Grejanje na pelet - 2. deo

Otvoren sustav je prošlost, stalno prisutan kisik štetno djeluje na cjevovod, radijatore, kotao , crpke i sve ostalo što pripada grijanju.
Polazni vod prema krugu grijanja može biti 1 col neki kratak komad, nakon toga reducirati cijevi na 22 mm i dalje koristiti te cijevi nekih 30% ukupne dužine do zadnjeg radijatora, slijedećih 30% reducirati cijev na 18 mm, i na kraju reducirati cijev na 15 mm. Kod povratnog voda iz radijatora, koristiti promjer cijevi za pojedine dužine isto kao ulaz tople vode.
Na taj način će crpka i manje snage moći jednako grijati posljednji kao i prvi radijator. Svakako treba prigušiti protoke svih radijatora na minimum, broj krugova ventila za balansiranje ( potpuno otvoren do potpuno zatvoren ) podijeliti s brojem radijatora. Za dobiveni rezultat zatvoren ventil za balansiranje otvoriti. Kod najviše udaljenih radijatora može se otvoriti ventil malo više. Temperaturu vode u radijatorima je bilo teško postići kada se ukupna količina vode iz povrata vraćala u kotao. Sad kad bude 4-putni ventil to više neće biti tako.
Crpka kotla može raditi na 1, 2 ili 3 brzini, to ovisi o vrsti goriva, manje vlage veća brzina. Brzina crpke kruga grijanja, ovisi o promjeru cijevi i protoku. Ako se može održavati protok od 500-700 litara / sat, brzina može biti i najmanja moguća. Na radijatore bi bilo dobro postaviti termo glave koje će dodatno regulirati protok i potrošnju tople vode.
Mjesto koji si označio kao nalegajući nije dobro za uključivanje crpke kotla, treba biti na toploj cijevi iz kotla prije 4-putnog ventila, bliže kotlu, gdje je oznaka za sigurnosni ventil.

Ja bi to zatvorio stavio exspazionu i tacka. Mesni moze se rucno podesit da daje dvije tem recimo za zimu 50 za prelaz 45 .Ostalo sobnim ispeglas. Bez mesnog to ne moze da radi .Jednostavno stekne se utisak da kotao nema snage. A nekako je lakse kad ili ima vecu kapitazu ili kad samo malu koiicinu vode saljeu sistem .Sa nekim starim sistemima da se greje otvoreno .To neide. Nalegajuci nebi koristio samo digitalni .Napravio sistem da radi bez stalnih paljenja gasenja.

Fali exspaziona posuda sto i nije neka investicija i problem resen .A i bez pumpe to ne moze radit kako treba i kako moze dobro da radi.

Hvala na savetima ispraviću.
Sistem cevi i jeste odprilike tako odrađen, rađen je 1986 godine ali su kasnije dodavanje prostorije i tako je i grejanje nastavljeno. Početno je bio zamišljen kao otopljen jerje i kotao bio ispod najniže radijatora. Praktično je radio bez pumpe. Pre dve godine sam ja novi kotao podigao nekih 20 cm. Radio je i sa jednom pumpom dobro. Na 4 radijatora imam termo glave. Ideja mi i jeste da posle prerade sa četvorokrakim dobijem ono što nisam mogao dve zime, dovoljnu temp, oko 55 stepeni za naj hladnije dane. A valjda će se smanjiti i potrošnja koja bi bila oko 5600 kg da sam grejao stalno na pelet, za 130 kvadrata.

Ako neko zna pravu razliku izmeđ otvorenog i zatvorenog jednocevnog sistema koja se ne odnosi samo na oštećenje elemenata grejnog sistema neka mi objasni da li ću,ukoliko zatvorim sistem(ubacim ekspanzonu bocu i zatvorim cevi na vrhu koje idu prema prelivnom sudu) dobiti i brži protok zbog povećanja pritiska (sad je 0.7 bara).Ista pumpa na različitom sistemu,o kojem vremenu se radi otprilike.Ne bi voleo sad kad već radim i kasnije kupim motor i automatiku da ne budem zadovoljan.Nije neka cena posude.I kako bi mogao sad izračunati koja mi posuda treba jer i ne znam koliko vode imam u sistemu.
Hvala

Pošto je grijanje s jednom cijevi, postoje 2 mogućnosti spajanja, napravi i priloži nacrt kako je izvedeno sadašnje spajanje.

Ima tabela kolika ti exspaziona boca treba pa pogledas kod proizvodjaca a ima i na ovom forumu. Da li ce se dobiti brzi protok zbog povecanog pritiska .Protok zavisi od brzine i snage pumpe .

Volio bi da napises sta prepostavljas da treba da se osteti ako zatvoris sistem .
Ja bi umrtvio prelivnu cijev odma na kotlu a ne na zadnjoj tacci.

Pokušao da nacrtam najbolje što mogu ako Vam nešto nije jasno pitajte.

Prva moguća kombinacija je ulaz tople vode u prvi radijator, izlaz i tog radijatora kao ulaz u drugi radijator i tako do kraja. S zadnjeg radijatora povrat ili izlaz u povrat kotla ili 4-putni ventil.
Druga kombinacija je ulaz tople vode u prvi radijator, izlaz i tog radijatora na istu cijev. Drugi i svi ostali radijatori se spajaju na isti način. Kraj cijevi u povrat kotla ili 4-putni ventil.
Iz nacrta nije jasno da li je to sve jedna cijev, kao što je prikazano lijevo gore više kotla, radijatori prizemlje ili dvije cijevi koje su prikazane gore desno, radijatori sprat. Za radijatore prizemlja prikazano više kotla lijevo, ne mogu se koristiti termo glave, veličina radijatora i temperatura vode trebaju zadovoljiti temperaturu prostora.
Za neku minimalnu kontrolu, potrebno je ugraditi 2 cijevi na sve radijatore.

Cev polaza kotla je jedna pa se račva ka praktično svim radijatorima osim ova dva na spratu koja su povezana preko tog prvog do kotla koji je kotlu najbliži na crtežu sa desne strane.Loše sam nacrtao tu vezu,cev sa glavnog polaznog voda se pre povezivaja sa najbližim radijatorom račva ka spratu i ka radijatoru.A povrat se isto račva ka spratu i ide ka kotlu.
Evo ispravke.

Sve što je označeno plavom bojom, povrat iz radijatora je povezano na donju zonu kotla.
Tako kako je prikazano je povezivanje s 2 cijevi, to je u redu. Pitao si povezivanje s jednom cijevi.
Samo su prva 2 radijatora lijevo više kotla s jednom cijevi.
Tako kako je prikazano nije ispravno, topla voda mora ulaziti u radijator, povrat iz radijatora na istu cijev dalje, na kraju cijevi povrat u kotao donja zona.
Moguće da se ne razumijemo, možeš opisati detalje od kotla , topla voda do posljednjeg radijatora i cijev koja se vraća u kotao, donja zona.

>

Izvini ja sam potpuni laik, prvi put sam pratio cevi kako bi Vam nacrtao šemu.Videvši te prve radijatore u prostorijama koje su u stvari kasnije dograđene pa dodate samo na polaz i povrat mislio sam da je jednocevni sitem u celoj kući,ali je isti majstor radio.Ja u stvari uopšte ne znam koji je poslednji radijator u nizu, verovatno taj na spratu pored prelivnog suda.Prelivni sud nije izolovan,ne znam da li voda ovako kako je kod mene dolazi do njega pa pothlađuje sistem.
Kotao je Solid therm liveni od 24 kw,vodi se kao tropromajni.
Regulacione ventile smo zamenili na 4 radijatora na skici krajnje desno u prizemlju jer je to deo kuće kojem je potrebno manje toplote.Sad u stvari razumem da se taj višak nije vraćao u radijatore u koje sam ja hteo -te koj su na jednocevnom sistemu već na ove ostale i u kotao.Namera mi je da taj prvi radijator na jednocevnom sistemu najbolje greje.Majka se smrzava.Prostorija je 18 kvadrata u njoj aluminijumski lipovica od 20 rebara.
Ako možeš da mi pošalješ neku skicu kako bi bilo najbolje da se te cevi preprave molim te pošalji mi.I ako bi trebao skinuti te ventile kako bi protok bio kako treba kaži.Ja sam zvao dvojicu majstora koji samo pitaju jel to radilo 30 odina ja kažem jeste onda ti kažu ne diraj i gotovo.

Prvo treba ustanoviti da je to spoj s 2 cijevi osim spornog radijatora koji ne grije. Cijev koja dolazi na gornju stranu radijatora ostaviti tako kako je, donju cijev izlaz iz radijatora odspojiti, zatvoriti taj povrat u dolaznu cijev, od izlaza iz radijatora postaviti drugu cijev do mjesta gdje se može spojiti na ostale povratne cijevi koje su povrat iz radijatora.
Ako je to u redu, sve ostalo može biti kako sam i prije pisao, termo glave i balansiranje.
Kada bude zatvoreni sustav, topla voda će zbog povećanja tlaka brže i lakše cirkulirati u sustavu. Tako i crpka ne mora biti 60 ili 80 W, većeg protoka, nego 15-20 W, manjeg protoka.
Neka količina vode u cijevima i radijatorima može biti po opisu oko 50 litara.
Primjer za 50 litara ( 50 X 3% ) X ( vrijednost zaštitnog ventila + 1 )
Može i račun kao ukupna količina vode X 10%

Izvini na uzaludnom trudu i gubitku vremena,ja sam zeznuo stvar jer mi je taj bliži radijator do kotla, ispod stepeništa a tu sam naređao paletu peleta i nisam dobro video.Onaj drugi je isti ali je taj prvi do kotla gore povezan sa toplom sa glavne tople iz kotla a donja je,zajedno sa onim drugim ubačena u povrat hladene u kotao,Izvinite još jednom.
Balansiranje ću uraditi kad pustim grejanje jer ne znam koji je uopšte redosled radijatora ili ja to, u ovom slučaju mogu sam odrediti otvaranjem ventila više ili manje?
Bocu postavljam na povratnu liniju od mešnog do povrata u kotao ispod ili iznad pumpe?

O balansiranju sam opisao način koji koristim, ima i drugih, možeš probati pa ostavi kako je bolje.
Ekspanzijsku posudu postavi tako da je posuda vertikalno, priključak na gornjoj strani posude, mjesto priključka na usisnu stranu crpke. To je u tvom slučaju kod 4-putnog ventila cijev koja se spaja na ventil iz povrata radijatora, ili između 4-putnog ventila i crpke kotla.

Imamo vec duzi niz godina kotao Radijator Zrenjanin. To je liveni kotao. Zanima me mogucnost montiranja gorionika za pelet na njega. Da li je to pametno raditi i da li bih imao nekih vecih gubitaka toplote, tj manja iskoriscenost.

Zdravo, ja nov ovde, penzioner i invalid i 68 godina mi je. Izvinite zbog greski!

Imam kotao VIADRUS U22, goronik B-MAX HOME (noviji sa displajem oko 34kwh) i set za povecanje efikasnosti na pelet i kompresor.

Zgrada je sa 5cm izolacija. Od spratova P+PR+SP1.
U podrumu je kotao.Oko 150m2 (bez podruma).

1. da li je moguce u odvodnoj cevi 80C u ulaznoj 60C ? Da li treba tako?
2. imam na pumpi 1,2,3 polozaja. Na koji broj da stavim?
3. imam nagedjuci termostat. Na koji broj ga stavim?
(50c ili 55c ili 60c ili 65c)?
4. koju snagu gorionika da stavim (1,2,3,4 ili 5)?

Kao prvo cilj mi je STEDNJA PELETA (a uz kvaletno grejanje)! Nismo preterano osetiljivi na zimu!

Pozdrav!

(ovo je odgovor za cikadoktora)
Moze, itekako.
Jos pre nekoliko godina je pokojni Zmajdin,
neprevazidjeno ime u oblasti grejanja na pelet,
govorio da je taj Kotao u kombinaciji sa dobrim gorionikom sjajna stvar.
Od toga bi danas bio bolji samo Integrisani kotao (neki KEPO) ali to je deseti cenovni rang.
Slobodno ga preorijentisi na pelet kao i mnogi drugi..
(I ja sam deo te grupacije)

Potpis

Ik ben Rufus, ik ben in Nederland geboren.

Evo i slike zrenjaninca .

Ovaj Zrenjaninac je kod mene.... Drugačiji dosta..