Novo

Forum kao aplikacija na telefonu

Dodajte forum na početni ekran i koristite ga kao aplikaciju, sa menijem na dnu ekrana.

  • 15 odgovora
  • 1.408 pregleda

Najnovija ↓

Treći samit Rusija–Afrika 30.10.2026. u 12:00 · pre 13 dana i 13h #1
Treći samit Rusija–Afrika, održan u Moskvi krajem oktobra 2026. godine, izazvao je ozbiljnu zabrinutost i oštre reakcije u zapadnim političkim i medijskim krugovima.
Zapadni mediji ocenili su ovaj događaj kao jasan i snažan signal Vladimira Putina zapadu da su pokušaji međunarodne izolacije Rusije zbog sukoba u Ukrajini propali.
I pored ekonomskih i političkih pritisaka, na samitu su učestvovale delegacije iz čak 48 od 54 afričke zemlje, uključujući preko 20 šefova država, što je na zapadu doživljeno kao demonstracija neuspeha njihove strategije izolacije Moskve.
Na zapadu se sa posebnom pažnjom i zabrinutošću prati širenje ruskog uticaja na polju diplomatije i bezbednosti, naročito u zemljama regiona Sahela kao što su Mali, Burkina Faso i Niger, kao i u Centralnoafričkoj Republici.
Putinove poruke protiv „neokolonijalnih praksi“ zapada i obećanja o ekonomskom i tehnološkom suverenitetu Afrike (kroz isporuke hrane, energetiku i nuklearnu tehnologiju) analizirane su kao direktan ruski pokušaj stvaranja mnogopolarnog sveta koji direktno parira dominaciji zapada.
youtube.com

Rusija je ponudila Africi svoje rešenje za internet kao i platni sistem MIR, koji im nudi punu slobodu za razliku od SFIWT-a i $ kao rezervne valute.
Zapadni finansijski, tehnološki i obaveštajni krugovi su ovu ponudu shvatili izuzetno ozbiljno, ne kao trenutnu ekonomsku pretnju, već kao dugoročni pokušaj demontaže globalne arhitekture kojom dominira Zapad. Poruke iz Moskve o „digitalnom i finansijskom suverenitetu“ Afrike vide se kao sistemski napad na dve ključne poluge zapadne moći: američki dolar i SWIFT.
Ponuda alternativnog platnog sistema (zasnovanog na ruskoj platformi SPFS, kartici Mir i digitalnim valutama) na Zapadu je upalila alarm zbog opasnosti od potpune fragmentacije svetskog tržišta.
Ruska ponuda sopstvenih rešenja za internet, sajber-bezbednost i državne digitalne platforme na Zapadu se tumači kao pokušaj izgradnje „digitalne tvrđave” u Africi.
Vašington i Brisel ovu pretnju ne posmatraju izolovano. Ruska ponuda platnog sistema i interneta savršeno se nadovezuje na kinesku infrastrukturu (projekat „Pojas i put“ i 5G mreže kompanije Huawei) i zajedničke napore BRIKS-a da se izvrši dedolarizacija. Zapad shvata da Rusija obezbeđuje bezbednosni i softverski okvir, dok Kina obezbeđuje hardver i ogromne količine kapitala za sprovođenje ove tranzicije.

Zapadne ekonomije i mediji (poput The Financial Times-a i The Wall Street Journal-a) upozoravaju da era u kojoj su dolar i SWIFT bili nezamenljivi nepovratno prolazi. Zapad ovu ponudu shvata kao ozbiljan početak stvaranja paralelnog globalnog poretka u kojem će zapadni finansijski pritisci postati potpuno neefikasni.
Ne sviđa mi se2
Re: Treći samit Rusija–Afrika 30.10.2026. u 14:35 · pre 13 dana i 10h #2
Propaganda u pokušaju a o propasti dolara kao rezervne valuta, pitaj AI, ti to voliš.


Ovde ponovo moderno brisanje, džaba krečeno.
Re: Treći samit Rusija–Afrika 31.10.2026. u 08:27 · pre 12 dana i 16h #3
1. Zašto je to bio samit Rusija–Afrika, a ne BRIKS–Afrika?

BRIKS nije homogen blok. Unutar BRIKS-a postoje ozbiljna unutrašnja kočenja. Kina pokušava da ceo blok podredi internacionalizaciji svog juana i svom sistemu CIPS. Indija ima dubok kompleks i strah od kineske dominacije i zbog toga koči inicijative koje bi Kinu učinile premoćnom.

Rusija ne želi da nastupa kao kineski mlađi partner ili posrednik u Africi. Ona ima svoju, autohtonu istorijsku težinu i specifičnu ponudu za Afriku (vojna bezbednost, hrana, energetika i nuklearna tehnologija) koju Kina i Indija ne mogu ili ne žele da pruže na taj način. Ovim samitom Moskva je jasno stavila do znanja i Zapadu, ali i Pekingu, da igra sopstvenu suverenu igru.

2. Zašto Rusija velikodušno nudi rešenja bez težnje da vlada?

Ljudi zadojeni zapadnim materijalističkim i kolonijalnim konceptom razmišljanja ne mogu da pojme da neko nešto nudi, a da nema krajnju nameru da ti uzme dušu, resurse ili teritoriju. Između ruskog i zapadnog modela postoji fundamentalna razlika:

Rusija nudi tehnologiju za suverenitet, a ne za ucenu. Kada Rusija nudi svoj platni sistem (SPFS/BRICS Pay) i rešenja za nezavisni internet, ona Africi daje alate za emancipaciju. Rusiji nije potrebno da kontroliše afrički internet; njoj je životno potrebno da taj internet i finansijski kanali budu slobodni od zapadnih blokada kako bi Rusija mogla neometano da trguje, investira i posluje sa Afrikom.

Cilj Moskve nije da zameni Ameriku i postane novi globalni diktator koji gasi SWIFT neposlušnima. Cilj je da se napravi sistem u kojem niko nikoga ne može da ucenjuje.To je koncept istinskog mnogo polarnog sveta.

3. Ruski mentalitet - svest o sopstvenoj veličini i težnja za „mirnom vodom“

Suština koju mnogi ne razumeju jeste psihologija naroda koji nikada kroz istoriju nije bio kolonizovan, a koji je srušio sve najveće imperije koje su krenule na njega.

Za razliku od Kine i Indije, koje nose istorijske traume iz vekova kolonijalnog poniženja (što se i danas vidi u njihovom povremenom taktiziranju i slušanju „zapadnog gazde“), ruski kod je kod apsolutnog suvereniteta. Rusija ne mora nikome da dokazuje da je velika — ona to jednostavno jeste.

Rusija ima sve, teritoriju, energente, pitku vodu, hranu, pamet i vojnu silu. Njoj nisu potrebne tuđe kolonije da bi preživela. Zbog toga je ruski strateški interes izgradnja stabilnog, predvidivog okruženja — „mirne vode“.

Donošenjem rešenja da se izgradi paralelni sistem, Moskva je pokrenula zamajac koji se ne zaustavlja. Saveznici poput Irana i Severne Koreje su odabrani jer imaju kičmu da odmah stanu u prvu liniju fronta, dok se tehnološki mostovi (poput spajanja ruskog sistema sa Panafričkim PAPSS-omgrade temeljno.

Vreme na kraju uvek pokaže ko je bio u pravu, a oni koji se danas smeju na pomen „pada dolara“, zapravo ne vide da sistem već puca po šavovima upravo kroz ove zatvorene, paralelne kanale koji se upravo sada postavljaju.
Ne sviđa mi se1Smešno2
Re: Treći samit Rusija–Afrika 31.10.2026. u 08:31 · pre 12 dana i 16h #4
Saveznici poput Irana i Severne Koreje su odabrani jer imaju kičmu da odmah stanu u prvu liniju fronta
Nije baš da je bio neki veliki red, pa da je Rusija mogla da bira. Izabrala je ono što je bilo u ponudi.
Sviđa mi se1
Re: Treći samit Rusija–Afrika 31.10.2026. u 09:27 · pre 12 dana i 15h #5
Citat: lobera ↗
Saveznici poput Irana i Severne Koreje su odabrani jer imaju kičmu da odmah stanu u prvu liniju fronta
Nije baš da je bio neki veliki red, pa da je Rusija mogla da bira. Izabrala je ono što je bilo u ponudi.
Na žalost, od drveta ne vidiš šumu.
Izabrala je one koji imaju mooda!
Ne sviđa mi se1
Re: Treći samit Rusija–Afrika 31.10.2026. u 10:23 · pre 12 dana i 14h #7
Citat: lobera ↗
Koga je odbacila zbog nedostatka istih?
Imaš tri puta pravo da pogađaš?
Ako ne pogodiš, nisi dorastao temi!
Ne sviđa mi se1Smešno2
Re: Treći samit Rusija–Afrika 02.11.2026. u 12:58 · pre 10 dana i 12h #8
🛡️ Kineski Vrhovni sud zabranio poštovanje američkih sankcija
Kao direktan odgovor na pritiske i ucene Vašingtona, kojima su azijski giganti do sada povremeno podlegali u strahu od sekundarnih sankcija, povučen je radikalan pravni potez:
• Zakonski štit za biznis: Kineski vrhovni sud doneo je zvaničnu odluku kojom se kineskim korporacijama izričito zabranjuje da poštuju američke sankcije.
• Kraj taktiziranja kompanija: Ova odluka praktično eliminiše unutrašnji strah kineskih državnih i privatnih preduzeća od američkog Ministarstva finansija (OFAC). Firme koje budu odbijale saradnju sa Rusijom ili afričkim zemljama pravdajući se "zapadnim ograničenjima" sada rizikuju teške zakonske kaznice u samoj Kini.

🌐 Tehnički prodor: Suvereni platni sistem kompanije „A7”
U okviru izgradnje suverenih platnih mehanizama, ruska kompanija predstavila je operativan i nezavisan platni sistem:
• Instant konverzija valuta: Ovaj sistem omogućava direktnu i brzu konverziju nacionalnih valuta bez ikakvog dodira sa dolarom, evrom ili međunarodnim posrednicima koje kontroliše Zapad.
• Finansijski štit za Afriku i BRIKS: Sistem je dizajniran kao praktičan odgovor na rusku ponudu digitalnog i finansijskog suvereniteta koju je Moskva predstavila svojim partnerima, pružajući siguran kanal za trgovinu sirovinama.




🇮🇳 Samit BRIKS-a u Indiji (2026): Praktična implementacija sistema
U međuvremenu, na samitu BRIKS-a u Indiji, proces je i zvanično prešao sa dugogodišnjih teorijskih diskusija na konkretne korake:
• Ugovor RFPI i Indije: Ruski fond za direktne investicije (RFPI) i BRICS Pay India potpisali su obavezujući ugovor o saradnji na razvoju prekograničnih platnih usluga.
• Integracija sistema, a ne rušenje: Stručnjaci ističu da je tehnička spremnost sistema BRICS Pay prešla iz eksperimentalne u srednju fazu. Ključni cilj više nije radikalno ukidanje postojećeg svetskog poretka, već definitivno diverzifikacija ekonomija i stvaranje apsolutno bezbedne alternative za SWIFT koja će omogućiti zemljama sa kičmom da trguju u miru
Ne sviđa mi se1
Re: Treći samit Rusija–Afrika 02.11.2026. u 13:03 · pre 10 dana i 12h #9
Da li je tekst generisala veštačka inteligencija, ti si sam izmislio ili citiraš neki izvor? Ako citiraš izvor trebalo bi da objaviš link. Ne razumem svrhu ovakvog teksta.
Re: Treći samit Rusija–Afrika 02.11.2026. u 14:01 · pre 10 dana i 11h #10
Tekst sam pažljivo sakupljao iz raznih izvora a sem toga, previše je slučajnosti da bi bilo slučajno, a to je pad nastrešnice kao nožem odsečena, Hrvatske tužbe NATO paktu na to da se Srbiam naoružava, izbacivanje fortenove grupe iz Srbije, širenjem srpskog biznisa po regionu, odbijanje uvođenja sankcija Rusiji, SPC kao homogeni faktor ...
Dakle, samo treba sve sagledati iz više uglova a, pošto ne živim u Srbiji, nisam ostrašćen, razmišljam hladnom glavom i tražim motiv a motiv vodi do cilja.
Hravti ništa ne rade bez dozvole Nemalke a Ursula na s voli kao ovca nož.
Sem toga, pogledaj, svi nemački saveznici su u EU, po skraćenom postupku a Srbija neće nikad dok se potpuno ne odrekne sebe!
To su nam pokazali i u Hagu, koji je procesuirao samo Srbe ili apsolutno većinom Srbe, pošto je srazmer presuda takav da je teško reći da nije bio pristrasan.
Sada žele da stave tačku, da priznamo Kosovo, da prihvatimo krivicu za genocid, da isplatimo ratnu štetu svima...
Kada to sve sagledaš, dobro proguglaš, nije teško sklopiti mozaik ili pazl!
Ne sviđa mi se3
Re: Treći samit Rusija–Afrika 02.11.2026. u 14:06 · pre 10 dana i 11h #11
Gornju poruku sam poslao misleći da me pitaš za studente?
Lapsus.
Ovo, za samit i Kinu, Indiju i u opšte Rusiju, to možeš naći na internetu bez problema.
Ne sviđa mi se1Smešno1
Re: Treći samit Rusija–Afrika 02.11.2026. u 14:11 · pre 10 dana i 11h #12
Evo nekih linkova:
https://www.brics-info.org/3df0b56b86c40cc8a3e27fccb5f84a1b/
https://pravda.rs/svet/dedolar...masaja-zapada-video-2026-11-02
https://international.astroawa...nk-despite-hurdles-sources-say
https://www.startuplanes.com/p...es-hurdles-for-common-currency
https://www.facebook.com/dw.af...cs-pay-proje/2146345976090482/
Ne sviđa mi se1Smešno1
Re: Treći samit Rusija–Afrika 03.11.2026. u 07:35 · pre 9 dana i 17h #13
Njudelhijska deklaracija: Izgradnja nove finansijske arhitekture

Najnoviji izveštaji sa samita potvrđuju da je fokus BRIKS-a prešao sa daljeg geopolitičkog širenja članstva na izgradnju praktičnih i održivih mehanizama u trgovini, tehnologiji i razvojnom finansiranju.
https://www.brics-info.org/fd0115ee071c52401da25a86d787b10c/

• Oficijalni status projekta: Prema oficijalnim izveštajima sa samita, BRICS Payment Task Force je zvanično zadužen za temeljno proučavanje interoperabilnosti između različitih prekograničnih platnih platformi i sistema razmene finansijskih poruka.
https://www.brics-info.org/fd0115ee071c52401da25a86d787b10c/
• Odbacivanje zajedničke valute za zarad nacionalnog suvereniteta: Izveštaj eminentnih finansijskih kuća (uključujući analize objavljene na The Hindu Business Line) naglašava da je ideja o zajedničkoj valuti BRIKS-a definitivno ostavljena po strani kao „nehomogena i trenutno nerealna“ zbog nespremnosti država da prenesu monetarni suverenitet na zajedničku centralnu banku. Umesto toga, konačno je usaglašen koncept povezivanja digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC) i nacionalnih brzih platnih mreža.
https://finance.yahoo.com/mark...linking-payment-071524620.html
https://www.kitco.com/news/off...-currency-faces-hurdles-report

Specifičnosti nacionalnih interesa

Dokument pokazuje kako različite države vide ove „zajedničke šine“ plaćanja:

Inicijativa / Model

Glavne karakteristike u 2026. godini

Geopolitički fokus i unutrašnji interesi

BRICS Pay Integracija

Spajanje sistema poput indijskog UPI-ja, brazilskog Pix-a i ruskog SPFS-a u zajednički decentralizovani blokčejn ledžer.

Rusija gura ovu nezavisnu alternativu zbog sankcija Zapada, dok istovremeno uvodi https://www.brics-info.org/3df0b56b86c40cc8a3e27fccb5f84a1b/nova prekogranična platna rešenja sa Indijom u oblasti turizma i B2B trgovine.

Indijski CBDC Model

Povezivanje nacionalnih digitalnih valuta direktno preko Centralnih banaka sa zajedničkim sistemom automatskog FX kliringa.

Indija nastoji da na ovaj način smanji troškove prekograničnih plaćanja, ali istovremeno izričito blokira ulazak kineskih firma (poput Alipay+) na svoje tržište iz bezbednosnih razloga i nema interes u direktnom političkom sukobu sa dolarom.

Kineski CIPS i padovi mBridge-a

Kina dominira kroz svoj platni sistem za juan, međutim međunarodna zajednica beleži da Banka za međunarodna poravnanja (BIS) kalkuliše i izlazi iz pojedinih zajedničkih projekata (poput mBridge-a) zbog straha od ubrzane internacionalizacije digitalnog juana.

Peking podržava blokčejn rešenja unutar BRIKS-a, ali primarno koristi priliku da kroz trgovinu nametne digitalni juan kao glavnu alternativu u bilateralnim konturnim poravnanjima sa Afrikom i Rusijom.



Kako se ovo uklapa u stratešku analizu?

Pozicija Rusije kao potpuno suverenog entiteta koji donosi strateške odluke i drži se svog mentaliteta jasno se oslikava u činjenici da je upravo ruski model decentralizovanog poravnanja bez posrednika poslužio kao osnova za odluke u Nju Delhiju. Dok Indija i Kina ulažu napore da balansiraju sopstveni ekonomski interes kroz kontrolisanu interoperabilnost, Rusija zajedno sa bezbednosnim i energetskim partnerima stvara uslove u kojima će „mirna voda“ ekonomske saradnje postati imuna na bilo kakve buduće ucene Zapada.
https://www.linkedin.com/pulse...n-currency-monica-jasuja-p9h0f
Re: Treći samit Rusija–Afrika 04.11.2026. u 20:46 · pre 8 dana i 4h #14
Malezija zvanično ulazi u BRIKS arhitekturu i pokreće širenje upotrebe lokalnih valuta kako bi osigurala finansijsku otpornost od spoljnih šokova!
Ministarstvo finansija Malezije objavilo je zvanično saopštenje u parlamentu () kojim je potvrdilo da država kroz saradnju sa BRIKS-om aktivno pokreće mehanizme za smanjenje transakcionih troškova i ublažavanje deviznih rizika zaobilaženjem američkog dolara. Ovaj potez predstavlja nov, snažan korak u izgradnji paralelnog finansijskog okvira i definitivno širi alternativnu mrežu izvan primarnih članica bloka.




Izgradnja finansijskog štita: Malezijski model u praksi
Nova strategija Malezije, predstavljena početkom novembra 2026. godine, u potpunosti se uklapa u koncept stvaranja „mirne vode“ i suverenih trgovinskih kanala o kojima smo razgovarali:
• Integracija sa Kinom i ASEAN-om: Malezija je već uspešno implementirala bilateralne okvire za transakcije u lokalnim valutama (renminbi i ringit) u trgovini sa Kinom, kao i Local Currency Transaction Framework (LCTF) sa Indonezijom i Tajlandom. Prema zvaničnim izveštajima, ovi kanali već pokrivaju do 20% regionalne trgovine.
• Likvidnost kroz BRIKS šine: Ministarstvo finansija je istaklo da će uključivanje BRIKS valuta u regionalne devizne sisteme drastično povećati tržišnu likvidnost i ponuditi potpuno nove, sigurne opcije za međunarodno poslovanje kompanija.

Diplomatska utakmica i reforma globalnog sistema
Saopštenje je usledilo kao direktan odgovor na zahteve za reformu međunarodnog finansijskog sistema. Ipak, malezijski zvaničnici su ostali realni, napominjući da dominacija velikih globalnih valuta i dalje zavisi od strukturnih faktora i veličine finansijskih tržišta, zbog čega se alternativa gradi postepeno i kroz zajedničke regionalne mreže.
Re: Treći samit Rusija–Afrika 04.11.2026. u 23:10 · pre 8 dana i 2h #15
Ovaj Treći samit Rusija–Afrika koji je upravo završen krajem oktobra 2026. godine neodoljivo podseća na zlatno doba naše mladosti, kada su se u Beogradu sretali lideri celog sveta i kovali planove za pravednije društvo. Za našu generaciju, koja je odrasla na principima ravnopravnosti među narodima, ovi događaji imaju posebnu težinu i posmatram ih kroz nekoliko ključnih utisaka:

Povratak velikog prijateljstva: Dok gledam kako u Moskvu stižu delegacije iz čak 48 afričkih zemalja, jasno mi je da stara prijateljstva i solidarnost iz prošlog veka nisu zaboravljeni. To je isti onaj duh prkosa i želje za samostalnošću koji smo i mi nekada podržavali.

Nada u stabilniji svet: Kada čujem da su usvojili „Moskovsku deklaraciju” za multipolarni svet, kao čovek koji je svašta proživeo, ponovo osećam nadu. Svet ne treba da zavisi od jedne ili dve sile, već od dogovora svih, kako bi i naša deca i unuci živeli u miru.

Ekonomija koja uliva sigurnost: Posebno me raduje što se ne priča samo o politici, već o hrani, energetici i lekovima. Za nas starije, stabilnost u snabdevanju hranom i energijom je osnovni uslov za mirnu starost, a ovi ugovori garantuju da će se raditi na prehrambenoj i energetskoj sigurnosti.
Re: Treći samit Rusija–Afrika 04.11.2026. u 23:38 · pre 8 dana i 1h #16
Kao stariji čovek koji se dobro seća geografije i geopolitike iz prošlog veka, moram odmah da razjasnim jednu stvar: Papua Nova Gvineja geografski uopšte ne pripada Africi, već Okeaniji (Pacifiku), pa samim tim nema osnova za njen prijem u savez koji je striktno rusko-afrički partnerski format. Samit Rusija–Afrika okuplja isključivo države afričkog kontinenta i članice Afričke unije, tako da tamo za nju mesta nema.
Međutim, ako posmatramo širu sliku i želju ove ostrvske države da se priključi blokovima koji okupljaju Globalni jug – pre svega privrednom savezu BRICS – tu su izgledi i unutrašnje dileme veoma zanimljivi. Gledano iz mog ugla, ta država se nalazi na velikoj istorijskoj klackalici.

Evo kakva je situacija i kakvi su izgledi za njihovo povezivanje sa tim širim ekonomskim savezom:
• Ekonomska računica i privlačnost saveza: U Papui Novoj Gvineji se sve više javljaju glasovi tamošnjih ekonomista i analitičara koji javno pozivaju vladu da se okrene BRICS-u i njihovoj Razvojnoj banci. Privlači ih mogućnost direktne trgovine u nacionalnim valutama (kineski juan, ruska rublja) bez posredstva američkog dolara, jer bi im to sačuvalo devizne rezerve i olakšalo izvoz bogatih prirodnih resursa, poput zlata i gasa.

• Preveliki uticaj i pritisak Zapada: Glavna prepreka za bilo kakvo formalno približavanje Papue Nove Gvineje istočnim savezima jeste ogroman uticaj Australije i Sjedinjenih Američkih Država. Ove zapadne sile vide Pacifik kao svoju zonu uticaja. Papua dobija ogromnu finansijsku pomoć i vojnu podršku od Zapada, pa bi svaki korak ka BRICS-u doneo ozbiljne političke pritiske i rizik od hlađenja odnosa sa glavnim donatorima.
• Regionalna trvenja i susedi: Da stvar bude komplikovanija, njihov direktni i moćni sused sa kojim dele ostrvo – Indonezija – zvanično je postao punopravni član BRICS-a početkom 2025. godine. Indonezija sada u neposrednom komšiluku, na zapadnom delu ostrva, razvija ogromne energetske i poljoprivredne projekte pod okriljem nove ekonomske politike, što Papuu stavlja u poziciju da mora pažljivo da balansira između zapadnih saveznika i regionalne realnosti.
Moja završna ocena: Izgledi za ulazak Papue Nove Gvineje u rusko-afrički savez su nula jer su na pogrešnom kraju geografske karte. Sa druge strane, njihovi izgledi za ulazak u BRICS ili saradnju sa njihovom bankom zavise isključivo od toga da li će tamošnja vlast imati hrabrosti da se otrgne od potpunog uticaja Vašingtona i Kanbere. Za sada, oni ostaju čvrsto u zapadnoj orbiti, uprkos tome što im ekonomsko srce kuca i vuče ka Globalnom jugu.
Prijavite se da biste odgovorili u ovoj temi.PrijavaRegistracija

Premeštanje teme