Citat:
CoyoteKG:
jasno, nego ajd eto primer
krimpovanje mreznog kabla.
Svih 8 razlicitih zicica, daltonista vidi kao istu?
U tom momentu dok ih gleda, jesu li razlicite?
Ako su sve razlicite, da li moze da ih uporedi sa nekom drugom slikom i tako da prepozna boje? Odnosno plava zica i plava stampa na papiru, vidi ih isto?
Mislim da ne vidi svih 8 žica kao istu. Osim kvaliteta (talasne dužine elektromagnetnog zračenja) u vezi sa tim kako vidimo svet oko sebe boje imaju bar još dve važne osobine "otvorenost" i "zasićenost", otvorenost je gde je boja na skali od bele do crne (dakle imaš svetlije crvenu skoro belu, preko čisto crvene recimo, do tamno crvene koja je skoro crna) a zasićenost je koliko ima učešća drugih boja (talasnih dužina) u osnovnoj (raznorazne zagasito i purpurno crvene u zavisnosti koliko ima plave i zelene dodate u osnovnu crvenu boju). Ovo znaju svi grafičari, u njihovim programima obavezne stavke su ove koje sam naveo to su "hue" i "saturation". Tako da ako proizvodjači kablova nisu razmišljali o daltonistima dok su pravili kablove, kao što verovatno nisu, verovatno mogu da prepoznaju belu, sivu, crnu žicu, najčešće i plavu i žuto-zelenu jer su redji plavo žuti daltonisti, ali zato verovatno trokiraju kod krem ili braon boje, narandžaste itd.
Pošto su u oba slučaja pigmentne boje plavu žicu i plavu štampu na papiru verovatno vide isto, (to ako uopšte vide plavu) ali ako bih baš morao da pošaljem daltonistu na teren da krimpuje kabl radije bih ga poslao sa primerkom već iskrimpovanog kabla nego sa odštampanim uputstvom, ali evo nek ti oni kažu.
Citat:
CoyoteKG:
Ili ovo sto je bakara okacio. ta petica, ti zeleni krugovi nemaju neku drugaciju nijansu?
Test i radi uspešno zato što su crveni i zeleni kružići izjednačeni po hromatskoj vrednosti (imaju istu "otvorenost") tako da daltonista ne primećuje nikakvu razliku medju njima (kad već ne vidi boje), s tim što ti testovi za vojsku su svojevremeno malo drugačije radjeni, ispod zelene petice bila je sakrivena dvojka koja je upravo ispisana različitom hromatskom vrednošću kružića, većina ljudi ne vidi tu dvojku jer je razlika medju bojama dominantni utisak pa čitaju vidljivu peticu, a daltonisti koji ne vide boje uočavaju bolje neznatnu razliku u otvorenosti kružića pa čitaju dvojku. Test je radio "u oba smera", daltonista nije mogao da se predstavi kao neko ko vidi dobro boje jer je uvek čitao broj ispisan hromatskim vrednostima, a potencijalni folirant koji bi hteo da se oslobodi vojske ne bi mogao da se isfolira tvrdnjom da ne vidi nikakav broj, jer da je stvarno daltonista morao bi da pročita onaj drugi broj.
S tim što ne znam koliko su dobro ovi testovi preneti sa papira na ekran monitora, odavno su utvrdili postojanje "luminoznih" boja, tj. da boje imaju još jednu osobinu - luminoznosti (svetlenja). Kada bi ispitanicima dali fotografiju krupnog kadra crvenog svetla na semaforu i krupan kadar površine crvene šerpe recimo (ali baš krupan kadar da se ne vidi koji je predmet u pitanju), iako su u oba slučaja bile u pitanju pigmentne boje, tj. u oba slučaja je boja tj slika predmeta odštampana, obojena fotografija, ovi su nepogrešivo izveštavali da je na prvoj objekat koji svetli, na osnovu te osobine su recimo napravljeni oni markeri, flomasteri, što ih deca zovu drečavi, i na osnovu toga su zaključili da je to osobina boje a ne našeg opažanja. Hoću da kažem pikseli na ekranu ipak svetle odredjenom bojom, luminozni su, nisu pigmentni kao većina naše okoline što je ofarbana.

Nemoj da pricas?