DA, mislio sam pod od zidova a isto tako se kod velikih površina prave diletacije da bi blago pucanje betona bilo tamo, gdje je najpovolnije, ako več dodže do njega. U tvom slučaju to mora biti na najvišem nivou, da se smanji mogučnost prodiranja vode u termoizulaciju. Kod velikih površina postoji mogučnost pucanja, pa se na taj način izbjegne pucanje na nekom nepovoljnijem mjestu. Na neki način bi se moglo reči, da se time namjerno blago oslabi betonska ploča, da ako več dodže do pucanja, da pukne tamo, gdje je najmanje bolno i sve pripremljeno za silikoniranje. Gradževinari če ti to savjetovati.
To sa ukopavanjem ti je odlična ideja, mada malo skuplja. Termička nihanja su manja, pa je to jedan plus. Drugi plus vidim u tome, da se ukopavanjem dodže do jako stabilnog terena, što doprinosi boljoj statici čitavog objekta. Neko posedanje na taj način nije za očekivati, pa i ako bi bilo, bilo bi malo. To bi se primjetilo kroz godine, kad bi se počele termo izolacijske ploče rezdvajati ili sabijati. Naravno tu mislim za milimetar, dva. Ako se to desi, nije ništa strašno, jer postoji silikon.
Troškove struje možeš na grubo izračunati sam. Tvornice, koje rade termo izolacije daju podatak, koliko W po četvornom mjetru prolazi kroz izolaciju na odredženu debljinu. Time dobivaš podatak, koliko energije če se "vaditi" iz hladionice, ako je ona stalno zatvorena i bez menjanja robe. Iako je u planu ukopavanje, ja bi uzeo podatak o središnoj godišnjoj temperaturi na tvom području. To češ dobiti na sajtu hidrometeorologa. Na zatvorenim vratima je prolaz drukčiji, pa ga potraži od nekog proizvodžača. Frekventnost unosa i iznosa robe je najdelikatnije. Tu moraš prema namjeri i planu upotrebe sem predvidjeti, kako če biti. Recimo uzmeš, da če biti vrata otvorena 1 sat dnevno. Zračna zavjesa, koja smanjuje izmenu zraka, moraju imati podatak, koliko je u tom slučaju luftiranje, pa ga treba uvesti u izračun. Na kraju ostane još izračun, koliko energije treba, da se ohladi roba iz 20 na -1 stupanj. Ako se dobro sječam, živi organizmi sastojimo se od 70% vode, koja treba daleko više energije za promjenu temperature od drugih tvari. Iz toga bi polazio ja, pa bi dobiveni rezultat bio neka opora pri izračunu rentabilnosti. Za kompresor bi uzeo, da za recimo izvadžena tri kilovata treba 1 kilovat(možda radi i u boljem omjeru). Sad če se možda konačno pojaviti koji stručnjak(radi mog tekste uzdignute kose), koji če napisati nešto više i preciznije.
Ako ti je mrsko to računati, potraži nekog prijatelja strojne ili elektro struke, pa zajedno obavite ta bitni izračun troškova energije, i opravdanost investicije.
Neznam, dali si shvatio rečenicu "pomični paletni regali"? Na guglu mi nije izbacilo ništa iz vaših krajeva, pa pretpostavljam, da koristite drugu rječenicu. Htio sam ti dati neki www....., pa su fotografije prava beda, pa bi mogao krivo shvatiti, o čemu ja to.