damic službenik, banka
Član broj: 268851 Poruke: 58 91.240.7.*
|
Vidim prica se o diy pivu, pa par reci. Svojevremeno sam ziveo u Pertu, W.Australia, neke 4 godine i tamo pravio pivo, onako iz cistog zezanja. Postupak je tamo dosta laksi, kupi se gotov pribor, tkzv kontejner-fermenter, plasticno bure zapremine 22 do 23 litra sa poklopcem koji dobro dihtuje, na sredini poklopca mala rupa sa gumenim dihtungom u koji se stavlja air-lock, jedna vrsta malog plasticnog providnog sifona koji tokom primarne fermentacije dopusta da CO2 izlazi iz bureta a istovremeno zahvaljujuci vodenom cepu u njemu, ne dozvoljava insektima i drugoj necistoci da udje u bure.
Na dnu bureta je plasticna slavina. Uz navedeno, dobije se jos plasticna cevcica koja se kasnije koristi pri flasiranju, velika plasticna epruveta, gradometar, alatic za cepovanje krunskim zatvaracima, kesica krunskih zatvaraca i beli prasak koji se rastvori u vodi i sluzi za dezinfekciju suda i flasa.
U pradavnici zdrave hrane ili supermarketu, kupi se komplet koji se sastoji od konzerve velicine oko 1 litra u kojoj se nalazi vec gotov malteks (poluproizvod, podseca dosta na med), i kesica posebnog pivskog suvog kvasca. Malteks je vec prema vrsti piva koje se zeli dobiti unapred pripremljen (drought, stout, ale, dark, light itd.) dakle vec je unapred odredjen i ukuvan tacan odnos zitarica. U principu, svetliji maltex daje svetlije i lakse pivo, tamniji obrnuto. Kod nas, vidim da u samiskama i u radnjama zdrave hrane ima da se nadje takodje vec gotov maltex pa, kad bi pravio ovde pivo, isao bi odmah na tu varijantu jer je laksa. Sad, ovde nema izbora kao preko grane ali bolje ista nego nista.
Da predjemo na sam postupak. Neophodno je sam kanister dobro oprati i dezinfikovati, ovo je veoma bitno jer ako se pivo zagadi, pokvari se cela tura. Obicno se koristi gore pomenuti beli prah koji se razmuti u vodi (zaboravio sam ime), i njime se isperu svi sudovi koji se koriste. Deluje kontaktno.
U dezinfikovani kanister se nalije 22 do 23 litra mlake vode i doda oko 1 kg secera, kristal beli ili smedji, sve zavisi od ukusa. Uglavnom, kolicina secera varira od 800 grama do nekih 1,3 kg sto je vec neka gornja granica (grey zone, kako kazu tamo), od kolicine secera zavisi procenat alkohola koja ce biti u pivu, u svakom slucaju ne treba preterivati. Lagano se sve promesa i odozgo prospe ona kesica suvog pivskog kvasca. Poklopac se dobro zatvori i na njega stavi onaj mali plasticni sifon napunjen vodom. Na sobnoj temperaturi, drugi, treci dan pocinju da se pojavljuju mali mehurici koji izlaze iz air-lock-a, sto znaci da je pocelo vrenje odnosno primarna fermentacija. Postupak prve fermentacije traje obicno 4 do 7 dana, zavisno od spoljne temperature, sto je toplije (leti) traje krace i obrnuto. Vreme, kad je pivo sazrelo za flasiranje, odredjuje se gradometrom, na slavinici se ispusti izvesna kolicina piva u plasticnu epruvetu i izvrsi merenje. Praksom se kasnije i bez merenja uoci kad je vreme za flasiranje, broj mehurica CO2 koji izlaze iz kanistera u jedinici vremena pocne da pada, maltene, skoro totalno.
Staklene flase treba na vreme pripremiti, dobro oprati i dezinfikovati onim kontaktnim rastvorom. U svaku flasu preko levka, nasuti malu kasiku secera, cija je uloga da kasnije za vreme starenja piva u flasama dovede do sekundarne fermentacije i onog CO2 koji daje penusavost pivu. Zatim, vrsimo flasiranje, na slavinicu bureta namestimo uzanu plasticnu cevku koju fizicki spistimo do dna flase i lagano otvorimo slavinu puneci pivo bez pene. Obavezno ostaviti 3-4 cm od grlica nanize, prazno. Napunjene flase zatvorimo krunskih zatvaracima, ja sam alat za cepovanje namontirao na stalak za busilicu, a ako se nema presa, lagano se udara po alatu gumenim cekicem, pazeci da ne pukne flasa.
Saceka se oko 7 dana da pivo malo ostari i da se u flasama odradi ona druga fermentacija i to je to. Sto pivo u flasama duze stoji, po pravilu je bolje, 6 meseci je neki maksimum.
|