1. U IV veku, 325. godine je održan Prvi vaseljsnki sabor na kome je kao službeni crkveni kalendar usvojen julijanski kalendar jer je kao službeni rimski kalendar bio najrašireniji. Takođe, donete su odluke o datumu slavljenja Uskrsa, koje se svode na korišćenje julijanskog kalendara i nekakvih tablica. To ej zasebna tema.
2. Odluke vaseljenskih sabora se mogu preinačiti samo na kasnijim vaseljenskim saborima. Preinačavanje na saborima nižeg ranga ili bilo kako drugačije nije legalno (po crkvenim pravilima).
3. Poslednji vaseljenski sabor koji priznaje Pravoslavna crkva održan je u VIII veku, 787. godine.
4. 1923. godine je bio zakazan Svepravoslavni sabor, bez snage vaseljenskog sabora, koji je trebao da uredi kalendarsko pitanje u delu u kome nije uređeno Prvim vaseljenskim saborom. Dakle, ne za Uskrs i pokretne praznike vezane za njega, nego za sve ostalo osim toga.
5. Došlo je do ozbiljnog pojkota tog kongresa. Recimo, Moskovska patrijaršija nije došla. Zbog toga neke pomesne crkve (kao Moskovska patrijaršija) ne priznaju taj kongres, a neke (kao Srpska pravoslavna crkva) priznaju.
6. Na tom kongresu je Srpska pravoslavna crkva predložila Milankovićev revidirani julijanski kalendar, ali samo ako ga svi usvoje, tako da ne dođe do narušavanja jedinstva. Uprkos tome, došlo je baš do narušavanja jedinstva tako što su ga neke pomesne crkve usvojile, a neke nisu.
7. Nakon kongresa, na saboru Srpske pravoslavne crkve u Sremskim Karlovcime iste godine je usvojen Milankovićev kalendar uz odlaganje primene dok ga i ostale pomesne crkve ne usvoje.
@Darko Nedeljković
Ako bukvalno tumačimo tvoju izjavu, ona nije tačno pre svega jer današnji 23. juni ne postoji jer danas nije 23. juni ni po jednom kalendaru. Poruku si pisao 30. juna po gregorijanskom kalendaru. Takođe, nijedan datum iz XIV veka se ne može poklapati sa sadašnjim jer je sada XXI vek.
Ako pokušamo da shvatimo šta si zapravo hteo da kažeš, Kosovska bitka se odigrala 23. juna po danas najraširenijem kalendaru - gregorijanskom. Međutim, u XIV veku gregorijanski kalendar nije postojao. Može se reći da se Kosovska bitka odigrala 23. juna po proleptičkom gregorijanskom kalendaru. Ipak, rekao bih da je praktičnije podrazumevano koristiti julijanski kalendar za datume pre reforme (jer su po njemu beleženi datumi na istorijskim artefaktima iz tog perioda), a gregorijanski za datume od reforme (jer su datumi na većini istorijskih artefakata dati po njemu). Katolička crkva to i radi, pa Vidovdan obeležava 15. juna po gregorijanskom kalendaru. Srpska pravoslavna crkva pak i dalje koristi julijanski kalendar kao službeni.
@bananaphone
Nisam primetio da crkva određuje državi kad će šta da obeležava. Država može da obeležava Kosovsku bitku kad hoće, a naravno da bira crkveni datum jer je to tradicija većine građana. Takođe, država kao neradne dane uvažava verske praznike zaposlenih (kako se koji izjasni prilikom zapošljavanja) uvažavajući njihovu tradiciju, jer je cilj da se sve organizuje tako da građanima bude dobro.