Grejanje na pelet - 2. deo

evropea2
da najbolje je grejanje kad je konstantno,,,to je oduvek bilo ,gorionici na naftu nemaju modulaciju i pali gasi gorionik,gorionik na ulje isto ,,ugalj drva rade non stop...pa judi napravise bafer...pa gorionici na ulje i naftu pelet i dalje nerade non stop...nisam kupio original spremnik -pa kad ga budem resio onda i ja prelazim na 24h grejanje ...mogu ti reci da mi vijadrus jako lepo radi ,8 rebara rodjo ja sam mislio da ce da to trosi ali jok,imao sam i sa 5 rebra i 6 ,e tu nisam bio zadovoljan ode sve u dimnjak ,a sa 8 fercera,aj sad ko je tu lud 8 rebra na 100kvadrata polu izolovano,gus je cudo ,a nece da zahlad ida se malko poigram sa peletom..sta da se radi neko ima rolex ferarari ...ali cernobilj je cudo ...by skrseni

Europa2 kako pelet plamenik može da radi 24 sata i potroši 10kg leleta ako mora isporučivati 18kW po satu energije da bi grijao 200kvm na temperaturi 23°C, znamo da 1kg peleta daje u idealnim uvjetima 5kW energije,ako radi 24 sata na snazi 6kW to ispada potrošnja malo manje od 2 vreče peleta tj.30kg, plamenik treba raditi samo onoliko koliko je potrebno prema zahtjevu da zadovolji potrebnu energiju da zagrije i održava zadanu temperaturu grijanog objekta, ma da radi i na 3 kW u 24 sata potrošnja bi mu bila cca.18kg a tko sa kakvom to izolaciom može grijati 200kvm sa 3kW, ni kotao koji ima jako dobru regulaciju sagorijevanja-rad plamenika prema potrebnoj temperaturi ne radi 24 sata bez prekida nego pametno modulira rad dok ne zadovolji isporukom traženu energiju i onda se gasi, to njegovo gašenje ni najmanje ne uzrokuje nikakvu oscilaciju temperature grijanog objekta, ovo se odnosi i na primitivni pelet plamenik na prepravljenom kotlu koji radi na unaprijed zadanim konstantnim parametrima ali ima potrebnu prateču regulaciju, ma kakav rad plamenika u prerađenom kotlu nonstop u 24 sata i da ima potrošnju 15kg za to vrijeme dok grije 200kvm na 23°C,daj neku računicu,da vidim gdje griješim proteklih 6 godina grijanja na pelet (samo i isključivo na pelet) ,iz iskustva znam da ljudi koji griju mali prostor stana od 45kvm kaminom na pelet ako radi nonstop 24 sata na knap im je 15kg peleta ,bit kotla je da može postiči brzo traženu temperaturu (velika iskoristivost) sa kojom može može grijati objekat na traženoj temperaturi i onda ide u stanje mirovanja a ne da nepotrebno radi, izolacija objekta+regulacija isporuke potrebne topline+iskoristivost kotla (na bilo koji način) je formula za malu potrošnju uz konstantnu temperaturu i komociju grijanja a nikako konstantni rad kotla/plamenika

Prvo sam te zamolio da opises rad pelteka sa regulaciom zraka (lambada control muzik)
Ako si vec kupio i montiro ali nesto zaobilazis.Sa brojkama se nebi sluzio kao ni sa cinjenicom da gorionik mora da proizvodi 18 kw.
Mozda nisam dovoljno razumljiv ali sam mislio na tkan za koi ja nebi citao upustvo jer me mrzi ali jedno znam da gorionik ne bas bilo koi moze da radi konstantno i 24 sata.Moja isprobana formula sa peletom je sto manje paljenja ili nikako .Eto ja imam nikako na kotlu i gorioniku ne znam kakvog imena.Jer je budzen.Pelet treba pola sata da podpali stabilizira i td a tad nema energije ili malo .

A ako imas modularni rad i ako to radi onda je najbolja varijanta da se voda nikad neohladi.A gorionik kad postigne zeljenu tem.ide u snagu odrzavanja i prelazi samo na dopunjavanje sto gubi u vremenu .Paljenje stabilizacija podizanje vec podhladjene vode trosi energiju mnogo vise nego samoodrzavanje.Naravno da pojedinci misle kad gorionik neradi da netrosi.A onda kad krene naknadi sve sto je gasen.Mora na vecu snagu a na maloj trosi a negrije pa dodje na isto.

Nije resenje da se gorionik ili kotao stavi na malu snagu da nepostigne gasenje i umisli da je to dobro.Treba da izbalansira napravi radnu tem i samo sto gubi da dodaje sa malom snagom.To je modularni rad .A ostalo ja neracunam.

Mislim da tvoj peltek tako radi.Nadam se. A slijepo crijevo je druga prica ja nisam u toj prici.Ekopel i mnogi drugi radi konstantno bez gasenja i ima rezultate.

Jos jednom sam citao tvoj post i zakljucio da ti pricas o temp grijanog objekta a ja o temperaturi vode potrebne za odrzavanju zeljene temperature objekta.Sasvim drugo misljenje i koncept .Naravno i razlicita misljenja.Ti bi pratio temp objekta bez obzira sto se gasi kotao i ohladi voda u sistemi a ja to nebi dozvolio nego bi samo utisao a nebi prekinuo.Nisam mislio da se 200 kvadrata grije sa onoliko kg peleta koliko ti napisa.Ali sto mora mora.

Europo2 ako imaš termostatske ventile na radijatorima,ako imaš kontroliranu temperaturu polaza,ako imaš osiguranu potrebnu temperaturu polaza,ako imaš kontroliranu pumpu kruga grijanja, onda kad postigneš zadanu temperaturu prostorije radijator prestaje grijati/zatvori ga termostatski ventil a kad cijeli objekat postigne zadanu temperaturu koja je veča od zadane u prostoriji tada pumpa kruga grijanja prestaje raditi, kad se prostorija počne hladiti (objekat isto jer ima veču zadanu a te dvije temperature trebaju biti sinkronizirane) termostatski se počne otvarati a pumpa počne cirkulaciju i radijator počne grijati jer imaš spremnu temperaturu polaza,ili imaš ljestve u kupaoni i radijator na podestu stubišta stalno otvoren pa pumpa konstantno cirkulira ali samo kroz ta dva radijatora ,za to ne treba kotao/plamenik nonstop raditi, za to postoji drugo bolje rješenje od nonstop rada plamenika kotla ,moj princip grijanja na pelet je upravo takav, a i peltec kotao i feroli plamenik u uljnoplinskom feroli kotlu rade na tom/takvom principu, pale se i rade toliko koliko je potrebno da zadovolje zadanu temperaturu polaza,ako radijatori moraju konstantno raditi na određenoj temperaturi polaza onda objekat ima veče gubitke nego potrebne predane toplinske energije iz grijačih tijela, a tu ne pomaže nikakva kombinacija osim : pojačanog grijanja da se postigne koliko-toliko dovoljna predaja toplinske energije prostoru/objektu preko grijačih tijela a što iziskuje povečanom potrošnjom, ili poboljšanje izolacije objekta da bi trenutna ili i manja isporučena toplinska energija zadovoljabala postizanje zadane temperature istog, nonstop rad plamenika kotla je nepotrebni gubitak energije

Sve od navedenog imam i termostatske ventile koje vec odavno nekoristim.Ravno 52 ventila ali oni nerade tu tvoju navedenu funkciju.Jer gospoda stavi na protok i nemogu zatvoriti na 24 c.A polaz regulisem sa spoljnom temperaturom sto se mijenja kao i vrijeme.Kad u referentnoj prostoriji sobni kaze dosta tad se temperatura polaza spusta za 2 stepena i tacno drzi na 23 onda pojaca na 24 ali nezatvara ventil nego smanji za koliko si zadao .Recimo 2 stepena pa salje 39 ne 41c u polaz .Ti tvrdis da trebaju da termostatski da odrzavaju sobnu a ja da to kod mene ne moze jer niko nece da stavi na 4-5 nego na zvjezdicu a to je protok pa ako si pustio visi polaz ode mast u propast .Otvori se prozor i tako regulise..Kod mene se nista nepodhladuje nego samo odrzava.Temp sobe kotla spremnika toplote.Sve samo odrzavam nista ne ohladim paponovo a ideju o diferencionalnom regleru na spremniku nebi ni u ludilu.

Totalno netačno.
Kod jednog člana je T polaza oko 35*,a kad zazimi onda jakne na 39*.
Ovde se vidi da je europe2 poboljšao sistem jer njegov sistem grejanja je dosta bolji nego kod ovog člana. MB. Naravno, nisu kotlovi tema nego sistem-da radijatori greju non stop. Tako je i kod mene. Kod mene polaz reguliše HeatOn i motorni pogon seltron na mešnom ventilu.
I tačno je da ako je polaz dobar u radijatore i dobro balansirani, termostatski su nepotrebni.

Potpis

Ekopell Guča 2 kom.za dva objekta

Kvalitetno grijanje 24 sata dnevno, ušteda goriva.
Proizvodnja ( kotao ) proizvodi toplinsku energiju koja se može pohraniti u spremnik topline ili direktno trošiti preko potrošača.
Ako se toplinska energija direktno troši, kotao proizvodi toliko energije koliko se izgubi hlađenjem prostora.
Pumpa grijanja promjenjive brzine i protoka radi stalno i 3-putnim ventilom prije pumpe regulira se temperatura polaznog voda.
Termo glave na radijatorima su potrebne za one radijatore koji će održavati temperaturu manju od najviše moguće ( zadane ) koja zavisi od temperature tople vode koja ulazi u krug grijanja.
Nema potrebe za vanjskim termostatom, to je dobro za prostore u kojima ljudi ne žive stalno, za održavanje neke temperature.
Mjerenjem i korekcijom temperature u prostoru koji se povećava ili smanjuje, zakretanjem 3-putnog ventila, mijenja se učešće tople vode u krugu grijanja i tako se održava temperatura 0,5°C manje od zadane. Na osnovu temperature koja se kontrolira termostatom i ostali prostori će biti zavisni od tog termostata. Termostat koji bi mogao nešto kontrolirati mora biti u prostoru koji će imati najveću temperaturu, manja se može dobiti termo glavom
Kod grijanjem radijatorima bitno je protok vode radijatora uskladiti s ukupnim protokom kruga, radijator griju bolje i troši manje ako se topla voda zadržava unutar radijatora i tek ohlađenja napušta radijator, ako topla voda samo kruži to je isto dobro grijanje ali je potrošnja toplinske energije veća kao i neobjašnjivi šumovi i zvukovi koje proizvodi cjevovod, radijatori i pumpa.
Kod korištenja spremnika topline rad kruga grijanja je isti kao i u primjeru direktnog grijanja za manje prostore od 1 do 2 kruga grijanja.
Za veće prostore i više krugova koristi se distribucija iz pohrane na zahtjev bilo kojeg potrošača, potrošač stalno održava svoj krug, pumpa kruga ne mora biti promjenjive brzine, pumpa distribucije promjenjive brzine dodatno štedi toplinsku energiju.
Kod malih potrošača koji troše 5-10 kWh toplinske energije na sat riješenje za uštedu po sadašnjim kotlovima koji su 20 i više kW je pohrana toplinske energije u spremnik.
Kada kotao bude mogao proizvesti toliko malo energije koliko je nama potrebno, onda neće biti potrebe za bespotrebna ulaganja u spremnik i distribuciju.
Da bi kotao mogao proizvoditi tako malo koliko nama treba i pri tom imati 90 i više posto iskorištenja peleta koji teoretski može dati 5 kWh toplinske energije od 1 kg, ili 4,5 kW pri učešću vlage od 8-10%, trebao bi konstrukcijski biti sličan ili još bolji od ovog prikazanog kao primjer.
Na primjeru se vidi gdje je gorivo, kuda prolazi zrak, kako se stvara buktinja, prolaz dima, gdje je i kakav je izmjenjivač. To su bitni detalji kotla.
Kotao na pelet iskoristivosti preko 90%

Samo je problem sto niko nece manje nego svi hoce vise pa prozor na kipe ceo dan.A kod ove slike je problem odvajanje pepela.Ako ventilator i zug natjeraju sve u ovaj izmenjivac .Za dzaba on treska .Ima slika pelteka nekoliko stranica unazad skoro zaglavio .

U ovom slučaju od većeg možemo napraviti manje, obrnuto nije moguće.
Neki postotak pepela mora biti u pepeljari i van kuće, bolje u pepeljari.
Komora izgaranja, gorivo i zrak daju unutarnju temperaturu preko 1000°C.

Pzec, peltec 18 i veči imaju ovakve izmjenjivače dva puta,ložište+silazni+uzlazni, primarni i sekundarni,međusobno se razlikuju u tome da po primaru dim ulazi sa gornje strane iz ložišta koje je odvojeno i ima svoju pepeljaru i struji prema dolje gdje se dim prvi put hladi ,več malo ohlađen po sekundaru se penje prema gore i još se dodatno rashlađuje, kod izlaza iz primara pepeo koji je uspio proči iz ložišta kroz primarne turbulatore a nije ostao u ložištu tu pada u pepeljaru dimovodnih kanala, zatim se dim ponovno penje preko turbulatora u sekundarne dimovodne kanale prema izlazu iz kotla, na taj način je maksimalno iskorišten put dimovodnih kanala a pepeo se odstranjuje dva puta prije izlaza iz kotla,slabiji pelteci imaju samo usponske dimovodne kanale, europa2 ja grijem obiteljsku kuču u kojoj svatko sam regulira temperaturu u svojoj sobi preko termoventila, dnevni boravak je na sobnom termostatu koji je na večoj temperaturi od največe na termoventilu, s tim da i u dnevnom boravku radijatori isto imaju termoventile, jedino u kupaoni i na podestu radijatori nemaju termoventile,sve radi savršeno, kotao se gasi i pali po potrebi a pumpa kruga grijanja uvijek ima spremnih 51°C za temperaturu polaza kojim grijem objekat na 22~23°C/24 sata,s oscilaciom od 0.5°C , tj.21,5~22:::22,5~23°C/24 sata, negdje su radijatori vruči negdje topli a negdje hladni, ovisno o termoventilima na radijatorima i temperaturi njihove okoline

Moram da se javim nakon ovakvog posta. I pored toga što ti svako malo neko pojasni u kojim slučajevima se koristi AT (malopre je to učinio pzec, po milioniti put), tebi to ne ulazi u glavu, pa pošto-poto odgovaraš ljude od upotrebe istog. Za tvoj slučaj ne paše, jerbo greješ avliju (=gubici su ti veći nego što je proizvodnja) i tvrdoglavo odbijaš da uradiš izolaciju na objektu pa tek onda da pristupiš rešavanju problema u kotlarnici. Umesto da pravilno odrediš prioritete, ti se zanimaš efemernim stvarima kojima treba da se baviš tek kad rešiš ono što je prvo i osnovno. Ja sam zadržala kombinovani CM kotao, nakačila AT sa dva grejača od po 6 kWh, koristim HeatOn (koji preporučujem svima koji hoće uređaj koji vrši posao, a ne košta previše)....gusane radijatore sam izbacila i ubacila aluminijumske (našla sam genijalca koji smatra da boljih radijatora od gusanih nema, pa sam njemu prodala ono što kod sebe ne bih ugradila neko džabe da mi da)...i da, koristim jeftinu struju kao primarni energent, a pelet samo za dogrevanje u periodu kad su niske temperature (decembar, januar, februar). Sobni termostat ne upravlja grejanjem (ne isključuje pumpu, koristim ga samo za satnicu otpočinjanja i završetka grejanja). Kad je puna grejna sezona, grejanje ide od 08-23h i traje neprekidno. U polaz ide onoliko koliko je potrebno da se u dnevnom boravku održava temperatura na nivou 22-23C (na početku grejanja koristim opciju pojačanog starta na Heat On-u, da nadoknadi gubitke preko noći, dok grejanje nije radilo...kad postigne očekivanu temperaturu, ide niskotemperaturno grejanje za održavanje), termoglave regulišu potrebnu temperaturu u ostalim prostorijama. Koristim fiksnu temperaturu za slanje u polaz. Po meni je vođenje po spoljašnjoj tempraturi besmisleno za izolovane objekte (kod mene nije moguće sondu postaviti na severni zid, već samo na južni, a na njemu imam nerealna očitavanja kad grane sunce)...oni koji nemaju izolaciju i kod kojih se tempraturne oscilacije odmah osete možda imaju za tim potrebu....kod ostalih bi bila potrebna čitava večnost da utrefe broj sati nakon kojih nastupa promena, tako da je nepraktično. Za grejnu sezonu 2017/2018, grejanje prostora od 92 m2 me je koštalo 298 evra (od toga 640 kg peleta, ostatak jeftina struja), a za grejnu sezonu 2018/2019 - 297 evra (510 kg peleta, ostatak jeftina struja). Dimnjak Schiedel FI 200, vuče kao lood, kombinovani CM kotao baca direktno plamen u dimnjak - time se ne bavim preterano, osim što sam napravila od čelika "komore" da produžim put plamena. Nikakva dodatna merenja nisam sprovodila nakon ubacivanja tunela (temp. dimnih gasova itd...), jer sam prezadovoljna kako grejanjem, tako i potrošnjom. Ako uporediš sa podatkom da sam u vreme dok sam se smrzavala na pelet trošila 4.5 tone peleta, onda će ti biti jasno kolika je ušteda sa izolacijom i kotlarnicom dovedenom u red. U decembru/januaru/februaru, peletom nikad ne punim više od pola ATa zapremine (oko) 780 litara.

Pelet za neizolovane objekte je katastrofalan izbor energenta. Ljudi se odlučuju (ne znajući šta ih čeka) jer misle da je to grejanje "na dugme", koje ne zahteva rad. A rada ima i te kako...treba istresati vreće, čistiti kotao. Svake sezone zavisiš od proizvođača, kakav će kvalitet peleta isporučiti...ako je loš, onda napravi šljaku na rešetci, nastupa prekid grejanja, pa ako nisi kod kuće da odglaviš, eto belaja za ostale ukućane. Svake godine pelet je sve skuplji...tako da svako ko ima mogućnost da ugradi AT i da koristi jeftinu struju (naročito ako objekat nije prevelike kvadrature), šteta je da to i ne uradi. I pored marifetluka nazadnjačke vlasti glede cene struje, ona je i dalje najrentabilniji i najčistiji energent.

Uspeo da namedtim modulaciju,temp.dimnjace spustena na 140,ostaje da se proprati potrosnja,hvala svima na pomoci i savetima. svakako pogon na mesnom i kontroler nece izostati.

Dim ili bilo što toplo prirodno se diže prema gore, ne prema dolje.
Možemo ventilatorom i drugačije promjeniti smjer, ali to nije isto.
Zbog toga sam ti prije napisao da si trebao iz plamenika ( ferroli ) usmjeriti plamen prema gore, evo slika pa može komentar.

Pzec lijepo zamišljeno,lako izvedivo,ali, ali kako če se čistiti pepeljara plamenika,primarni zrak puše kroz popepeljaru a sekundarni po pepeljari ,sekundarni gura pelet prema naprijed a primarni izbacuje sagorjeli pelet- pepeo prema gore i on pada naprijed prema zadnjoj strani ložišta kotla jer je usmjeren surlom plamenika, zatim se odbija i taloži se ispod nje,ovako prema tvojem savjetu pepeo bi direktno ulazio u pore rebra kotla i u dimovodne kanale,mislim da bi se dimovodni kanali koji uopče nisu glatki (gus) a uz to ulaz iz ložišta u njih je kroz jako uske proreze između rebara te bi se jako brzo zapunili pepelom/zaštopali,peltec ima samočišcenje pepeljare i nema problema sa zgurom/ štopanjem iste usljed lošeg sagorjevanja , u ovom tvom slučaju to bi predstavljalo veliki nerješiv problem, s nekim drugim plamenikom možda da ali sa ferroli sunp7 bojim se da ne bi igralo a da se ne pojave veliki problemi kako sam naveo sveze i glede štopanja/zasipavanja dimovodnih kanala direktnim upuhivanjem pepela u njih i nemogučnost samočìščenja pepeljare od nakupina usljed lošeg sagorjevanja,reci svoje mišljenje na moje opaske,
jedan član mi savjetuje sužavanje ali zadržavanje dužine surle plamenika a ti produživanje sa istim promjerom pod kutem prema gore, dva sasvim suprotna mišljenja za poboljšanje iskoristivosti istog plamenika, zanimljiva diskusija za koju bi volio da svatko argumentira svoj stav

Što se tiče dima i njegovog puta,da,to se dešava u prvoj komori peltec18 gdje se formira plamen i sagorjeva pelet, u ložištu, tu se dim prvi put podiže, ložište opet ima svoju posudu za pepeo od pepeljare plamenika i njenog samočiščenja

Na predloženoj cijevi ili koljenju prema gore, treba u donjoj zoni ostaviti rupe za pepeo, koji pada dolje.
Bit te cijevi je da se plamen usmjeri u tunel prema gore
Na drugom primjeru za usporedbu s PelTec upravo imamo to, najveća temperatura dima je prije i u izmjenjivaču.
Ako je put dima do izmjenjivača dugačak onda će i gubitak biti veći.

Nesto ti spominja da ne moze.Smo 200 c.

Ipak ti citas forum.i dobar si primjer svih problema na jednom mjestu.Posebno mi je drago sto eto forum radi i nema onih provokatora .Kad procitam tvoj tekst odma imam odgovore na sva pitanja.Jeste da ja izbjegavam stiropor na fasadu i mislim da ga necu mozda nikad ni uraditi.Ali sam sve spoljne zidove izolovao iznutra.Meni i nisu neki preveliki gubitci objekta jer je sve na gomili i malo spoljnih zidova a i mrzi me da busim fasadu dok je jos bijela.U kjim slucajevima se AT koristi davno je meni jasno.Samo imao sam namjeru da i ja objasnim sve gdje nije potreban AT a ni heatron.Naravno da imam i jedno i drugo pa i tacno znam osobine i mane.Koliko ce mene ova sezona kostati ne znam jer ne znam dali ce biti zime apsolutno ili nece.Ali znam da ako zazimi duplo kosta.
Dala si odgovor da se moze grejati i sa manje vode u sistemu sto ja stalno spominjem.To sa jeftinom strujom je formula samo u Srbiji u okruzenju nije tako.Stalno sam zeleo da objasnim da je sve dzaba ako se neustima.Energent je skup svaki.Oni imaju te kw pa racunaju.Pelet napisu da je 5 kw pa ti ako dobijes tri i usput izgubis pola to je tvoja stvar.Ito da meni neko stalno objasnjava gdje se koristi AT a sve malo cujes kako treba ovdje ondje AT.To sa strujom u Srbiji ja ne znam koliko ce jos dugo ali jedno je sigurno da se pelet moze kontrolisati i netreba proizvodit i akumulirati.Heatron regulise posle kotla a ako kotao neradi pravilno to ti nista nepomaze.Da cm nema izmenjivac to je tacno da plamen ide u dimnjak i to je tacno.A kotlovi namijenjeni za izgaranje uglja nisu za neko iskoristenje energije.Tu pola ide u nebo ai ovi sto prave sad novije serije nisu mnogo odmakli .Imao sam pririku da gledam kondenzacioni kotao na pelet pa da vidis razlike.Ali to ko dnas skoro nece biti.

Spoljni senzor za kontrolor moze biti na juznoj strani samo nesmije biti izlozen suncu direktno.Meni je ispod balkona i mjerio sam razliku juga i sjevera pa i nepostoji ako je na dobrom mjestu.

Na prvu, zvuči logično, ali uopće ne mora biti tako! Ako u kupatilu želim 24°C, a termostat u dnevnom boravku prekida grijanje na 23°C, hoćeš reći da je to nemoguće postići?



Tko grije prostor bez prekida 24 sata, dovoljan je kotao s dobrom modulacijom snage i tu je spremnik suvišan. Međutim, tko grije prostor s prekidima, a želi "istinski" komfor, dobra kotlovska modulacija se ne može mjeriti sa spremnikom topline. Izuzetak su jedino dobro izolirani prostori koji neće imati znatne padove temperatura u prekidima grijanja.

Dobra kotlovska modulacija dolazi do izražaja kada je potrebno samo održavati već postignutu temperaturu u prostoru tj. nadoknađivati gubitke kuće, ali kada treba prostor ponovo zagrijati nakon prekida grijanja, treba dosta vremena. Nakon paljenja kotla, treba proći 20-25 minuta da on dođe na punu snagu i krene kako-tako grijati hladnu kuću. S druge strane, spremnik već ima spremnu veliku količinu toplinske energije koju može isporučiti odmah. To je nešto što nijedan kotao nikada neće nadmašiti, ma koliko on dobar ili skup bio.

Spremnik se konstantno kroz rasprave provlači samo kao trošak. Trošak jest, ali je i dobra investicija za one koji žele komfor. U današnje vrijeme kada se svake 2 godine bespotrebno mijenjaju mobiteli, pa ove godine moramo imati novi Samsung S10+ ili neki Iphone, a istodobno je spremnik koji ćemo koristiti idućih 20 godina trošak, za mene je obično licemjerje.