Najveća prednost klima uređaja je dvojaki rad hlađenje i grejanje. Druga prednost je da za obe funkcije koristi najmanje duplo manje energije nego neko klasično telo za tu funkciju u režimu grejanja, kod grejanja je reper grejalica. E sad, kod grejanja postoji caka a to je da sa padom spoljne temperature pada i efikasnost klima uređaja. Ali i tu postoje značajne razlike, neki uređaju manje gube kapacitet neki više ali jedno je sigurno: svi gube efikasnost i ono što je takođe važno kapacitet. Klima inverter od nazivnih 12 000 BTU na +7 stepeni spoljen temperature (realni maksimum je do 16000 BTU) nije 12000 BTU na –7 već kad oduzmemo pomenuti bekap header verovatno oko 7000 BTU i to na maksimalnom duvanju što niko ne pominje. Čim spustite na mnogo pominjani minimum duvanja: low ili 1 stepen, računajte sa najmanje duplo manje isporučene toplote, znači oko jedan kolovat. Sa druge strane treba uzeti ozbiljno u obzir kod izbora sistema za grejanje činjenicu da zime više nisu tako oštre i duge kao nekad, sad je prosečna zimska temperatura za recimo područije Beograda ako +3 do+5 stepeni celzijusa tokom većeg dela zime, ako su ledeni dani u pitanju to je oko –2 do –5 stepeni celzijusa. Invenreter vam sasvim lepo može poslužiti na ovim temperaturama ali kad stegne jače, lovačke priče se završavaju. Tu vam treba klima od 1000 i više eura. To pomnoži sa brojem soba, samim tim brojem klima i videćete da se ta varijanta ne isplati,jer onda u igru ulazi toplotna pumpa vazduh voda sa njenim osobinama pre svega udobnost, tu klima kao TP vazduh-vazduh nema šta da traži, realno.
Ranije dok klima uređaji nisu bili dostupni široj populaciji, izolacija na kućama je bila retkost pa ni pomisao na grejanje klimama nije bila u planu. Početkom masovne primene izolacija kod nas na Balkanu neko se dosetio da sa klima uređajem može da smanji troškove za grejanje jer više nema potrebe za velikom količinom energije pa je klima bila logičan izbor za prelazni period. Onda su se masovno pojavili inverteri i njihova sposobnost da dublje u zimu daju kvalitetno grejanje. Mada im grejanje uglavnom nije osnovna namena, glavna razlika između invertera i klasične klime je u konforu i nesumljivo preciznijem temperaturnom podešavanju, manjoj potrošnji struje. Al Balkan kao Balkan ljudi siromašni pa se dosetili da ako stave izolaciju mogu jednom klimom da greju celu kuću ali to nije tačno. Kuća mora biti tako projektovana da se može grejati na toplotnu pumpu vazduh-vazduh a to je retko koja kuća! To su kuće bez unutrašnjih vrata i bez kalkana iznad otvora gde su trebala biti vrta, taj otvor vrata ne može biti širine 100 cm već 150 cm pa i šire da vazduh može da cirkuliše u prostoriju i van nje. Taj kalkan iznad vrata zaustavlja efikasno širenje toplote i glavna je prepreka za klimu. Pokušava se stavljanjem klime niže na zidu u pravcu vrata ali opet vazduh ide gore jer je topao pa slabije ide u drugu prostoriju. Ostaje činjenica da je grejanje jednom klimom više prostorija jako upitno, postoji temperaturna razlika između prostorije gde je klima i gde
nije. Može ali izolacija mora da je jako dobra.
Klima uređaj ne može zameniti klasične sisteme grejanja u punom smislu te reči i tako ih treba shvatati. Kome god nije jasno zašto, nek upali klimu i nek sedi u toj prostoriji, konfor je nula. Uvek ti nešto malo duva a to ume da bude jako iritantno, da se ne lažemo: ko voli da mu nešto duva non stop!? Što se tiče niskih računa, to su uglavnom bajke za naivne jer ljudi koji se tako greju ili žive u stanovima veličine mog špaiza ili imaju nenormalnu izolaciju. Ako vam treba za svaku prostoriju jedna klima a vi imate 5 prostorija, nek sve zajedno troše po dva kilovat sata puta 24 sata dnevno, puta 30 dana nedeljno, pa koliki je to račun za struju? Ne računam stanove od 30-40 kvadrata, nekada je to bio dnevni boravak koliki je i sada u dosta kuća građenih osamdesetih godina. Zato tvrdim da klima uređaj može da greje kuću ali ne jedan a to već značajno menja matematiku. Nasuprot tome kad je hlađenje u pitanju hladan vazduh ide dole i širi se po kući ako nema prepreka, hlađenje je uglavnom lakša priča i podržava princip jedna klima više prostorija.Sledeći veliki problem je cena i servis klima uređaja, ako hoćeš da traje to košta bar 600-700 eura i to traje do 10 godina, pre bih rekao 8-10. A sad posebna stavka je održavanje, saberite sve klime u kući pa vidi koliko to košta. I na kraju sve to saberi sa energijom i dobiješ prave, realne troškove po godini korišćenja i tu cenu uporedi sa recimo centralnim grejanjem na čvrsto gorivo. Nemojte porediti sa
peletom jer je to posle struje najskuplji vid grejanja i koriste ga uglavnom osobe koje su nasele na propagandu. Pelet je skup vid grejanja i to je praksa dokazala. Etažno na struju je još skuplje , gas je jeftiniji od peleta i rekao bih pametniji izbor jer kupiš kvalitetni kotao i sve su šanse da će te služiti dugo godina bez dodatnih troškova. Topotna pumpa voda-voda, vazduh-voda je uglavnom za dobro izolovane prostorije i veće površine.
O stanovima ne bih, ali o kućama možemo prozboriti neku reč. Nije isto kuća 200 kvadrata u jednoj etaži i kuća od 200 kvadrata od dve etaže jedna iznad druge. Ova druga etaža nema 100 kvadrata patosa kao izvora hladnoće , činjenica. Njen patos je uvek zagrejan od dozdole na 23 stepena i to je značajna ušteda u odnosu na svih 200 kvadrata poda na tlu. Jednostavno to je građevinska fizika.
Klimu kao sistem za grejanje je najefikasnije koristiti od Oktobra do najdalje polovine Decembra. Decembar, Januar i polovina Februara su meseci za centralno grejanje (nikako na palet). Očekivati od dece i ostalih ukućana da ne zatvaraju vrata zimi su glupost, jedino ako si vuk samotnjak ili perveznjak koji voli da mu deca gledaju dok imaš sex sa ženom. E sad čuveno ne gašenje klime, očekivati da klima od 500 eura radi 24 sata dnevno, 30 dana mesečno i tako celu zimu je jako naivno. Te klime nisu projektovane za takav tip rada, za to su projektovani neki drugi uređaji više kao za komercijalne objekte. Te klime su projektovane da rade u svim uslovima i svim režimima non stop i one kvalitetnije potraju do 10-12 godina. Ne verujete? Pa pitajte zaposlene u IT centrima koliko im traju jeftinije klime? Server soba non stop hlađenje (ne grejanje) i rezidencijalni uređaj potraje nekoliko godina, činjenica. Zašto mislite da bi vaš uređaj duže trajao? Traje onoliko duže koliko je manje radio od klime u server sobi. Ne mora biti 100% tačan orijentir ali je tu negde. Tu se krije i odgovor: japanska ili kineska klima. Japanska u tim uslovima traje duže, noviji kineski modeli tek treba da se dokažu, vreme će pokazati.
Eto to je moje mišljenje i glasam za grejanje inverter klimom ali samo kao pomoćni sistem, eventualno u povoljnim meteorološkim uslovima celu zimu, klasične on/off klime su prošlost. Kapacitet inverter klime na –7 od 2kw bez dodatne grejalice je na maksimalnom duvanju, manje duvanja duplo manje energije ko voli košavu nek izvoli. Zato i kažem do polovine Decembra i celodnevnih spoljnih temperatura do –3. Na poslu se grejem inverter klimom i znam kako je. Bolja je od on/of pre svega bolja temperatura prostorije,
tiša....neuporedivo tiša a to verujte mi ume da bude jako bitan faktor ako ste stalno u prostoriji u kojoj je i klima, zato se i preporučuje kvalitetna japanska klima za grejanje. Zato i ja dajem prednost japanskoj klimi. A ako vam treba inverter za povremeno dogrevanja ili za slučaj nedaj bože havarije glavnog grejnog sistema onda slobodno uzmite nekog ubogog kineza invertera. Novije tipa Viola i Mision su već ozbiljnije varijante kineza i za kućne uslove će sasvim sigurno odgovarati kao pomoćni sistem.
Sa mnom se neko može složiti ili ne ali moji točkići su tako zaključili ;)
stiropora ispod ploče. Stolarija, PVC Veka 6 komorna troslojna niskoemisiona stakla.