Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Kuće od slame i drugih prirodnih materijal

elitemadzone.org :: TechZone :: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal

Strane: << < .. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 330285 | Odgovora: 377 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.yu.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal26.07.2008. u 18:31 - pre 190 meseci
Citat:
dishi68: Ispašće da lupam gluposti, stipsa je onaj beli minerali ili šta već, koji služi da zaustavi krvarenje posle brijanja, e sad kakve to veze ima sa Đavoljom varoši ne znam, valjda ta stipsa pomaše da one prirodne kule ostanu takve da se ne sruše. Nego da ponovim nisam ni sam siguran da sam lepo čuo na TV-u o tome. A ovo sa balegom je bilo na Diskaveriju ima sigurno mesec dva. Na Kosovu tj. tačnije Gori odakle su Goranci, uobičajeno prodavci semenki svuda na Balkanu, kuće se spolja oblažu balegom, to su mi pričali neki prijatelji. Valjda je zbog izolacije, ali to u sadašnjim uslovim i ne izgleda prijatno za rad.


Da mislim da je najbolja goveđa ili konjska balega za tu svrhu.Mislim da to i nema neki jači smrad, manja količina, obično se sve to izmeša na nekom materijalu (tipa cerade, debljeg najlona), a potom se gazi nogama (naravno postoji i modernija verzija sa mješalicom). Sam plastering ili lepljenje na zidove može da se radi i u rukavicama.
Gazi se dok smjesa pri dizanju jedne strane cerade ne dobije valjkastu "burito"formu, koja ne bi trebala da ima mnogo većih pukotina. Uglavnom ako je previše suho, dodaje se voda, u suprotnom dodaje se glina.


Zakačio sam jedan plan za erathbag dome.
[Ovu poruku je menjao segrtlaza dana 26.07.2008. u 19:49 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao segrtlaza dana 26.07.2008. u 19:55 GMT+1]
-
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.yu.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal02.08.2008. u 09:25 - pre 190 meseci
Ovde imate cijene super-adobe tube roll
http://www.calearth.org/bagorder.htm

e sad kolika bi bila poštarina....GOD knows
-
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
79.101.250.*



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal02.08.2008. u 10:18 - pre 190 meseci
Izgleda da se materijal razgrađuje na svetlosti pa se čini da je od nekog ekološkog materijala.
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.yu.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal02.08.2008. u 11:36 - pre 190 meseci



Materials

Many different materials can be used to construct Super Adobe. Ideally you would have barbed wire, earth or sand, cement or lime, and Super Adobe fabric tubing (available from Cal-Earth), but the bags can be polypropylene, burlap, or some other material. What is important is that they are UV resistant or else quickly covered in plaster. Virtually any fill material will actually work including un-stabilized sand, earth, gravel, crushed volcanic rock, rice hulls, etc. If the fill material is weak the bags have to be really strong and UV resistant, or else plastered right away. The material can be either wet or dry, but the structure is more stable when the tube's contents have been moistened. Other materials needed include, water, shovels, tampers, scissors, large plugs or pipes (for windows), and small buckets or coffee cans for filling the sacks.


Znači može polipropilen ili neki grublji materijal.Ubrzo posle dizanja zida trebalo bi odmah uraditi plastering ili prekriti nekim materijalom da ga zaštiti dok se ne uradi.
-
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.yu.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal02.08.2008. u 11:38 - pre 190 meseci
Ovde može da se djelimično pogleda knjiga o earth plastering-u.
http://books.google.com/books?...1q1IJhg-OOC8r39MVLyw#PPA203,M1
-
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
93.92.248.*



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal05.08.2008. u 07:17 - pre 190 meseci
Gradnja sa "cobom"-mix zemlje, pijeska, slame
http://www.weblife.org/cob/

Ovde pak poređenja različitih načina prirodne gradnje
http://www.naturalbuildingnetwork.org/compare_techniques.htm

-
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
93.92.248.*



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal06.08.2008. u 19:42 - pre 190 meseci

Za one koji razmišljaju o brvnarama, evo jedna knjiga - Log Home

http://www.scribd.com/doc/3884950/LogHomes
-
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
93.86.59.*



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal15.08.2008. u 10:12 - pre 190 meseci
Kako popraviti ovaj temelj na kući od nabijene zemlje između drvenih letvi? Temelj je kao što se vidi na slici od kamena i pomeren je pri vrhu kuće,ali samo sredina temelja, ivice temelja su uredu. Sama kuća nije nigde napukla. Krov je nedavno sređen pa bi bilo glupo da taj uloženi $ trud propadne.




 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.rs.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal19.08.2008. u 15:17 - pre 190 meseci
Iskopao sam jednu dobru knjigu:
Building with Earth - Design and Technology of a Sustainable Architecture
http://www.4shared.com/file/41...tainable_Architecture.html?s=1


-
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
93.86.59.*



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal19.08.2008. u 16:36 - pre 190 meseci
Citat:
segrtlaza: Iskopao sam jednu dobru knjigu:
Building with Earth - Design and Technology of a Sustainable Architecture
http://www.4shared.com/file/41...tainable_Architecture.html?s=1


Dokaz nevernima da su državne institucije Evroposkih zemalja radile na projektima izgradnje kuća od prirodnih materijala.
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.rs.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal19.08.2008. u 18:33 - pre 189 meseci
Ma "nevernih" će uvijek biti...tako život funkcioniše.
Ovo je članak iz časopisa Burin

Ekološko graditeljstvo
Prirodni izolacijski materijali

Kada govorimo o ekološkom graditeljstvu,
dobra toplinska izolacija je jedan od
najvažnijih faktora. S obzirom na nadolazeću
energetsku krizu, gubitke toplinske energije
zbog loše izolacije ne možemo si više
priuštiti. Ako izuzmemo neke primjere u
tradicionalnom graditeljstvu, velika većina
građevina izgrađenih do danas uopće nemaju
toplinsku izolaciju. U Hrvatskoj su vrlo česti
slučajevi gdje obiteljske kuće čak nemaju
niti fasadu. Sustavno postavljanje toplinske
izolacije u našim krajevima pojavljuje se
tek 80-tih godina. No i tada se koristila samo
tzv. termo-žbuka (što je u osnovi žbuka sa
malo umrvljenog stiropora) tako da je to
tek nagovještaj prave toplinske izolacje.
Unazad desetak godina možemo primjetiti
da se fasade građevina oblažu uglavnom
stiroporom debljine 5 cm, što je minimum
propisan građevinskim propisima.
Novi trendovi u graditeljstvu su tzv. nisko
energetske i pasivne solarne građevine,
koje su dizajnirane tako da se toplinski gubici
svedu na minimum. I jedan i drugi oblik
gradnje zahtjevaju obilne količine toplinske
izolacije. Nerijetko se fasade oblažu
slojevima izolacije debljine čak 30 cm, pa
i više. Potrebno je naglasiti da investicija u
toplinsku izolaciju poskupljuje početno ulaganje
prilikom gradnje, no ta investicija se
isplati jer će se vratiti u obliku uštede na
grijanju, bez obzira o kojem energentu za
zagrijavanje se radi (plin, lož ulje ili drvo).
Na tržištu postoji nekoliko standardnih izolacijskih
materijala koji se najčešće koriste.
To su uglavnom proizvodi na bazi mineralne
vune (staklena ili kamena) ili stiropora. U
nekim državama se čak koriste i ogromne
količine poliuretanske pjene kojom se
oblažu čitavi zidovi zgrada. Stiropor i poliuretanska
pjena su neobnovljivi materijali
jer se proizvode od derivata nafte. Također
su energetski intenzivni, što znači da je
potrebna značajna količina energije da bi
uopće bili proizvedeni. Staklena i kamena
vuna, iako se proizvode od materijala kojih
u prirodi ima u obilju (minerala), također
su problematiče jer su izrazito energetski
intenzivne. I što je najgore, niti jedan od
ovih materijala se ne reciklira, što znači da
se naša kuća, jednom kada prestane biti u
funkciji, doslovno pretvara u smeće. Preko
30% svjetskih deponija otpada sačinajva
građevinski otpad jer se u graditeljstvu masovno
koriste neobnovljvi materijali te materijali
koji se ne recikliraju. I na poslijetku,
ne smijemo zanemariti negativan utjecaj na
zdravlje korisnika, ali i građevinskih radnika
koji su primorani konstantno biti u dodiru s
ovim materijalima.

I tako priča o ekološkom graditeljstvu nailazi
na paradoks: više izolacije = veća ušteda
energije, ali i veća potrošnja energije u
proizvodnji, više otpada i više zdravstvenih
problema. Kao jedino moguće rješenje
nameće se potraga za nekim drugim materijalima
koji manje zagađuju okoliš, a mogu
poslužiti u svrhu koja nam je potrebna.
Budući da je u zapadnoeuropskim zemljama
priča o ekološkom graditeljstvu puno
dalje dogurala, tako je i izbor materijala
na tržištu puno širi. Primjerice u Velikoj
Britaniji postoji cijela paleta proizvoda
koji se normalno mogu kupiti kod trgovaca
građevinskim materijalima. Ti materijali
nose različite trgovačke nazive kao što su
Warmcell, Termofl eece, Isonat, Isovlas itd.
koji nas u prvom trenutku mogu zbuniti. No
iza svih ovih imena kriju se vrlo jednostavni
materijali koji se često mogu naći u prirodi
i jednostavnim tehnološkim postupkom preraditi
u materijal primjenjiv u graditeljstvu.
U nekim slučajevima preradu materijala
možemo čak napraviti sami jer se radi o vrlo
jednostavnoj tehnologiji. U nastavku dajemo
pregled raznih prirodnih izolacijskih
materijala.

Ovčja vuna
U poljoprivrednim krajevima
gdje se seljaci
bave ovčarstvom,
ovčja vuna ovčarima
često prestavlja problem
jer nemaju što
s vunom. Nekada je
postojao otkup vune
koja se je koristila za
proizvodnju odjeće, no danas je otkup vrlo
rijedak ili ga uopće nema. Tako ovčari vunu
bacaju ili čak spaljuju, da se riješe ovog
“otpada”. Zanimljivo je da vuna sama po
sebi teško gori pa je treba polijevati benzinom
da bi izgorila. Prirodna vatroodbojnost
je čini izuzetno pogodnom za toplinsku izolaciju.
Vuna se u zapadnim državama sakuplja,
pere, tretira kemikalijama neškodljim
za ljude kako bi se stvorila otpornost na
moljce i druge kukce te povećala otpornost
na požar, te naposlijetku preša u ploče ili
bale. Prešanjem nastaje gust materijal koji
se može rezati, krojiti po mjeri i ugrađivati
na isti način kao i primjerice kamena vuna.
Izolacijska svostva ovčje vune su ista kao
i kod mineralne vune, pa pri gradnji kuće
koja je projektirana za mineralnu vunu,
možemo mirne duše ugraditi ovčju vunu
umjesto mineralne, bez da stvaramo ikakav
kompromis u smislu toplinskih svojstava.
Termoizolaciju vani danas možemo kupiti u
specijaliziranim trgovinama za ekološko graditeljstvo.
No što učiniti kod nas, gdje je taj
materijal nemoguće kupiti, a uvoz bi jednostavno
bio preskup? Postoji i opcija da ovčju
vunu sakupimo sami i preradimo. Kod nas je
ovčju vunu relativno lako naći po povoljnim
cijenama. U nekim slučajevima, ovčari će
vunu čak i pokloniti, samo da se riješe vune
koja im smeta. Prikupljenu vunu potrebno
je oprati. Vuna se pere namakanjem u vodi.
Kada se od vune proizvodi odjeća, ona se
pere u vrućoj vodi i uz pomoć deterdženta.
No pod utjecajem topline i detedženta,
otapa se dragocijeni sloj lanolina - masti
kojom je vuna prekrivena. Lanolin čini vunu
otpornom na kukce, posebno moljce, pa je
u stvari poželjan. Zato je vunu bolje oprati
u hladnoj vodi bez deterdženta tako da se
iz nje isperu sve nečistoće topive u vodi,
a većina lanolina ostane na vuni. Oprana i
osušena vuna se zatim treba tretirati boraksom
- lako dostupnom kemikalijom koja
će je učiniti potpuno otpornom na kukce i
požar. Boraks nije toksičan za ljude. Vuna
se nikako ne smije tretirati vapnom jer
dolazi do kemijske reakcije to jest vapno
“pojede” vunu. Za završno prešanje vune u
role ili bale potrebno je imati tehnologiju,
no prešanje, iako olakšava ugradnju, nije
nužno. Vunu koja je u pramenovima jednostavno
možemo ručno natiskati između slojeva
lamperije, gips-ploča ili nekih drugih
materijala. Vunu je čak moguće ožbukati,
ali je prije toga potrebno napraviti laganu
konstrukciju od letvica na koju će se žbuka
primati.

Celuloza
Ovaj izolacijski materijal
proizvodi se od
100%-tnog recikliranog
papira. Papir se
u tehnološkom postupku
melje i tretira
bezopasnim kemikalijama
za otpornost
na požar. Pomoću specijalnih strojeva, celuloza se upuhuje u
prostore predviđene za izolaciju. U nekim
slučajevima proizvode se ploče različitih
delbiljina koje se po potrebi ugrađuju u
građevinu. Toplinska svojstva celuloze jednaka
su mineralnoj vuni.
I za ovaj materijal postoji relativno jednostavna,
“uradi sam” metoda. Otapdni papir
se može samljeti u velikom improviziranom
mikseru koji se može napraviti od veće
metalne bačve i noža za kosilicu. Za posao
izrade miksera potrebno je imati nekoga
tko posjeduje osnovne strojarske vještine -
zavarivanje i općenito rad s metalom i mehanikom.
Mikser je potrebno napuniti papirom
i vodom. Nakon namakanja, papir se
melje u kašu u koju se mogu dodati aditivi
za postizanje strukturne stabilnosti - vapno,
cement, pijesak ili kombinacija. Dobiveni
materijal se lijeva u kalupe te suši. Oblici
kalupa mogu biti kvadrati, cigle, ploče
ili bilo koji drugi koji nam je pogodan za
gradnju. Ovaj materijal se vani popularno
naziva “papercete” što je spoj riječi papir
(engl. paper) i beton (engl. concrete). Nerijetko
se od “papercrete” cigli zidaju čitave
kuće.

Konoplja i pamuk i lan
Na isti način kao što
se proizvoide izolacione
ploče i bale od
ovčje vune, proizvodi
se i izolacija od pamuka,
industrijske
konoplje ili lana. Ova
opcija potencijalno
je zanimljiva za naše
podneblje jer je poznato da se u ovim krajevima
nekad uzgajao lan za izradu odjeće
i drugih platna.

Reciklirani tekstil
Stari odjevni predmeti
i drugi tekstil moguće
je reciklirati i proizvesti
ovaj izvrstan izolacijski
materijal. Nije
važno da li je odjeća
od pamuka, vune ili
poliestera. Reciklirana
odjeća sačinjava oko 80% ovog materijala, a u omjeru od 20% dodaje
se poliester koji služi kao vezivo. Zbog
udjela poliestera, ovaj materijal nije potpuno
prirodan, ali je ekološki jer se proivodi
od otpada i u potpunosti ga je moguće
reciklirati za proizvodnju nove izolacije.

Slama
Prilikom poljoprivredne
proizvodnje
žitarica nastaje
izuzetno vrijedan nusprodukt
- slama. Slama
ima izuzetan potencijal
za korištenje u
graditeljstvu. Različiti
oblici tradicionalnog
graditeljstva koristili su slamu, najčešće u
kombinaciji s glinom. Slama se može koristiti
na više načina: ili kao osnovni građevinski
materijal (čitavi zidovi se grade od balirane
slame te žbukaju) ili kao izolacijski materijal
već postojećih zidova. Budući da smo u
Burinu već govorili o kućama od balirane
slame, više pažnje ćemo posvetiti izolaciji
već postojećih objekata. Neki proizvodžači
nude gotove izolacijske proizvode koji se
proizvode od slame. Međutim, puno jeftinije
i jednostavnije je korištenje balirane
slame. Ako izolaciju postavljamo sa vanjske
strane zidova (što je u svakom slučaju
poželjno jer na taj način ne smanjujemo
prostor u kući), bale slame se mogu slagati
jedna na drugu i vezati za zid. Druga opcija
je sagraditi laganu drvenu konstrukciju koja
će slamu držati u željenom položaju. Zatim
se slama ožbuka i neprimjetno i sigurno ostaje
zarobljena između zida i sloja žbuke.
Potrebno je naglasiti da se slama ne smije
žbukati modernim žbukama koje obliluju
toksičnim kemisjkim aditivima, već su puno
prikladnije tradicionalne žbuke na bazi vapna
ili gline. Ako slamu želimo koristiti kao
izolaciju unutrašnjih zidova ili potkrovlja,
onda se slama ne žbuka nego se ubacuje
između slojeva lamperije, gips-ploča i sl.
Za neožbukanu slamu postoji ospasnost da
je nasele miševi, pa se između bala slame
stavlja vapno kao repelent za miševe i druge
životinjice.
• Bruno Motik •
-
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.rs.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal19.08.2008. u 21:21 - pre 189 meseci
Iz Vijesnika

ZDRAVLJE ZA LJUDE I PRIRODU
Načini gradnje kuća kroz povijest su varirali ovisno o klimatskim uvjetima, ras
položivom građevinskom materijalu i ljudskim potrebama. Pojavom industrijskih
građevinskih materijala gradnja svuda postaje uniformirana, bez obzira na klimat
ske uvjete i raspoloživost prirodnih resursa. Rezultat je život u često nehumanim,
energetski neefikasnim kućama i zgradama, čija funkcionalnost i estetika često
ne zadovoljavaju naše potrebe. Nerijetko se događa i da je zdravlje ljudi ugrože
no. »Dokazano je da mikrovlakna iz kamene i staklene vune, koje se koriste kao
toplinska izolacija, mogu biti štetna za čovjeka ako dospiju u pluća. Isparavanja
od raznih umjetnih materijala, boja i lakova također dugoročno mogu utjecati na
zdravlja ukućana. No, trpi i priroda. Proizvodnja industrijskih građevinskih mate
rijala često uzrokuje onečišćenje«, ističe sociolog Dražen Šimleša iz ZMAGa. U
proizvodnji cementa se, na primjer, troši golema količina energije koja dolazi od
fosilnih goriva. Moderno graditeljstvo stvara pri gradnji i rušenju objekata velike
količine otpada. Prilikom i nakon gradnje kuće od slame nema otpada. Slama je
obnovljivi materijal koji se može uzgajati svake godine, jer energija potrebna za
njenu proizvodnju dolazi od sunca. Život u kući od bala slame pruža zdravo život
no okruženje, jer slama je prirodan materijal. Ne uzrokuje ni alergije jer ne sadrži
pelud, kao sijeno. Za razliku od betona, slamnati zidovi »dišu«, što rezultira bitno
svježijim zrakom u prostorijama.

ZA 100 ČETVORNIH METARA 4000 KUNA
»Priča o tri praščića česta je asocijacija pri spomenu na slamnate kuće. Vuk je s lako
ćom otpuše, a nesretni praščić beskućnik bježi k bratu u kućicu od cigle. Da je to zbilja
tako, ova tehnika gradnje ne bi toliko dugo opstala. Praščić, u biti, nije znao da treba
koristiti baliranu slamu i da se slama, kao i bilo koji drugi zid, može ožbukati«, priča
Bruno Motik iz ZMAGa. »Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija«,
pretpostavlja, »u ekonomskoj je računici«. Slama je poljoprivredni nusproizvod i može
se nabaviti po cijeni od tri do 10 kuna po bali uključujući često i dostavu, a dobiva se
vrijedna kombinacija izolacijskih i statičkih svojstava. »Proizvodnja slame veća je od
potražnje i uglavnom se smatra otpadnim materijalom. Za objekt od 100 četvornih
metara treba oko 400 bala slame. Ako u obzir uzmemo najveću cijenu, zidovi će koštati
4000 kuna, što je, opet, mnogo jeftinije nego zidovi od cigle ili blokova koje treba i
povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju«, objašnjava Motik. Slama
ima odlična izolacijska svojstva. Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koefi cijent
toplinske provodljivosti ne prelazi 0,35 W/m2K. U Europskoj uniji postoji tendencija
da se to smanji na 0,25. A zid od slame, debljine oko 45 centimetara, ima koefi cijent
toplinske provodljivosti oko 0,13 W/m2K. Bale slame su i izuzetna zvučna izolacija i
pružaju nizak rizik od požara. Ožbukani slamnati zidovi manje su skloni požaru nego
tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema
dovoljno kisika da bi se zapalila.

OVČJA VUNA ODLIČAN
TOPLINSKI IZOLATOR
Pri izolaciji zidova, krova i poda kuće mogu se koristiti prirodni ma
terijali. Ovčja vuna, čije se ogromne količine u Hrvatskoj bacaju,
odličan je toplinski izolator, a može se nabaviti besplatno. »Ener
getski koefi cijent ovčje vune daleko je bolji od onog kamene i sta
klene vune«, kaže Matko Šišak iz ZMAGa. Vunu prije upotrebe kao
izolacijsko sredstvo treba učiniti inertnom za životinjski mikrosvijet.
Vuna se treba oprati u čistoj vodi pa umočiti u otopinu vode i bo
raksa i zatim dobro osušiti. Jedna od tehnika ugradnje ovčje vune
kao izolacijskog materijala je stavljanje između dva sloja tvrđeg,
masnog papira. Može se i direktno ugraditi u zid, ali ne bi se smjela
staviti direktno na žbuku, jer bi to spriječilo prosušivanje. Onaj tko
ne želi biti sam svoj majstor, može ovčju vunu pripremljenu kao
izolacijski materijal kupiti u inozemstvu, u Austriji na primjer, ali
ona dosta košta.

GRADNJA PRIRODNIM MATERIJALIMA
BALE
Ovoga se ljeta u Istri, kod Bala, dovršava kuća od bala sla
me. U tijeku je završni sloj žbukanja. Ekipa volonterapri
jatelja prosijava zemlju crljenicu iskopanu za buduće je
zerce nedaleko kućice od slame. Zatim tu zemlju, koja je ujedno
pigment koji daje crvenkastu boju zidovima, u tačkama miješa s
glinom, pijeskom i vapnom, uz dodavanje vode kako bi se dobila
kompaktna, žitka smjesa koja se rukama lako nanosi na zidove
od slame. No, ništa bez odgovarajućeg omjera.
Noge umjesto miješalice
»Stavljamo četiri mjerice vapna, četiri zemlje, ili ovisno o želje
noj boji može dvije mjerice zemlje i dvije gline, i 12 mjerica pije
ska«, priča nam bacajući rukama žbuku na zidove Igor Drandić
iz Ekoart centra »Eia«, koji usred mediteranske šume kod Bala
gradi održivo imanje i edukacijski centar. Završnom, trećem sloju
žbuke prethodila su dva sloja od zemlje, gline, pijeska i usitnje
ne slame, uz dodavanje vode. Umjesto miješalice, poslužile su
ljudske noge, koje su u improviziranom bazenu gazile smjesu.
Slamnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama
zaštitila od vanjskih utjecaja. Cementna žbuka neprikladna je za
korištenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara nepropusni sloj i
zid ne diše, što može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje
strane zida i truljenje slame.
Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža
mogućnosti gradnje nepravilnih oblika koji nerijetko završavaju
više kao umjetničko djelo. Tako su se u Istri odlučili za nepravilan
zid, što je kućici dalo poseban šarm. Ali kuća od slame može biti
izvedena i tako da izgleda kao objekt građen konvencionalnim
materijalima. Slama neprimjetno ostaje među slojevima žbuke i
jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje.
Unutrašnjost kuće, iako još nema ugrađene prozore i vrata, pru
žala nam je ugodnu svježinu tijekom vrućeg vikenda koji smo
proveli u Istri. To smo mogli zahvaliti zidovima od bala slame de
belim oko pola metra i »zelenom« krovu, o gradnji kojeg ćemo
pisati idući tjedan, na kojem u zemlji i šljunku, koji su zamijenili
crjepove, rastu biljke. Slama je, naime, odličan izolacijski mate
rijal, kao i šljunak i zemlja.
Važno je da su bale dobro prešane i suhe
A sada da krenemo od temelja. Teren na kojem je počela gradnja
prvo je očišćen i poravnan. Zatim su određene dimenzije kućice,
u istarskom slučaju četiri na četiri metra. Za potporne stupove
iskopane su rupe u zemlji dubine oko 25 centimetara koje su
ispunjene armiranim betonom, a na željezne šipke koje su ostav
ljene da vire iz središta stupića utaknuti su noseći stupovi na
kojima je sagrađena drvena konstrukcija i na njoj krovište. Tlo
je posuto šljunkom debljine oko 10 centimetara, koji je potom
dobro utaban. Na šljunak gdje će doći zid od bala slame postav
ljene su daske izolirane ljepenkom. Zatim su ugrađeni okviri za
prozore i vrata koji moraju biti širi s obzirom da je širina bala
sijena oko 40 do 45 centimetara.
»Važno je da su bale dobro prešane i suhe. Za našu kućicu tre
balo je 170 bala, dugih 90 te visokih oko 45 centimetara«, priča
Igor. Bale se ne slažu jedna na drugu već poput cigli, ali bez
vezivnog sredstva. Povezuju ih metalne šipke ili naoštreni drve
ni kolci koji se probijaju kroz njih. Bale se još mogu povezati i
daskama koje se u razmacima postavljaju s vanjske strane zida
od slame.
»Materijal za ovu kućicu od 16 četvornih metara, visine 3,20 i
3,70 metara, kako bismo dobili pad radi odvodnje vode, koštao
nas je 10.000 kuna«, kaže Igor.
Na gotovo isti način rađena je i prva kuća od slame u ovo naše
»moderno« vrijeme, na Recikliranom imanju, projektu otvorenog
edukacijskog centra Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG),
u selu Vukomerić na Vukomeričkim goricama nedaleko Zagre
ba, kao i kućica Društva za kulturu i suživot s prirodom Kneja
u Lopatincu kod Čakovca. Sve tri kućice su proizvod otvorenih
radionica koje su organizirale ekološke udruge. Riječ je o malim
objektima, veličine oko 15 četvornih metara, koji će se koristiti
kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom.
Kuća u Vukomeriću primjer je gradnje lokalnim materijalima. Na
ime, kao nosivi stupovi poslužila su debla bagrema iz susjedove
šume, glina za žbuku izvađena je sa Recikliranog imanja, slama
je iz okolnih sela, a prozori i vrata pokupljeni su s odlagališta
krupnog otpada i uređeni.
Smjesa od gline i slame za pregradne zidove
Pregradni zidovi u kućama od slame mogu biti od pečene ili ne
pečene opeke, koja se suši na suncu, a izrađuje od odgovara
juće smjese gline i pijeska. Zida se na isti način kao s pečenom
ciglom, jedino što se za povezivanje ne koristi cementni mort,
nego smjesa gline i pijeska. Pregradni zidovi mogu se napraviti
i od žitke smjese gline i slame. Smjesa se stavlja u oplatu ili se
nabacuje na pleter ispleten od šiblja. Instalacije se postavljaju na
slamu, ispod žbuke ili na žbuku.
»Problem pri gradnji kuća od slame predstavlja nedostatak za
kona za slamu kao građevinski materijal. Balirana slama u Hr
vatskoj, naime, još uvijek nije certifi cirani građevinski materijal.
Tako se, iako ima bolja izolacijska svojstva od nekih priznatih
izolacijskih materijala, zasad ne smije legalno koristiti u graditeljstvu.
U Austriji i Njemačkoj provedena su sva potrebna ispiti
vanja na slami i dozvoljeno je njeno korištenje«, ističe sociolog
Dražen Šimleša iz ZMAGa.
Literatura o detaljnim opisima gradnje kuće od slame i njenim
prednostima može se nabaviti u ZMAGu, www. zmag.hr.
!Gordana PETROVČIĆ
-
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.rs.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal19.08.2008. u 22:35 - pre 189 meseci
Zeleni krovovi

Kad se male ruke slože: Zeleni krovovi odličan su način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Ako su dobro napravljeni, toplinska su izolacija s vanjske strane kuće, a i lijepi su, jer na njima može biti travnjak, cvjetnjak ili povrtnjak. Orijentacijom kuće s obzirom na strane svijeta omogućava se da sunce maksimalno prodire u unutrašnji prostor i udara u neku termalnu masu, podove i zidove, koji akumuliraju toplinu.
Autorica: Gordana Petrovčić; tekst je izvorno objavljen u Vjesniku.

Grupa mladih ljudi prošlo je ljeto na Recikliranom imanju, koje je projekt otvorenoga edukacijskog centra Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u selu Vukomerić na Vukomeričkim goricama nedaleko Zagreba, radila zeleni krov. Na drvenu konstrukciju krova prekrivenu daskama stavljali su hidroizolaciju - bitumensku ljepenku, koju su spajali pomoću plinskog plamenika. Da zaštite ljepenku od mehaničkih oštećenja, na nju su stavili sloj nepropusne čepićaste gumene membrane, a na nju je došao vodopropusni sloj geotekstila.

S okolnog zemljišta rezali su busenove trave i zemlje koje su tačkama dovozili do kuće, a potom stavljali na krov. Naknadno su posađene i neke biljke s plićim korijenjem. Korijenje biljaka prodire kroz zemlju i geotekstil te ih povezuje i učvršćuje cijelu površinu, te dolazi do utora gumene membrane gdje se zadržava voda. Jedina biljka koja se ne smije naći na zelenom krovu je čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji poput svrdla probija čak i dasku, napominje Matko Šišak iz ZMAG-a.

Zeleni krov na Recikliranom imanju

Zemlja, šljunak ili slama

Gradnja zelenih krovova tehnologija je u održivom ili ekološkom graditeljstvu kojom se dio površine koji je za gradnju objekta uzet od zemlje naknadno zemlji vrača u obliku zelenoga krova. To je simboličko značenje zelenih krovova. Inače oni predstavljaju odličan način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Uz to, ako su dobro napravljeni, toplinska su izolacija s vanjske strane kuće. Zimi sprečavaju gubitak topline, a ljeti osvježavaju stambeni prostor. Vizualno su vrlo lijepi, jer na njima može biti travnjak, cvjetnjak ili, pak, povrtnjak, priča Matko. Zeleni krov može poslužiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da voda može otjecati. Dovoljna je kosina od svega 0,5 posto. Inače, nagib zelenih krovova ne bi smio biti veći od četrdeset stupnjeva zbog erozije i očuvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje tehnologije gradnje i na većim kosinama, ali one i koštaju. Ovisno o statici objekta, treba paziti i na težinu zelenog krova. Postoje oni gdje je sloj zemlje debeo čak pola metra do onih s vrlo tankim slojem zemlje. A može se staviti i šljunak ili bale slame iz kojih s vremenom krene vegetacija, prvo gljive, a potom žitarice iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom strunu, pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovišta na gospodarskim objektima.

Glazbena akademija u Sydneyu ima zeleni krov...

Zeleni krovovi znatno su jeftiniji od klasičnih, pokrivenih crijepom. Za 120 četvornih metara našega krova crijep bi koštao devetnaest tisuća kuna, a za zeleni krov trebalo nam je sedam tisuća. Zemlju nas nije ništa koštala, jer smo je uzeli s terena uz kući, priča Matko.
Prošlo je godinu dana od podizanja dva zelena krova u Vukomeriću, na velikoj kući od cigle i maloj kućici-bungalovu od slame, i, kaže Matko, krovovi su se pokazali odličnim izolatorima.

Kvalitetna izolacija - dugoročna ušteda

Energetski učinkovito graditeljstvo podrazumijeva i pasivnu solarnu arhitekturu, koja se ne odnosi toliko na materijale koji se koriste u gradnji već na dizajn. Bit te arhitekture je dobro planiranje, maksimalno iskorištavanje sunčeva zagrijavanja, a rezultat - smanjenje potrebe za drugim gorivima za grijanje čak i do devedeset posto.

Dobar izračun omogućava da omjer dobivene topline kroz staklene površine i izgubljene, budući da staklo brže gubi toplinu od zidova, bude optimalan, ističe Bruno Motik iz ZMAG-a.

Zato su pasivne solarne kuće obično pravokutnog oblika, s dužom stranicom, punom velikih prozora, izloženom prema suncu koje dolazi s juga u našem podneblju, to jest sa sjevera ako se gradi na južnoj Zemljinoj polutci.

...kao i crkva na Islandu...

Veličina prozora na preostalim stranama kuće treba osigurati samo dnevnu svjetlost. Orijentacijom kuće s obzirom na strane svijeta omogućava se da sunce maksimalno prodire u unutrašnji prostor i udara u neku termalnu masu, podove i zidove, koji akumuliraju toplinu. Zato se pregradni zidovi trebaju graditi od materijala s visokim toplinskim kapacitetom, poput pune cigle, kamena i betona. Drvo nema sposobnost skladištenja topline. Termalna masa je važna i ljeti, jer upija toplinu iz prostora, čineći ga hladnijim.
Staklene površine ne smiju biti prevelike, jer se tijekom noći i oblačnih dana toplina najviše gubi kroz prozore. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene površine, koristi se izo ili termo staklo, a noću se stakla prekrivaju.
Da se uspori hlađenje u pasivnim solarnim kućama koriste se obilne količine toplinske izolacije, čak i trostruko više nego u klasičnoj arhitekturi, naglašava Bruno.

Velike staklene površine mogu u toplijem dijelu godine uzrokovati pregrijavanje prostora. Rješenje je streha koja za sunčanih dana sprečava prodiranje sunca kroz prozore. Njenu širinu treba izračunati ovisno o geografskoj širini na kojoj se gradi objekt. Naime, putanja sunca nije ista svugdje na Zemlji. Putanja ljetnog sunca je visoka, a zimskog niska. Pomoći može i sadnja listopadnih stabala ili penjačica na južnoj strani kuće. Biljke ljeti sprečavaju direktni prodor sunčeve topline, a zimi je, kada ogole, propuštaju.
To nije nikakva hi-tech tehnologija, to je samo način gradnje koji pridonosi velikoj uštedi energije i čuvanju prirode, napominje Bruno, dodajući da ta gradnja nije znatno skuplja od klasične, treba, naime, uložiti u odličnu izolaciju. No, dugoročno je daleko jeftinija, zbog niskih računa.

...i poslovna zgrada u Fukuoki u Japanu

Savjeti o energetski učinkovitijoj gradnji mogu se besplatno dobiti u ZMAG-u, na www.zmag.hr ili u Savjetovalištu o uštedi energije na broj telefona 0800200170. Zainteresiranima će pomoći i Vodič kroz energetski efikasniju gradnju, koji se može nabaviti u Energetskom institutu Hrvoje Požar i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.


Loša izolacija - stalno curenje novca

Više od 41 posto ukupne energije u Hrvatskoj troši se u zgradama, prije svega zbog njihove loše izolacije. Oko 83 posto zgrada ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu, a više od pedeset posto zgrada građeno je bez toplinske zaštite.

Energetska efikasnost u zgradarstvu u razvijenim zemljama prepoznata je kao područje koje ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije, čime se direktno utječe na financijske uštede, ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi i dulji životni vijek zgrade te pridonosi zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova u okoliš, objašnjava Željka Hrs Borković, iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Energetskom institutu Hrvoje Požar.

Više zbog priključivanja Europskoj uniji, nego zbog katastrofalnog stanja u potrošnji energije, u Hrvatskoj je oko godinu dana na snazi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Primjenom novog propisa očekuje se od dvadeset do trideset posto bolja toplinska izolacija zgrada.

Potrošnja energije za grijanje u zgradama građenim prema propisu iz 1987. kreće se između sto i 150 kilovatsati po četvornom metru, dok će se primjenom novog propisa potrošnja kretati od 51 do 95 kilovatsati po četvornom metru, ovisno o obliku zgrade. Budući da se kroz prozore gubi oko pedeset posto topline, novim propisom prvi je put definiran i maksimalno dozvoljeni koeficijent prolaska topline kroz prozore, on iznosi 1,80, za razliku od prijašnjih dva do tri, Wata po četvornom metru puta Kelvin. Prema novom propisu, sastavni dio projekta za dobivanje građevinske dozvole bit će i iskaznica s podacima o godišnjoj potrošnji toplinske energije.

Solarna kuća u Oxfordu u Engleskoj


Izolacija vanjskih zidova do trideset centimetara

Energetskom obnovom starih zgrada, naročito onih građenih prije 1987. moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije veću od šezdeset posto.

Najveće uštede mogu se postići zamjenom prozora te izolacijom vanjskog zida i krova, kaže Željka Hrs Borković iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Energetskom institutu Hrvoje Požar.

Toplinska izolacija suvremenih niskoenergetskih kuća na vanjskom zidu iznosi između osamnaest i trideset centimetara, umjesto standardnih šest do dvanaest, na krovu između dvadeset i četrdeset, a na stropu negrijanog podruma između četrnaest i dvadeset centimetara.

Dodatna ulaganja u toplinsku izolaciju pri obnovi već dotrajale fasade kreću se u ukupnoj cijeni sanacije fasade dvadeset do četrdeset posto, što daje povoljne ekonomske rezultate u usporedbi s dugoročnim uštedama koje se postižu. Razdoblje povrata investicije kreće se od tri do deset godina, ističe Željka Hrs Borković.

Preuzeto sa:
http://www.ekosela.org/modules/news/article.php?storyid=72

-
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.rs.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal22.08.2008. u 14:57 - pre 189 meseci
Povijest građevina od slame

Građevine od bala slame prvi su put izgrađene potkraj 19. stoljeća u SAD-u, u vrijeme kad su izumljeni strojevi za baliranje slame. Bijeli naseljenici ravnica Nebraske, u područjima bez kamenja i šuma za gradnju, uzgajali su žitarice, a u iščekivanju drvne građe, koja im je trebala stići tek sljedećeg proljeća, gradili su privremene kuće od onoga što je za njih bio otpadni materijal – od bala slame. Naseljenici su uvidjeli da ih takve kuće griju za hladnih zima i hlade tijekom vrućih ljeta, ali uočili su i primjetnu zvučnu zaštitu od bučnih vjetrova pa je sve rezultiralo i gradnjom trajnih kuća od slame, a u nekima se živi još i danas.

U Velikoj Britaniji je prva kuća od slame izgrađena tek 1994. godine, i trenutno ih je u ovoj zemlji oko 70-ak, a u Irskoj 10-ak. U Njemačkoj se grade i luksuznija izdanja kuća od slame, a zbog dobrih akustičnih svojstava izgrađen je i jedan glazbeni studio blizu Frankfurta, s dojmljivom kupolom od slame.


http://www.glasistre.hr/?7dfc8...S,2669,2651,14776,19411,187108,,

-
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
194.106.187.*



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal30.09.2008. u 12:15 - pre 188 meseci
Samo kod nas ništa.
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
91.191.40.*



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal01.10.2008. u 19:13 - pre 188 meseci
Citat:
dishi68: Samo kod nas ništa.


Da nažalost si u pravu
Malo toga se dešava ali i to će se u dogledno vrijeme promijeniti.
Ekosela koja su ranije spominjana dobijat će sve više pristalica, a samim tim će se potencirati i mogućnosti gradnje prirodnim materijalima.
Naravno, takođe nema ozbiljnije strategije za eko i seoski turizam bez ovih stvari.
Ipak Balkan je Balkan pa treba uvjek više vremena...mada treba se i prisjetiti kako su naši stari živjeli...šta je bilo ok a šta ne.
-
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
79.101.231.*



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal17.10.2008. u 20:23 - pre 188 meseci
Tarolit za uštedu

Jedan od nekada najzastupljenijih materijala, izolator izuzetnih svojstava, sada pomalo zaboravljen zbog upotrebe drugih materijala slabijih izolacionih sposobnosti, jesu tarolit ploče. Izrađene su od tarolit mase (drvena vlakna presvučena cementom i mineralizovana). Kombinuju se sa svim građevinskim materijalima (beton, opeka, drvo), imaju izuzetnu sposobnost upijanja zvuka i značajnu protivpožarnu otpornost.

Posebnim procesom proizvedene su tarolit kombi ploče u dva i tri sloja koje su povećale efikasnost izolacije, jer su materijali čvrsto povezani a svojstva se dopunjuju. Ne gube odlike i kada su skladištene na otvorenom prostoru izložene vlazi i vrmenskim nepogodama pre ugradnje. Većina nekadašnjih objekata građenih za ZOI u Sarajevu obložena je tarolitom, zgrada Narodnog pozorišta tek nakon požara (da su ugrađene ranije šteta bi bila minimalna), TV Beograd i druga poznata zdanja.

Razne vrste fasada koje je moguće uraditi tarolit kombinovanim pločama povećavaju otpornost na temperaturne promene i uticaj UV zraka i dozvoljavaju da objekat „diše”, a čitav sistem je ekološki ispravan i potpuno neškodljiv za okolinu. Izuzetan vek trajanja i iskustvo naše najstarije fabrike „Tarolit” iz Ostružnice koja proizvodi ovaj izolacioni materijal još od 1934. godine garantuju kvalitet i dugovečnost. Cena ugradnje tarolit kombinovanih ploča je samo dvadesetak posto veća u ukupnim troškovima, ali je zato eksploatacija daleko efikasnija, i do četiri puta, pa se upotreba ovog prirodnog materijala veoma isplati.

http://www.politika.rs/rubrike...ine/Tarolit-za-ushtedu.sr.html
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
93.86.56.*



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal29.11.2008. u 23:10 - pre 186 meseci
Krovovi od trske

http://www.livicon.hr/krov_slike.htm
 
Odgovor na temu

ITguru

Član broj: 49451
Poruke: 108
..178.212.adsl.dyn.beotel.net.

Sajt: www.carbonmetrics.eu


Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal30.11.2008. u 14:41 - pre 186 meseci
http://sbregistry.greenbuilder.com/search.straw?RID=86

pa ko zeli i ko je blizu nek proveri :))
Zainteresovani za Energy Management Software Beta Test posetite: www.cenable.com
 
Odgovor na temu

segrtlaza
-

Član broj: 188152
Poruke: 56
*.tippnet.co.rs.



+4 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal18.01.2009. u 07:48 - pre 184 meseci
Building your straw bale home
http://rs519.rapidshare.com/fi...lding_Your_Straw_Bale_Home.rar


Earthbag building
http://rs485.rapidshare.com/fi...EartBuildThTooTrickandTech.rar
-
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal

Strane: << < .. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 330285 | Odgovora: 377 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.