Milanković, Milanković, Milanković... čitajte čoveka, tj njegove radove.
Trčimo kao globalnom zahlađenju, novom ledenom dobu.
Problem, "mali" problemčić je u tome što prvo moramo da prođemo kroz privid globalnog otopljenja.
Da li ljudska vrsta ima uticaj na klimatske promene? - Da. Ali, ali... ne u toj meri kako se prikazuje. To što su čoveci ubrzali malčice proces (a kada kažem malčice, mislim za maximalno 50tak godinica), zanemarljivo je u odnosu na globalne procese koji nemaju baš nikakve veze sa, kao što neko napisa, 6 milijardi (krupnih) mrava.
I slonovi utiču na ekosistem, a samim tim na klimu. Svaka vrsta, u cilju svog opstanka, ima nesvesnu tendenciju da menja svoje životno okruženje, ali na kraju kada se sve sabere, konačan rezultat je NULA. Malčice, istina je, čoveci tu odskaču, ali opet taj rezultat je nešto iznad nule, a znatno, znatno manje od jedinice.
Međutim, izjava:
Mi nismo krivi nije razlog da se sedi skrštenih ruku. Neće nas ubiti vreme, već zagađenost i to jako jako sporo. Pa, čak ni ovo drugo nije sasvim tačno; tačno je to da ćemo prestati da postojimo ovakvi kakvi smo.
Drastično različiti ciklusi nisu nikakva novost za planetu, samo što je od jednog do drugog extrema deli na stotine hiljada godina, u proseku. Kao što su postojali periodi kada je gotovo sve bilo pod snegom i ledom (mada ni ovo baš nije tačna interpretacija), tako su isto postojali periodi bez ledenih polarnih kapa, bez glečera, ... i bez snegova Kilimandžara.
Šta mislite: Kako su (stari) Rimljani i Grci pre samo dve hiljade godina mogli tokom cele godine da se šećkaju u onim "haljinicama"? Pa, odgovor je jednostavan: tada je bilo znatno toplije. Kada kažem toplije, mislim na prosečnu godišnju temperaturu a ne na to da su se kuvali na +50, već da su verovatno imali prijatnih 20 - 30 stepenu u toku cele godine (dnevna temperatura).
U pojedinim delovima sveta, temperature se beleže i konstantno prate tek nekih 150 godina, a negde možda i manje od 50 godina unazad. A šta je to, u odnosu na milione godina iza nas? Ništa. Samo velika baza mogućih statističkih grešaka.
Prošla zima jeste bila hladna ali ne i previše bogata snegom. Znate li u čemu je bio problem sa tim snegom? - Bio je suv, i džaba je on napadao onoliko, kada je to u stvari bilo kao da je napadao 3-4 puta u manjoj količini. Otopio se relativno brzo, a vode nisu dovoljno nadošle. Da je to bio vlažan sneg, kakav obično pada kod nas, to bi bile poplave neviđenih razmera. Evo vam i razlog za sušno leto: zemlja se nije dovoljno "napila" snežne vode, izostale padavine u letnjim mesecima (što i nije nešto baš neuobičajeno), i eto jake suše.
ER