Otvoren je, neposredan, neiskompleksiran, opušten, kaže šta misli, i busa se u grudi kad skenja protivnika. Ne ume i ne želi da sakrije emocije.
Srbin (bad guy), pravoslavac, jednom rečju"tuđin".
Sa druge strane je Rođa, introvertan, zatvoren, kaže samo par floskula koje zapadnjaci vole da čuju. Forsiran i reklamiran godinama od Najkija.
Švajcarac (good guy), katolik, takoreći "naš" (u očima zapadnjaka)
Otprilike slično važi i za Rafu.
Rafa je bio kralj šljake, a Rođa kralj tenisa. I svima lepo, dok "onaj Srbin" nije počeo da mrsi konce i busa se u grudi.
To je to.
Dalje, Nole je pogrešio u karijeri, što kad je skapirao da ga ne vole, upinjao se iz petnih žila da ga zavole. Lepo ga Nik Kirjos provalio.
Ali, ne ide to tako. Ja lično, nekog šiptara iz Vučitrna ne bih mogao da zavolim, pa sve da mi šalje buket od hiljadu ruža svaki dan.
Sada, svi "zaboravljaju" da je poklonio kolikoonobeše miliona Italiji za borbu protiv epidemije. Nema to veze.
Nebitno što nije rekao da neće vakcinu, nego je rekao da neće "bilo koju vakcinu".
Uhvatili su ga u raskoraku, spuštenih pantalona, ne može da beži, i sad ga trse onoliko koliko mogu i koliko su u mogućnosti.
Da je pametan, trebalo bi da batali objave na twiteru, da batali komunikaciju sa novinarima. Na kraju meča da pohvali kako je protivnik igrao i da kaže kako je publika "divna" i da "jedva čeka da ponovo zaigra, baš na tom terenu". Potpiše par autograma, bez bacanja peškira, čarapa, maijica, reketa publici.
Na novinarska pitanja na obaveznoj konferenciji posle meča, treba da kaže da se zalaže za mir u svetu, da je protiv rasizma, i da je za ravnopravnost polova. Hvala lepo, gospodo novinari, pošto nema više pitanja - dovidženja.
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji