krene da kolje i ubija nezaustavljivo...

Ako se smejete ovome, setite se nuklearnog oružija, i sami sebi opalite šamar što ste se podrugljivo nasmejali...

Pitanje je da li zaista nema dovoljno hrane u svetu!!!

Pa moj siromašni poznanik se hranio samo žitom godinama i ne da nije imao posledica nego je i zdraviji i jači od velike većine ljudi. Ili je žito kuvao, ili ga je krupno mleo i jeo sa toplom vodom, ili potapao da omekša u vodi pa tako jeo. S vremena na vreme bi pojeo neko jaje (2 puta nedeljno), voće i povrće kad god je imao. Evo ga sada u 60-toj izgleda i radi kao da mu je 35. Klilogram žita na malo je 50-tak dinara, na veliko još jeftinije, a u jednom džaku za jednu osobu ima hrane za skoro 2 meseca!!!
Ne kažem da tako treba živeti, samo navodim konkretan primer i apelujem na racionalno razmišljanje.
Hrana je energija a ne izvor zadovoljstva, a malodušnost nas navodi na drugačije razmišljanje. Hrane ima dovoljno za sve a još jednostavnije bi bilo ako bi "čovek" živeo prirodnije, a to nikako ne znači koncentrisanje u gradovima.

Kolika je braćo Srbija zemlja!!!!
Koliko je mala površina potrebna za svaku porodicu da se obezbedi hranom!!!
Ali neprirodan pristup životu nas odvlači od praktičnosti, istinskog zdravlja, ispunjenosti, spokoja i zadovoljstva...

Suštinu sam preneo, a ona saopštava da je GM jedna nepoznanica u koju prebrzo i nedovoljno oprezno ulaze oni koji sebi daju za pravo da odlučuju u ime svih.

Pozdrav

[Ovu poruku je menjao Bou dana 20.05.2012. u 13:36 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Otto23

Član broj: 300024
Poruke: 4



+2028 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?20.05.2012. u 21:12 - pre 144 meseci
Citat:
Suštinu sam preneo, a ona saopštava da je GM jedna nepoznanica u koju prebrzo i nedovoljno oprezno ulaze oni koji sebi daju za pravo da odlučuju u ime svih.

Gresis... evo Dimke je hasao taj GMO kukurz u USofA i nije mu nista. Sta vishe, on je prezadovoljan ukusom... a to ti je ovde najaci "argument". Smaraju ga (brate) ovi tekstovi sa cinjenicama... sve (bre) sama teorija zavere protiv postenih namera uncle Sam-a - koji eto tako, malo, ekonomski ucenjuje, potplacuje i pritiska zemlje oko prihvatanja GMO i njihovih USA proizvodjaca, na silu ih tera da menjaju zakonsku regulativu...

Iz svega toga jasno je da je GMO apsolutno pravi put. Ziveo Monsanto... ipak oni to sve rade zbog nas, nikako zbog apsolutne kontrole i uspostavljanja monopola nad uzgajanjem hrane :)

[Ovu poruku je menjao Otto23 dana 21.05.2012. u 04:40 GMT+1]
 
Odgovor na temu

moony
ns

Član broj: 103129
Poruke: 38
*.kbcnet.rs.



+7 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?10.06.2012. u 21:04 - pre 143 meseci
Bravo Bou!
 
Odgovor na temu

plus_minus

Član broj: 289459
Poruke: 2242
109.92.119.*

Sajt: https://hardcoder.xyz


+2247 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?10.06.2012. u 22:18 - pre 143 meseci
Citat:
Gresis... evo Dimke je hasao taj GMO kukurz u USofA i nije mu nista. Sta vishe, on je prezadovoljan ukusom...


Ne greši čovek. MOŽDA. I nije mislio na Dimketa ili bilo kog konkretno,
ko je svestan da jede takvu hranu i uveliko je konzumira čisto kao jedan od osnovnih izvora energije,
već na posledice koje se tiču budućeg pokolenja. Bilo čijeg.
about:networking
 
Odgovor na temu

Otto23

Član broj: 300024
Poruke: 4



+2028 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?11.06.2012. u 00:18 - pre 143 meseci
Ma jasno, ceo taj post je ironican :). Nego, kad ekipa vec ucenjuje zemlje da menjaju zakone i prihvate GMO (kao sto je postovao boki ), red bi bio da se takvi proizvodi moraju po zakonu oznaciti kao GMO - vidljivim znakom. Pa ko voli da bude zamorcic, nek' izvoli (mada to nece otkloniti ceo onaj deo price sa mutacijama, nekontrolisanim ukrstanjem izmedju vrsta, biolosko zagadnjenje prirode i sl.), barem da se smanji potrosnja koliko je moguce - kod onih koji to zele.

...
Zanimljiv tekst:
Citat:
U.S. Farmers Realize Disadvantages of Genetically Engineered Seed

May slowly but surely switch from biotech seed to conventional seed


Seed farmers throughout the United States are complaining that biotech seeds (which are genetically altered seeds) are becoming much too expensive, resistant to weed killer, and can contaminate conventional seed crops. However, they still continue to use the seeds. But with anticompetitive practices being investigated on biotech seed companies, seed farmers may change their minds.

"The technology has really been hyped up a lot," said Doug Gurian-Sherman, author of a 2009 study for the Union of Concerned Scientists, which concluded that yield increases have come mainly from conventional plant breeding. "Even on a shoestring, conventional breeding outperforms genetic engineering.

Genetically altered seed is used by a majority of U.S. farmers because weeds at one time were much easier to kill with herbicides such as Roundup. Also, these biotech crops, like corn, contained genes that allowed them to "manufacture" their own insecticide meaning farmers did not have to pay money and spend time killing insects with store-bought insecticides. In addition, biotech seed companies like Monsanto have created a monopoly in the seed business, buying smaller seed businesses and selling nothing but their genetically engineered seed. Traditional seed has even become hard to find because most "crop improvements" produced by conventional plant breeding are only sold together with biotech traits.

But with rising costs and recent resistance to herbicides, biotech seed has become less favorable and farmers are taking notice. For instance, last year, the price of biotech soybean seeds rose 24 percent while corn seed rose 32 percent. The U.S. Justice Department is investigating the anticompetitive practices of Monsanto, and Monsanto is countering by saying it plans on offering more seed options at lower prices next year.

"There just isn't competition out there," said Craig Griffieon, a farmer in Ankeny, Iowa.

Biotech crops have grown resistant to herbicides mainly in cotton fields in the Southern United States where giant ragweed and horsetails are affecting thousands of acres. But the problem is spreading toward the midwest now as well.

As far as genetic contamination of traditional crops that are grown near biotech crops goes, farmers have testified that biotech crops have lowered the value of their conventional crops.

"If you've got your conventional seed right next to your neighbor's [biotech] seeds, the pollen flies," said John Schmitt, a farmer from Quincy, Illinois who had to sell a third of his conventional corn for much lower prices due to genetic contamination. "It's nature."

A majority of farmers still use biotech seed also because they believe that biotech seed yields more crop at harvest, but even Monsanto doesn't argue that most of the increase in crop yields is due to traditional plant breeding. Conventional seeds produce just as well as biotech seeds, but as noted before, conventional seed is becoming harder to find.

While biotech seed is used more so than conventional, farmers are slowly getting the picture by realizing that there aren't many benefits to genetically altered seed as opposed to conventional seed. According to the latest statistics, the amount of farms using biotech seeds only rose one percent last year, from 85 percent to 86 percent. This is the smallest increase since 2001. In Illinois specifically, the percentage of acres using biotech corn seed decreased from 84 percent to 82 percent, where soybeans reduced as well from 90 percent to 89 percent.

http://www.dailytech.com/US+Fa...gineered+Seed/article19802.htm

Cela "prednost" GMO-a je u koriscenju manje kolicine skupljeg herbicida korova, ili pak sinteze insekticida u samoj GMO biljci - sto rezutuje manjim koriscenjem insekticida koji se priska, tj. manje para se troshi po hektaru. E pa, ta ideja je jednostavno pala u vodu jer se pojavio super korov otporan na taj novi herbicid. Tj. korov otporan na istu vrstu herbicida na koju je i GMO biljka otporna, pa samim tim, i potrosnja herbicida za GMO plantaze je morala da poraste i prestane da bude isplativa. Dodatno, kao sto se iz teksta vidi, prinos po hektaru izmedju GMO-a i bioloshkog uzgoja je manje vishe isti - a za bio hranu se ostvaruje veca cena.

Tako da smo stigli do toga da se ta vrsta prljave tehnologije (tj. tehnologije u razvoju, sa neutvrdjenim dugorocnim posledicama), nabija na silu uz pomoc "lobirane" USA drzavne administracije, ucenama/potplacivanjem/propagandom, banana drzavama - u koje spada i Srbija. Kao sto je to vec postovano:

http://naturalsociety.com/us-s...opposed-to-monsanto-gmo-crops/


 
Odgovor na temu

mmix
Miljan Mitrović
Profesorkin muz
Passau, Deutschland

SuperModerator
Član broj: 17944
Poruke: 6041



+4631 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?11.06.2012. u 08:26 - pre 143 meseci
Ok, i proslo je 5 godina od kad je ambasador pretio i sta se promenilo? Nista.

Tu gde vi vidite teoriju zavere nema niceg sem klasicnog korporatizma, samo sto je predmet GM hrana a ne celik ili softver. US kompaniji je zabranjeno da prodaje voju "robu" u EU i ambasadori prete, na sta je iz EU verovatno adekvatno odgovoreno kontra-pretnjom i cela situacija se zavrsila. Tako je Kanada pretila EU zbog nafte iz skriljaca , pa nista, pa su US i Kanada pretile zbog svojih avio prevoznika i evropske takse na zagadjenje, itd, itd, nacije brane interese svoje ekonomije, ako nista bar probaju po principu ako prodje prodje. Takve stvari se desavaju, ako ne na dnevnom, onda na nedeljnom nivou.
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan, sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv… - Z.Đinđić
 
Odgovor na temu

Otto23

Član broj: 300024
Poruke: 4



+2028 Profil

icon Re: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?11.06.2012. u 17:51 - pre 143 meseci
Ja bih jos dodao... tu gde vidite bombardovanje i ubijanje civila (zbog nafte ili neceg treceg), podgrevanje nacionalizma, finansiranje dojucerasnjih terorista i izazivanje gradjanskih ratova, e pa tu "nema niceg sem klasicnog korporatizma". Ustvari, u USA ne postoji vlada vec njom upravlja "klasican korporatizam". A kad budete jeli g00vna umesto zdravu hranu - to ce ustvari isto biti zbog klasicnog korporatizma - dakle sasvim OK, normalno i uobicajeno stanje stvari.
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: Svakodnevnica :: Genetski modifikovana hrana ipak u Srbiji?

Strane: << < .. 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 131939 | Odgovora: 399 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.