Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Ekonomično grejanje i kuvanje

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Ekonomično grejanje i kuvanje

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 60796 | Odgovora: 43 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Ekonomično grejanje i kuvanje14.09.2010. u 19:42 - pre 164 meseci
Stiže zima, treba će nam nove ideje za ekonomičnije grejanje i kuvanje.

Pa evo nekih primera , a možete i sami na Youtubu ukucati rocket stove, rocket stove mass heater, Wood gas stove, Wood gas






















 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje11.12.2010. u 20:38 - pre 161 meseci
New Rocket stove:



 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje11.12.2010. u 20:53 - pre 161 meseci
Ovo je moj "Rocket stove-smederevac":





Kao gorivo poslužile su suve ljuske oraha kao što vidite na slikama.

Imao sam problema sa potpalom , jer je dim, umesto da ode na okrugli čunkić dužine odn. visine 250 mm, izlazio iz pravougaonog otvora. Zaključio sam da je problem u čunkiću male visine odn. dužine, te sam zato postavio još dva komada čunka dužine od po 1 metar i tek onda je dim išao tamo gde treba.

I postavio sam još jedan nastavak pravougaonog oblika 150 x 110 mm za loženje kako bih mogao ubaciti više ljuski oraha odn. bagremove drvčiće normalnije dužine oko 300 mm (potrebno mu je bilo oko 30 minuta da skroz izgori sa ljuskama oraha napunjene do vrha i oko 50 minuta sa tanjim bagremovim drvcima, dužine oko 30 cm, naslaganih vertikalno koliko može da stane).

A toliko mala količina malo sitnije naseckanih bagremovih drva bi sigurno brzo i za kratko vreme izgoreli u običnom šporetu - Smederevcu.

-

Za lonac od 1 litra hladne vode, bilo je potrebno malo manje od 15 minuta da bi voda počela da vri.

Što se tiče dimnih gasova, iz čunka visine oko 2 metra je izlazio vruć i bezbojan nevidljivi dimni gas ("NO SMOKE") temperature najmanje 150 step. C - mereno živinim termometrom do maksimalno 150 step. C.

Iz čunka, visine 1 m, bilo je vrlo malo dima temperature najmanje 150 step. C.



[Ovu poruku je menjao eloiza dana 12.12.2010. u 09:23 GMT+1]
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje12.12.2010. u 06:08 - pre 161 meseci
Komplikovaniji način indirektnog grejanja vode za etažno-radijatorsko grejanje prostorija preko Rocket stove-a:



i jednostavniji način indirektnog grejanja vode iznad ložišta:

 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje31.12.2010. u 02:54 - pre 161 meseci
Grejanje vode uz pomoć Rocket stove - "J" tube



http://permaculture.org.au/2009/09/01/the-rocket-powered-shower/

Uputstvo za izgradnju Rocket stove korak po korak:

http://www.flickr.com/photos/cicada/sets/72157613058564419/
 
Odgovor na temu

sasabraj
aleksandar brajovic
podgorica

Član broj: 25127
Poruke: 487
*.crnagora.net.



+2 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje31.12.2010. u 09:46 - pre 161 meseci
Sta je sustinakod ovih peci,jako sporo trosenje goriva?
Da li se mogu kupiti djelovi za izgradnju ili se improvizuje?
brajovic sasa
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje31.12.2010. u 11:49 - pre 161 meseci
Što se tiče delova za Rocket stove, mogu se koristiti: šamotna opeka, staklena voda, šamotno brašno, metalno bure od 220 lit, manje metalno bure od 50 lit, i nešto solundara, nešto lima debljine najmanje 3 mm, perlita u zrnu kao termo-izolator.

Što se tiče bojlera sa izmenjivačem toplote voda/voda, možete sami da napravite ili još lakše da kupite gotov.

Što se tiče izmenjivača toplote dimni gas/voda, i to se da napraviti.

Što se tiče potrošnje drva, podaci iz dole priloženih linkova ukazuju na znatno manju potrošnju drva u odnosu na standardne peći.

http://www.who.int/indoorair/interventions/kampala41.pdf

Na poslednjoj 58 strani gore pdf-a, u klasičnoj furuni je potrebno 200 kg drva da bi se dobilo 17 kg hleba, a u Rocket stove-u za istu količinu hleba potrebno je samo 5 kg drva.

U prilogu takođe ima poređenje u potrošnji drva između klasičnog i Rocket stove-a.

http://www.hedon.info/docs/BP53-Roth-11.pdf

http://www.vrac.iastate.edu/et...ations/scottnewrocketstove.pdf
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje03.01.2011. u 05:30 - pre 161 meseci
Odlična knjiga - o dizajnu i različitim konceptima peći na drva i kako napraviti Rocket stove:

http://www.bioenergylists.org/.../Heating%20Stoves%20LO-RES.pdf
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1738
*.mts.telekom.rs.



+2282 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje03.01.2011. u 18:42 - pre 161 meseci
Citat:
sasabraj: Sta je sustinakod ovih peci,jako sporo trosenje goriva?

Princip je jasan ako hoces ekonomicno sagorevanje drveta, ne možeš da ložiš onako kako sam ja upravo - ubacio dve oblice precnika 12 cm i miran sam najmanje sat vremena, vec upravo obrnuto - svakih 3-5 minuta lozis po nekoliko drvenih ljusaka ne vecih od nekoliko cm. Tako rade oni šporeti na drvene pelete, gde automatika na tacno odredjen broj sekundi ubacuje onaj minijaturni komadic drveta. Poenta je smisliti kako da taj isti princip iskoristis kod drveta i eto - tzv. rocket stove sagoreva duge štapove drveta pa opet možeš lošiti na svakih par sati a uvek imati istu kolicinu drveta koje sagoreva. Štapovi sami čim im izgori koji cm sami ponovo padaju u vatru, a kad budu pri kraju ti dodjes i dodas druge. E, sad, na sve to su dodate kojekakve cevi i kanali koji uzimaju toplotu iz dima, isti princip kao tzv. štediša koji se kod nas prodaje i rado dodaje na odvod dima, takav i ja imam i toliko je dobar da ne mogu da se nacudim koja budala jos lozi bez njega

Imaju tako još dobrih ideja, meni je trenutno zanimljiva mogucnost da usmerim ventilator da duva na stedisu i tako otmem jos toplote koja bi otisla kroz dimnjak. Medjutim, u mom konkretnom slucaju ne bih imao neke koristi od toga - tacno, dobio bih vise toplote, ali i ovako imam previse toplote, a ne mogu da smanjim potrosnju, jer je loziste ogromno... Kad sam kupovao rukovodio sam se onom izrekom "od viska ne boli glava", a kad sam posle malo pogledao po netu video sam da je najekonomicnija potrosnja na maksimumu snage. Zato se za sledecu godinu razmislja o akumulaciji viška toplote, a vidim konstruktori ovog rocket stove-a su i o tome mislili.
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje06.01.2011. u 07:19 - pre 161 meseci
Poštovani Darko Nedeljkoviću,

U Rocket stove oblika "J" tube (znači sa vertikalnim ubacivanjem drveta) ne stavljaju samo sitni štapići (sitnije kao drvene ljuske ili pelete uslovno može, ali je poželjno da se ne koriste jer delimično ograničavaju primarno sagorevanje drveta), već mogu i malo krupniji trupčići drveta pod uslovom da ispod ima dovoljno žara i tu se ne odigrava samo primarno sagorevanje drveta (vertikalni tok vazduha odozgo na dole između štapića ili trupčića drveta), već i sekundarno sagorevanje dimnih gasova (ubacivanje vazduha u prostor za izlaz dimnih gasova prema napolje). Jeste li primetili na mom gore YOUTUBE snimku da kad je otvorena donja kadica za pepeo, čuje se baš onaj zvuk, a kad je zatvorim manje se čuje tj. zatvorio sam donji dovod vazduha za sekundarno sagorevanje gasa (deo vazduha ide kroz rešetku, a deo vazduha ulazi malo dalje od gorionika u prostor za izlaz dimnih gasova.

Ako imate iskustva sa šporetom Smederevac, jeste li primetili da kad god napunite ložište svežim drvima, iz odžaka počinje da se dimi (to znači nepotpuno sagorevanje), odn. drugim rečima smanjen je dotok vazduha (samo primarnog) odozdo na gore, da bi, posle nekog dužeg vremena, dim iz odžaka postao skoro nevidljiv. A kod mog Rocket stove-a Smederevac je prilikom ubacivanja novih štapića bagrema bilo samo na trenutak nepotpuno sagorevanje (tj. bilo je vidljivog dima na izlazu iz solundara) da bi se posle vrlo kratkog vremena odmah bilo uspostavljeno potpunije sagorevanje drveta (nevidljiv "NO SMOKE" dim).

Kako objasniti ovo?! - U mom Rocket stove-u Smederevac, prilikom eksperimenta u hladnim zimskim uslovima napolju, bilo je potrebno oko 50 minuta da razgori relativno malo sitnije NASECKANE bagremove štapiće (oko 15 komada dužine oko 30 cm), a temperatura dimnog gasa na izlazu je bila oko 300 do 340 step. C.

Šta Vi mislite, za koje vreme bi ta ista količina nasaeckanih bagrema razgorelo u običnom šporetu Smederevac? Teško da može da drži vatru duže od 10 do 15 minuta, a temperatura dimnog gasa na izlazu iz šporeta, a pre ulaza do solundara, je bila oko 180 step. C uz intenzivno loženje (verovatno da je znatan deo energije otišlo na gornje VELIKE površine plotne i na zidove rerne šporeta Smederevca).

Tu ste u pravu što se tiče "...dodate kojekakve cevi i kanali koji uzimaju toplotu iz dima, isti princip kao tzv. štediša koji se kod nas prodaje i rado dodaje na odvod dima...". Imam i ja štedišu i da, iako snižava temperaturu dimnih gasova za oko 20 do 50 step. C (temperatura dimnog gasa posle štediše je oko 95 do 120 step. C), nisam zadovoljan jer imam utisak da nije dovoljno efikasan za dodatno grejanje iste prostorije (vel. 6 x 4 m) gde je šporet, tj. da je jedva podnošljiv boravak za vreme spoljašnjih niskih temperatura od -10 pa na niže step. C.

Razmišljao sam i ja da dodam ventilator za štedišu tj. da obmotam štedišu limom, unutra stavim dve prepreke radi bolje razmene toplote sa vazduhom, ali sam odustao nakon najnovijih rezultata merenja temperature dimnog gasa posle štediše jer temperatura dimnog gasa na izlazu iz odžaka ne sme da bude ispod 120 - 150 step. C da se ne bi stvorili talozi gara što se meni na žalost i dešava, pa sam prinuđen da svake dve nedelje kompletno očistim i šporet, i štedišu i solundar.

[Ovu poruku je menjao eloiza dana 06.01.2011. u 09:27 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1738
*.mts.telekom.rs.



+2282 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje09.01.2011. u 13:11 - pre 160 meseci
Citat:
Razmišljao sam i ja da dodam ventilator za štedišu tj. da obmotam štedišu limom, unutra stavim dve prepreke radi bolje razmene toplote sa vazduhom, ali sam odustao nakon najnovijih rezultata merenja temperature dimnog gasa posle štediše jer temperatura dimnog gasa na izlazu iz odžaka ne sme da bude ispod 120 - 150 step.

Da, to u slucaju nepotpunog sagorevanja, dok ako se pridrzavate svih pravila potpunog sagorevanja onda toga nema. Ne znam da li je negde ima da se nabavi ventilator za izduvne gasove - njegovim koriscenjem bi bilo moguce oduzeti svu energiju izduvnim gasovima, sve do sobne temperature.
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje09.01.2011. u 13:35 - pre 160 meseci
Citat:
Darko Nedeljković: Da, to u slucaju nepotpunog sagorevanja, dok ako se pridrzavate svih pravila potpunog sagorevanja onda toga nema.

Objasnite mi šta treba da uradim da bi bilo potpuno sagorevanje?

Citat:
Darko Nedeljković: Ne znam da li je negde ima da se nabavi ventilator za izduvne gasove - njegovim koriscenjem bi bilo moguce oduzeti svu energiju izduvnim gasovima, sve do sobne temperature.

Ventilator je običan za kupatilo.

Samo se napravi okrugli priključak od lima istog prečnika kao i za ventilator, i taj priključak samo pričvrstiš (kako - upotrebi maštu) za gornji (ili donji) veći lim kojim se obavije oko štediše, i sa druge strane napravi se donji (ili gornji) otvor za izlaz zagrejanog vazduha u prostoriju.

Pardon - pogrešno sam Vas razumeo. Šta biste uradili sa ventilatorom za izduvne dimne gasove? Gde biste ga montirali? Jedino na vrhu odžaka biste mogli montirati vučni ventilator, i nikako drugde jer sam probao preko "T" račve sa običnim plastičnim ventilatorom za kupatilo i moj šporet Smederevac je počeo da se dimi i ulazi u prostoriju.

Ne razumem. Imate štedišu, a hoćete ventilator koji još brže tera dimni gas kroz štedišu?

I zašto ohladiti dim do sobne temperature? A kondenzacija?! Gar?!

[Ovu poruku je menjao eloiza dana 09.01.2011. u 14:56 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1738
*.mts.telekom.rs.



+2282 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje09.01.2011. u 15:33 - pre 160 meseci
Citat:
eloiza: Objasnite mi šta treba da uradim da bi bilo potpuno sagorevanje?

Potpuno sagorevanje je ono kod kog su jedini produkti ugljen dioksid i voda. Kod nepotpunog, ima mnogo CO i H, pa onda H oduzme O od CO i tako iz dimnjaka izadje H2O a C ostane nalepljen na zidovima dimnjaka. Da bi se postiglo cisto (potpuno) sagorevanje mora se ispuniti nekoliko uslova:
- dobro izolovano loziste (pri visokoj temperaturi lozista dolazi do pretvaranja drveta u gas koji cisto sagoreva)
- potpuno suva drva (vlaga trosi toplotu za isparavanje, pa hladi vatru)
- sitni komadi drveta (krupni komadi hlade vatru)
- dovoljno kiseonika (nedostatak kiseonika dovodi do pojave gore navedenih gasova i kada su svi drugi uslovi ispunjeni)
- sitni komadi drveta (krupni komadi hlade vatru tj. mnogo ih je tesko zagrejati na potrebnu temperaturu)
- dobar odvod izduvnih gasova (delimicnim zatvaranjem odvoda postizemo da izduvni gasovi unutar lozista ometaju kiseonik u pokusaju da dodje do plamena)

Znaci, poenta je u tome da ne radimo onako kako svi volimo - ubacimo krupna drva, zatvorimo dovod vazduha, zatvorimo napola odvod dima i onda drvo sagoreva sat ili dva. Trebalo bi to isitniti na sitne ljuscice, a onda ubacivati po malo na svakih par minuta. Tako rade savremene peci na pelete - imaju skroz otvoren dovod vazduha i odvod dima, a temperatura se regulise obrtanjem tockica na osnovu cijeg polozaja automatika regulise ubacivanjem tog komadica drveta (da, peleti su komadici idealno suvog, kompresovanog drveta bez ikakvih aditiva). Statistika je porazavajuca - efikasnost prosecne peci na cvrsta goriva je oko 30%. Ostalo delom uopste ne sagori, a delom izadje napolje u vidu vrelih gasova. Ja imam stedisu i oko 3 metra cevi koji deo ove energije uzmu, tako se efikasnost prebaci preko 50%, ali ipak kao sto kazes, dim mora da ostane vreo da bi uopste hteo da se penje uz dimnjak. Ventilator o kojem pricam mogao bi biti ili usisni (na vrhu dimnjaka) ili protocni (na ulasku cevi u dimnjak, ili bilo gde u dimnjaku ako ga je negde zgodno ugraditi). On bi se koristio u kombinaciji sa mnoooogo cevi, koje bi uzele svu toplotu iz dima. Energija koju ventilator potrosi, bila bi visestruko manja od one koja bi se mogla dobiti oduzimanjem toplote iz dima. Toplota bi se mogla oduzeti sve do sobne temperature. Cak, mogli bismo otici i korak dalje i razmisljati o izmenjivacu toplote - spoljna jedinica klima uredjaja u dimnjaku oduzela bi svu toplotu do nula ili ako treba i manje stepeni... Sad ce neko da me saceka u zasedi sa pitanjem o kondenzaciji vode na tako niskim temperaturama i kako spreciti da se ona sliva niz dimnjak - ko kaze da takav dimnjak mora i treba da ide prema gore :) Moze i na stranu sa kondenz crevom kao kod klime, a moze i sa padom na dole, sve do najludjih zamisli kao sto su izduvni gasovi u kanalizaciji :)
Medjutim, za prve eksperimente u tom smeru, trebao bi mi ventilator otporan na:
- vodenu paru
- cadj koja je neizbezna tokom paljenje peci pa do dostizanja zeljene temperature
- visoke temperature (preko sto stepeni), koje se ipak mogu pojaviti bilo ljudskom ili tehnickom greskom

Nisam siguran da ventilator za kupatilo ima te karakteristike.
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje09.01.2011. u 21:58 - pre 160 meseci
Malo o iskorišćenju toplote ćunka.

http://www.elitemadzone.org/t155458-1-Norveski-radijatori
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje10.01.2011. u 05:19 - pre 160 meseci
@dishi68,
na ovo si hteo da nam skreneš pažnju?

Citat:
Pre nekoliko godina je na nekoj TV inžinjer pronalazač predstavio svoje «pronalaske». Ništa revolucionarno, ali radi i to na principu veće površine grejnih tela. Napravio je peć na čvrsto gorivo, na plin i el. energiju. Sve peći su bile izuzetno lake, pošto nijedna nije imala nakakav šamot, niti teške gusane metalne ploče

Zapravo je na klasično ložište (kod peći na čvrsto gorivo) dodao veliki broj zavarenih limova po vertikali čime je povećao površinu grejnog tela i na taj način «smanjio» potrošnju, jer je velika količina toplote odlazila u dimnjak. Da bi iskoristio i ono toplote koja kroz dimnak izlazi napolje, on je i na samom ćunku dodao tj. zavario 8 lima L profila tako da ćunak ima u preseku oblik kvadrata. Po ovom sistemu grejanja ustvari nema klasičnog dimnjaka već ceo ćunak ide direktno u plafon. Sama temperatura grejnog tela je niža nego kod klasičnih peći, ali je sa većom površinom grejnog tela postigao «uštedu» tj. smanjio je gubitke toplotne energije.


Pokušao sam da nacrtam poprečni presek takvog ćunka. To je u fazonu kao sa onim štedisom gde se na izlazu iz peći dodaju nekoliko manjih cevi i stim se povećava površina ćunka u ovom slučaju dodatnog grejnog tela. Taj princip je iskorišćen i kod norveškog radijatora tj. Eldi konventora.



ZANIMLJIVO!!!

Mada moram priznati da nisam baš dobro ukapirao niti shvatio sve to.

Ima li negde detaljnije o pećima, bez šamota i teških gusanih metalnih ploča, a sa vertikalnim zavarenim limovima? Crteži?

Nisam u potpunosti shvatio u vezi poprečnog preseka čunka sa slike.
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1738
*.mts.telekom.rs.



+2282 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje10.01.2011. u 11:52 - pre 160 meseci
Samot ne treba nikako dovoditi u vezu sa iskoriscenjem toplote - njegova uloga je upravo obrnuta, on treba da spreci toplotu da ode napolje. Zasto? procitajte jos jednom moju prethodnu poruku, narocito deo koji se odnosi na potrebu odrzavanja sto vise temperature u lozistu. Van lozista je filozofija jasna - sto veca povrsina, to veca emisija toplote. Koriscenjem ventilatora postize se nekoliko puta bolja emisija toplote na istoj povrsini.
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje10.01.2011. u 23:15 - pre 160 meseci
Citat:
eloiza: @dishi68,
na ovo si hteo da nam skreneš pažnju?



ZANIMLJIVO!!!

Mada moram priznati da nisam baš dobro ukapirao niti shvatio sve to.

Ima li negde detaljnije o pećima, bez šamota i teških gusanih metalnih ploča, a sa vertikalnim zavarenim limovima? Crteži?

Nisam u potpunosti shvatio u vezi poprečnog preseka čunka sa slike.



Da na to, nego da se ponavljam.

Pa čunak je vrlo prost, na sve četri strane se zavare po dva lima u obliku velikog ćiriličnog slova L, s tim da poprečni presek ima skoro kvadratni oblik.

Za peći nema pravila, može se variti otpadni lim, samo je bitno da limovi budu zavareni vertikalno.

 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje11.01.2011. u 00:32 - pre 160 meseci
Citat:
dishi68: Pa čunak je vrlo prost, na sve četri strane se zavare po dva lima u obliku velikog ćiriličnog slova L, s tim da poprečni presek ima skoro kvadratni oblik.




Da li na gore slici tako izgleda čunak sa tim "L" profilima?

Citat:
dishi68 Za peći nema pravila, može se variti otpadni lim, samo je bitno da limovi budu zavareni vertikalno.


Gde? Na plotni?!? A kako tu pripremiti jela? Na vertikalnim limovima?




P.S.

A zar nije bolje i lakše samo zavariti na obe strane krajeve vertikalnih limova i samo nasloniti na plotnu šporeta?



A kad je vreme za pripremanje jela, samo uhvatiti jedan kraj i postaviti ih u vertikalan položaj?



Napomena:

Što se tiče potpunog sagorevanja drveta, evo preporuke jednog čoveka:

Citat:
Svima JAKO preporucam da odvoje 15 minuta i prouce ovaj dokument:

http://www.bioenergylists.org/.../Heating%20Stoves%20LO-RES.pdf

U njemu su odlicno objasnjeni osnovni principi koji se svode na:

- potpuno sagorijevanje (puno zraka, po mogucnosti pred-grijanog, jako visoka temperatura lozista, sekundarno sagorijevanje)

te

- odvojena funkcija lozista od grijanja/kuhanja

Ovo drugo je isto jako bitno jer se kod klasicne peci - gdje je grijanje ujedno i funkcija lozista - ne moze postici dovoljno visoka radna temperatura, zbog cega je sagorijevanje i efikasnost jako niska (vec spomenutih 30-tak%).

Kada se loziste dobro izolira i u njega dovede dovoljno primarnog i sekundarnog zraka, onda se dobije cjelovitije sagorijevanje i efikasnost se penje na preko 60-70%, a dim na izlazu je puno vece temperature i sadrzi znatno manje cestica koje se lijepe po dimnjaku. Zato se iza njega dodaje izmjenjivac topline koji zbog vece temperature moze biti puno manje povrsine - samo je bitno voditi racuna o njegovom volumenu koji ne smije biti prevelik da se odrzi dovoljno brz protok dimnih plinova - idealno je dvije bacve jedna u drugoj sa nekoliko cm prostora izmedju njih.

Primjer iz gore spomenute knjige koji dobro ilustrira tu manju povrsinu - jednaku kolicinu topline ce emitirati 35m2 izmjenjivaca zagrijanog na 40 stupnjeva kao i 1.5m2 zagrijan na 200 stupnjeva (u ovom primjeru oba emitiraju oko 5.5-6kW topline).


[Ovu poruku je menjao eloiza dana 11.01.2011. u 12:00 GMT+1]
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje12.01.2011. u 00:39 - pre 160 meseci
U vezi potpunog sagorevanja goriva - komentar iz drugog foruma:

Citat:
"Slazem se na navodima u citiranim delovima sa drugih foruma, uglavnom oko tih pominjanih tema se i vodi "bitka" medju proizvodjacima kotlova na cvrsta goriva a pre svega na drvo.

Taj balans oduzimanja toplote dimnim gasovima i njihovom hladjenju u odnosu na potrebnu promaju dimnjaka prirodnim termosifonskim efektom koje obezbedjuje usisavanje dovodnog vazduha (citati kiseonika) koji je osnova za oksidaciju goriva i time sam proces gorenja.

Tehnicka resenja recimo kotlova firme Froling na drvnu masu prakticno pokazuju kako se dobija visokoefikasno sagorevanje.

Ali, pri sagorevanju drveta i to potpunom nije bas tako jednostavno kako se navodi u citatima.

Osim H2O i CO2 kao proizvoda idealnog sagorevanja nastaje i citav niz drugih produkata a jedan od njih je kreozot.

CO je prateca pojava svih procesa sagorevanja CH goriva (drveta, naftnih derivata, prirodnog gasa/metana) stoga sto prakticno nije moguce nikada ostvariti pretpostavljene idealne hemijske reakcije.

CO nastaje cak i pri strogo kontrolisanim laboratorisjkim uslovima sagorevanja.

Ali to nije glavni problem lozista na tvrda goriva.

Najveci problem je doziranje kolicine goriva, drveta, uglja, poljo ostataka ili cega vec.

To je reseno u sistemu sa peletom posebnom obradom drveta u obliku tacno definisanih komadica peleta koji su uvek jednakih dimenzija i stoga predvidljivi pa je osmisljen sistem dozatora.

Kod lozenja ugljem ili drvetom u komadima sagorevanje se upravlja dovodjenjem vise ili manje vazduha sto naravno ni priblizno nije zeljenim idealnim hemijskim reakcijama.

Stehiometrijski odnos je tim metodom jako tesko odrzavati pogotovu kada je kvalitet goriva stalno promenljivi faktor.

Pomenuti kreozot je materija koja ostaje u dimnim gasovima nakon sagorevanja drveta i ne moze da sagori / da se oksidise.

Ili se izbaci kroz dimnjak mehanicki u struji promaje dimnih gasova ili se talozi na zidove dimnjaka. To zavisi od temperature dimnih gasova koji napustaju dimnjak, odnosno tacke kondenzacije dimnih gasova.

Zasto je ovo vazno za nasu zelju za poboljsanjem efikasnosti izmenjivaca toplote.

Pa ako ohladimo dimne gasove toliko da imamo kondenz u obliku cvrstih cestica imamo trajan problem, a jeste dobili smo i bolje iskoriscenje goriva.

Da bi izbegli ostecenje dimnjaka koje sigurno nastaje talozenjem kreozota (i drugih hemijskih spojeva) moramo kao neophodan uslov odrzavati temperaturu dimnih gasova u celoj visini dimnjaka iznad temperature kondenzacije za dato gorivo (citati vrstu drveta).

U praksi je to obicno negde iznad 210 C.

E sad, sta bi bilo kao sto je predlozeno da stavimo dodatni izmenjivac toplote od recimo klme i potpuno ohladimo dimne gasove. Na papiru bi imali vrlo efiakasno loziste sa velikim stepenom iskoriscenja energije sadrzane u gorivu ali bi imali i vrlo efikasno zapusavanje tog izmenjivaca koji bi veoma brzo potpuno blokirao protok dimnih gasova, time nestala potrebna promaja dimnjaka i imali bi "pokvareno" loziste u kome vise nije moguce ne samo efikasno nego niti bilo kakvo sagorevanje.

U tom izboru manjeg zla, ide se na nesto nizi stepen iskoriscenja goriva a da se pri tome osigura obavezno dovoljno visoka temepratura dimnih gasova koja obezbedjuje bezbednost dimnjaka.

Talog kreozota je veoma eksplozivan a dimnjak natopljen talozima se lako samozapali (cak i eskplodira) sto dovodi do njegovog unistavanja.


Postoje dimnjacki ventilatori za visoke temperature, recimo Dospel pravi bas za takvu namenu.

Imao sam ideju da napravim prisilnu promaju u dimnjaku ali sam brzo odustao - razlog cena ventilatora (nesto preko 1.000 evra bez kucista, termostata, upravljacke elektronike) kao i potreba za ciscenjem na svakih 3-5 dana rada / lozenja.

Za mene je to bilo previse muke za relativno skromni dobitak.

Po informacijama koje imam loziste za drva sa prisilnom promajom dimnjaka, sa lambda sondom i preatecim kompjuterom koji upravlja procesom sagorevanja se nudi po ceni od oko 5.000 - 8.000 evra za snagu kotla 20 kW.

Tema je interesantna i samim tim sto se tek u ovom veku pocelo sa ozbiljnijim razvojem lozista na drvnu masu u smislu upravljanja procesom sagorevanja u realnom vremenu sa povratnom spregom dovoda goriva / vazduha i promajom dimnjaka kojima se aktivno upravlja."


Citat:
Citat:

Da li na gore slici tako izgleda čunak sa tim "L" profilima?


U elektronskim uredjajima se upravo koristi taj princip povecanja dodirne povrsine hladnjaka / grejaca sa okolnim vazduhom radi sto vece razmene toplote.

Takvim hladnjacima se odvodi toplota (disipacija) sa tranzistora snage posto je nuzno odrzati temperaturu p-n spoja ispod kriticne.

Za pomenuti tip smederevac nije problem napraviti sistem jako efikasnog oduzimanja toplote dimnim gasovima, ali time se remeti promaja dimnjaka i time blokira sam proces sagorevanja u lozistu.

Naci pravu meru je stvar metode probe i pokusaja, a pri tome se usovi velicine tog izmenjivaca toplote menjaju sa promenom spoljne temperature, promenom brzine i smera duvanja vetra, itd.

Drugim recima, treba pokusajem pronaci minimalnu temperaturu dimnih gasova za tu konkretnu lokaciju i prema tome pokusajem odrediti adekvatnu povrsinu i oblik izmenjivaca toplote koji hladi dimne gasove.

Ukratko, fabricka velicina izmenjivaca unutar sporeta-kotla je odredjena uz faktor sigurnosti tako da uvek obezbedi dovoljan cug u lozistu za pravilno sagorevanje.

Svaka promena moze da utice na sagorevanje, i time povrat dimnih gasova kroz otvor lozista nazad u prostoriju a sto moze da bude veoma opasno.

Stoga treba biti oprezan i sve eksperimente raditi u jako dobro provetrenim prostorijama, ili uz pomocnike koji mogu brzo i efikasno da provetre prostoriju u kojoj se lozi u slucaju potrebe.

CO nema miris, boju, nevidljiv je i lako se sakupi u koncentraciji koja ubija u zatvorenoj prostoriji u kojoj se lozi pa treba biti izuzetno oprezan.

Slicno kao auto u garazi, opreza nikada dosta.


Bilo bi zanimljivo saznati podatke o "smederevcu" koliko iznose projektovane temperature dimnih gasova za razlicite modele, koliko margine zastite su ostavili konstruktori radi sigurnosti u smislu promaje.

A eventualno i sve to testirati u praksi i mernim protokolom dovoljno pouzdano utvrditi promene efikasnosti pa na osnovu tih proba doraditi odvod izduvnih gasova na nacin kako je @eloizo predlozio (stedisa sa vise cevi, veca povrsina, orebrene cevi).
 
Odgovor na temu

tihi2
Novi Sad

Član broj: 254648
Poruke: 1664
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+98 Profil

icon Re: Ekonomično grejanje i kuvanje12.01.2011. u 09:04 - pre 160 meseci
Citat:
eloiza: Po informacijama koje imam loziste za drva sa prisilnom promajom dimnjaka, sa lambda sondom i preatecim kompjuterom koji upravlja procesom sagorevanja se nudi po ceni od oko 5.000 - 8.000 evra za snagu kotla 20 kW.

Ipak to košta puno manje. Nešto malo više od standardnog kotla. Verovatno i drugi proizvođači to imaju.
http://www.radijator.rs/products2.htm
Toplotna pumpa vazduh/voda Meeting MD50, 18KW, bafer 1000 l, panelni radijatori
270m2, zid 25+5+15, 15cm mineralne vune na tavanu, prozori 2/3PVC, 1/3drvo
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Ekonomično grejanje i kuvanje

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 60796 | Odgovora: 43 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.