Citat:
gml:
Citat:
k.i.z.a:
@gml
Mozes li mi samo pojasniti sta smatras dozatorom, koji preporucujes?
Dozatorom smatram spiralu sto ubacuje pelet u gorionik .Nekoliko postova unazad ima sema TOP pelet je pojasnio i cak nacrtao . Znam da imas CM i dobar i los gorionik .Kad ga ukrotis da radi kako ti hoces onda je dobar. Nema modularni rad ali moze da se uradi .Pa da radi bez spremnika toplote. Da se negasi 17 puta u danu i da prati potrosnju .
Ako je kotao snage 10 KW i koristi se za prostor od 100 m2, može se izvesti grijanje bez spremnika topline, pišeš
toplote što nije isto, kod grijanje se koristi pojam toplinska energija. Odnos zapremine vode u kotlu i površina prostora koji se grije treba biti usklađen za izvedbu grijanja bez spremnika topline.
Kod bojlera na plin, elektro kotao, dizalice topline i sličnih uređaja je mala zapremina vode koja se grije u proizvodnoj jedinici s malo energije, toliko koliko je dovoljno da se nadoknadi u prostoru izgubljena energija hlađenjem.
Ako imamo kotao od 25-40 kW i neki plamenik onda je bolje koristiti plamenik tako da radi na najvećoj snagi. Kotao je kutija velikog prostora i udaljenih stjenki od plamenika u kojem gori vatra. Prijenos od vatre do stjenke kotla je isto što i prijenos od sunca na nas ili općenito na sve u prirodi. Nije isto ako je između sunca i površine koja se grije neka prepreka, kao što je oblak. Za prijenos topline od plamena do stjenki kotla treba biti čist i pun plamen, tako je iskorištenje veće. Kada zapalimo vatru na otvorenom prostoru, onaj tko je bliži plamenu, brže i bolje se grije od onoga što je udaljen od plamena.
Citat:
Spremnik toplote je opravdano resenje za lozenje na drva ugalj pirolizu a pelet se sasvim uspesno kontrolise odrzava temp pali kad termostat kaze .
Pelet je isto što i drvo, razlika je u tome da je drvo mljeveno, prisilno sušeno, prešano u jednake male komade koje izgaraju pod drugačijim uvjetima. Te uvjete regulira upravljanje plamenikom. Taj tuđi rad pripreme peleta i prodaje plaća kupac, smatrati da će pelet dati 30% više energije je pogrešno mišljenje. Teoretski svako drvo i pelet s 0% vlage može dati 5 kWh toplinske energije po 1 kg. Drvo sušeno u vrućini daje 20% više toplinske energije po jedinici mjere od drveta koje je sušeno na zraku, bez obzira koliko dugo sušili drvo na takav način.
Drvo u prirodi može biti s istoka ili juga, što je najbolje drvo za ogrjev. Ako je s zapadne i sjeverne strane to nije isto kao drvo pa ni kao pelet. Različita je količina toplinske energije koje je drvo akumuliralo za vrijeme rasta, do sječe.
Citat:
Prica da se na velikoj snazi napuni spremnik je zastarela i ne ekonomicna.Velika investicija a zastareli metod .
To je pogrešno razumijevanje kada se koristi spremnik i kako se spaja spremnik na kotao i prema potrošačima. Spremnik određenog kapaciteta se koristi i kod modernih uređaja kao što je dizalica topline, plamenik na ulje za loženje i slično.
Svako grijanje je priča za sebe i tako nikada ništa ne može i ne treba biti isto, primjer nekog načina kako bolje treba prilagoditi za svaku različitu situaciju. U konkretnom primjeru je već spojen spremnik i pitanje je kako održavati radijatore toplim 24 sata dnevno. To je teoretski tako da se zamišljena temperatura prostora nikada ne ostvari, da 1% prije ispunjena uvjeta reagira upravljanje i da vodom zatečenom u krugu grijanja održava krug do drugog uvjeta kada je potrebno dodati tople vode radi povećanja temperature vode kruga grijanja i samim tim i temperaturu u prostoru. To je toliko jednostavno za izvesti s kontrolom na jednom ili bolje na dva mjesta. To su jednostavna i napredna rješenja koja će biti zastupljena kod nas u budućnosti.
To tvoja priča je prošlost. Budućnost grijanja toplom vodom je u što nižoj temperaturi vode, za to treba stvoriti preduvjete što nije teško ako se ne držimo neke tradicije ili nekog vjerovanja da je moje bolje od tvoga. Sve se može prikazati brojem pa tako i grijanje. Od toga broja zavisi koliko će potrošač novcem platiti više ili manje za rezultat koji očekuje.
