Neću moći da ti odgovorim baš na sva pitanja. Ja sam (povratnik na fakultet) upala u generaciju koja studira po modelu 4+1, što bi reklo, osnovne studije u trajanju od 4 godine (35 ispita = 240 ESPB) i master jednogodišnje (60 ESPB). U stvari, kako bez master studija nema VII stepena, možda je i besmisleno posmatrati to odvojeno. Trenutno je aktuelan model 3+2, ali se zbog obaveze završetka osnovnih studija pre upisa mastera omogućava studentima da pređu na 4+1 i tako ne izgube godinu dana zbog možda jednog zaostalog ispita (mada, stigne ih to posle).
1. Stvar sa ispitnim rokovima je vrlo promenljiva - bilo je jedne godine apsurdnih sitacija da, kao, ispite iz zimskog semestra možeš da polažeš samo u januar-april-jun rokovima, tako da bi se teoretski moglo desiti da u septembru npr. imaš položene sve ispite iz letnjeg semestra, a da ne možeš da polažeš zaostali ispit iz zimskog. Međutim, naši su profesori starog kova, a i fakultet relativno predusretljiv, pa su tad napravili neke dodatne rokove... Ove godine, imamo avgust, septembar, oktobar, pre su bili septembar i više oktobara...
2.1. Bilo se prešlo na "Bolonju", pa je to jako tehnički zakomplikovalo stvar, jer bi dosledno poštovanje takvog načina studiranja, osim kontinualnog rada koji je osnovni smisao, značilo i da student u svakom semestru može da bira koje će predmete da sluša i polaže, a na kraju mora da ima ispolagane sve obavezne. To bi dalje značilo da je u svakom momentu na kursu iz nekog predmeta moguće imati studente svih godina studija, pa bi trebalo uskladiti sve njihove rasporede, pa organizovati (i prostorno i vremenski) po dva-tri kolokvijuma iz svakog predmeta... Sve to je tako zahtevno, da su na kraju na našem fakultetu omogućili profesorima da biraju po kom će od četiri predložena modela da organizuju polaganje ispita:
http://www.dmi.rs/studije/osnovne/ModeliPolaganja.aspx. Tako su neki profesori ostali pri organizovanju kolokvijuma i usmenih ispita, neki drže klasičan pismeni+usmeni...
2.2. Ako se ispit polaže kroz predispitne obaveze (60 bodova) i usmeni (40), taj usmeni ima veću "težinu" i obavezan je. Studenti koji ostvare preko 50 predispitnih bodova kandidati su za visoku ocenu i obično ne bi tražili da ne polažu usmeni. Za izlazak na usmeni najčešće je potrebno 31 od 60 bodova sa kolokvijuma. E, sad, kod nekog se sabiraju bodovi sa dva-tri kolokvijuma, a kod nekog na svakom mora da se uradi 50%.
3.1. Trebalo bi da je ona gora varijanta, a u praksi je ova bolja. Čak je bila mogućnost da preneseš predispitne obaveze (tj. da ti se uvaže položeni kolokvijumi i ne moraš ponovo da slušaš).
3.2. Postoji "produženi status studenta" - ekvivalent nekadašnjem apsolventu, koji za 4+1 traje godinu dana, za 3+1 šest meseci. Nemaš obavezu slušanja, samo polažeš, ali samo u redovnim rokovima.
I u NS je problematična organizacija i nastave i polaganja, ponajviše zvanja posle završenih studija, jer je fakultet razapet između potrebe da održi kvalitet i potrebe da upiše dovoljan broj studenata (na osnovu broja se finansira), sistem menjanja i akreditovanja programa je jako trom, zakoni su bili nejasni, pa su različito tumačeni... Još uvek je sve dosta haotično, ali ipak postoji želja da se studentima izađe u susret, koliko je moguće i mnogi su profesori "starog kova" i ne robuju previše nekim formalnostima. S druge strane, naše kolege koje odlaze u razmenu studenata u Tursku i Poljsku npr. potpuno su fascinirane tamošnjim sistemom, polažu tamo puno više ispita... A i profesori koji odlaze u inostranstvo fascinirani su time koliko tamošnji studenti rada i angažovanja imaju u toku nastave, za razliku od nas. Kod nas je smešno kad dobijemo neke domaće zadatke, koje radi dvoje-troje, a ostali samo prepišu ili kad se boduje i samo prisustvo nastavi - ništa od toga nije ni blizu ideji da se vrednuje rad studenta u toku cele godine, a čini mi se da ni profesori baš nisu spremni da se u toj meri posvete nastavi.
"Najzanimljivije" je što sam se ja vratila u priču da čemo sa 4 godine moći da radimo u osnovnim ili srednjim stručnim školama, a sa masterom i u gimnazijama, a onda kažu da od toga nema ništa, da bi na kraju pominjali neku mogućnost da se radi i sa četvorogodišnjim studijama, ali ako iz pedagoško-psiholoških predmeta imamo nekih 30-35 bodova (?!). Pritom psihologija, pedagogija i dve metodike nose 17 ESPB ukupno!
[Ovu poruku je menjao berazorica dana 11.07.2012. u 12:19 GMT+1]
"We are mathematicians, we are happy when we have a problem!"