Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Sadnja krompira,saveti iz iskustva.

elitemadzone.org :: Poljoprivreda :: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.

Strane: 1 2

[ Pregleda: 33577 | Odgovora: 30 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksa-
istrebljivac zlatice
solanum a.d.

Član broj: 322246
Poruke: 5
..106.109.adsl.dyn.beotel.net.



+1 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.29.04.2014. u 23:09 - pre 120 meseci
i kod mene ima lopova, ali ako i trake odnesu onda... ja ih ostavljam na njivi, samo pumpu prikljucujem po potrebi. ako je tebi problem da ostavis creva, mozda probas za lay flat crevima pa da nakacis rasprskivace na njih. to bi sve mogao da pokupis kad zavrsis zalivanje. jedino sto bi to bio veliki posao svaki put razvlaciti... kap po kap je gospodsko zalivanje
mislim da je 500m prevelika razdaljina. prvo sto ces imati ogromne gubitke, a drugo, 500m vatrogasnog ili lay flat creva bi te izaslo preko 750e. vidi da udaris cevku na svojoj njivi i mislim da ispod 3 cola ne bi trebao da ides. najbolje da se obratis nekoj od firmi koje se bave tim poslom preofesionalno, oni ce ti predloziti resenja
 
Odgovor na temu

Lavlja_Jazbina

Član broj: 298367
Poruke: 8226



+5028 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.30.04.2014. u 05:55 - pre 120 meseci
Videcu.Meni je potrebna saradnja da kako kazes prskanje protiv plamenjace ako se mora,to se ne radi evo sada cu nego

preduzimas radnju odmah.To mogu oni koji su tu,ali iskreno da ti kazem i nisu.U kafani su.Neka.Za prvi maj pocinjem,vezba.

Imam i dosta posla oko sanacije objekata i zidanje.Ima i dosta kamena i treba videti sta cu sa kacarom.Radujem se ko malo dete 1.maju.

Odvalicu se od posla.:).
 
Odgovor na temu

Lavlja_Jazbina

Član broj: 298367
Poruke: 8226



+5028 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.16.03.2015. u 22:30 - pre 109 meseci
Izvinjavam se za citat it teme o nabavci poljoprivrednih prikljucnih masina,

Citat:
stewuss je:
Ako ces da pocinjes od nule, tj. nemas ni traktor niti znas da ga koristis kako treba, moj savet bit ti bio da, za pocetak, odustanes od oranja. Ili da se ucis na sopstevim greskama, a to je na krompiru dosta skupo. :)
Krompir se sadi sadilicom iz krtola koje ozbiljni proizvodjaci naklijavaju u klijalistima iz kalibriranih krtola sa odredjenim brojem pupoljaka po krtoli. Ukoliko je krtola veca od zahtevane velicine i ima dovoljan broj pupoljaka da se presece na pola, presek krtola - tj. "rana" se mora dezinfikovati adekvatnim sredstvom kao i noz kojim se sece, svaki put. Moj savet bi ti bio da uzmes sertifikovane krtole, barem prvi put da bi izbegao ili smanjio sansu da ti se zemljiste zagadi virusnim oboljenjem koje je glavna boljka nesertifikovanog semena. Takodje bih ti savetovao da se pridrzavas kakvog - takvog plodoreda da bi umanjio napade krompirove zlatice i drugih insekata koji mogu da uniste rod a prezimljavaju u okolini parcele (ili u zemlji) ako je monokultura ili dvopolje u pitanju. Krompir sa gaji na banku tako da ako hoces ozbiljno da se bavis njime trebalo bi da razmislis i o masini za pravljenje bankova. Ne bi bilo lose uzeti u obzir da se se krompir proizvodi kao okopavina, tj. sirokoredno te se preporucuje unosenje pregorelog (sgorelog) stanjaka pod kulturu. Masina na snimku "plug za krompir" je zapravo vadilica krompira koja se koristi nakon skidanja cime tj. zelene mase biljke krompira. Cima se skida ili mehanicki ili hemijski desifikatorima.
Luk se seje sejalicom, da li prezimljavajuci ili ne prezimljavajuci (dvogodisnja biljka) zavisi od toga sta je kome lakse agrotehnicki ili kom je trzistu namenjen ali za pocetak bi bilo dobro poceti sa neprezimljavajucim - tj. jednogodisnju tehniku proizvodnje jer setva prezimljavajuceg ima neke specificnosti koje ako se ne ispostuju ili se pogresi rok setve - luk ili izmrzne ili procveta i ne formira lukovice adekvatnog kvaliteta i velicine. O arpadziku necu da pisem jer smatram da je to arhaicni nacin proizvodnje.
Neki standard za plug je 30-35ks po pluznom telu za oranje do 30cm dubine. Na laksim zemljistima moze i manje ks po pluznom telu, takodje to zavisi od oblika - tipa pluznog tela a i retko ko sada ore dublje od 25cm. Kada sam napisao da odustanes od oranja pod time sam mislio da ti neko oranje uradi usluzno, pa cak i predsetvenu pripremu ( za to se koriste setvospremaci - najcesce kombinovani, vise alatki na jednoj masini) a da vremenski kriticne radnje - setvu, djubrenje i zastitu biljaka preuzmes na sebe svojim masinama. Setvopremac sluzi da usitni dodatno zemljiste na odredjenoj dubini (od 2cm do 10cm) da bi ga pripremilo za setvu i to tako sto ce ispod te dubine malo sabiti a od povrsine do te dubine rastresti zemljiste. Takodje moze da se koristi (ali i tanjiraca isto ali plitko) da zatvori brazde nakon oranja da bi se sprecilo prekomerno isparavanje vode - presece se tok vode. Lageri na tanjiraci su zapravo lezajevi. :) Tanjiracom se vrsi osnovna obrada zemljista umesto oranja - brze ali i plice. Ili mozes tanjiracom "zaorati" zetvene ostatke nakon zetve i time isprovocirate korove da ranije krenu da bi ih mehanicki ili hemijski unistio. Sve masine se kace univerzalno u tri tacke (dve poluge hidraulika i treca gornja veza - "toplink") ili su vucene. Takodje bih te savetovao da u plodored pored psenice i kukuruza ubacis i soju da bi uvecao nivo azota u zemljistu.

Ako te jos nesto interesuje slobodno pitaj, mozda mogu da pomognem.

Pozdrav



Citat cisto da potsetim.Gde po tebi mogu da uzmem krompir,tu prvu reprodukciju i da li mogu da kupim vec naklijali krompir.

Koliko krompira ide u kucicu?Nadam se da ove godine,ma i to me ne zanima.Moze da bude kise koliko hoce,nece biti non stop.

Basta se radi.Jos jedno pitanje,Posto sam vec pitao i freza je problem,brat kaze da se zemlja usitnila,videcu,elem.Da li bi pogresio ako bi upotrebio drljacu.

Ono sa bodljama.Da potrazim sliku.




Veovatno nije bitno ali IMT ova,original.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Lavlja_Jazbina

Član broj: 298367
Poruke: 8226



+5028 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.16.03.2015. u 22:33 - pre 109 meseci
Ova parcelica.

Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

stewuss je
Popić Stevan
Komercijalista
Agrimatco d.o.o.
Bečej

stewuss je
Član broj: 160397
Poruke: 201
*.dynamic.stcable.net.



+20 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.27.03.2015. u 02:45 - pre 109 meseci
Samo crevo kpk mozes zakopati prilikom postavljanja, tako da na prvi pogled nije na meti. Veci i skuplji problem je infrastruktura navodnjavanja. Generalno, Macva je dosta povrtarski kraj pa ne verujem da bi bas tako brzo ukrali, povrtari medjusobno paze na njive...

Semenski krompir je najbolje nabaviti od nekog uvoznika/distributera i to elitu, postoje i domaci (Cacak/Ivanjica) pa biraj, u poljoapoteci ili direktno... Profi proizvodjaci rade holandski krompir. Tesko da ce ti neko prodati naklijali, a ako ga i ima, bolje od toga bezi, nije namerno naklijan.. Sadi se jedna krtola po kucici, sadilicom na ravnu zemlju ako nemas pristup masini za banak. Najbolja je frakcija 30-50 mm ali i najskuplja. Pitanje je da li je i uvoze.

Brazdu mozes zatvoriti tanjiracom ili skoro svakim setvospremacem (drljaca included) - cime got ti je lakse/brze. Cilj je da se zemlja u usitni malo tako da voda ne isparava, tj. prekine se tok vode na gore. Original ili ne - bitno je da radi posao. Moras sacekati da se zemlja malo prosusi (u odnosu na sliku). Ako je dobro uzorano, zemlja se jeste usitnila u povrsinskom sloju, ali par cm nize je i dalje gromada, kise su to sve slepile... Voda se dize povrsinski uz cestice zemljista (povrsinski napon vode je nosi) - sitnije zemljiste - manje vode ispari. Mozda vam se cini da da sada ima previse vlage u zemljistu (generalno) ali visak ce se svakako ocediti, vetar moze mnogo da izvuce a i niko ne zna kakvo nas leto ceka, treba sacuvati rezervu vlage.

Parcela sa slike mi se cini da je bila livada (ili jako zakorovljena njiva). Ako nije parcela na vrema pripremljena - i i sprovocirani korovi, ne bi bilo lose sada uraditi, ali sada total ispada iz igre, krompir se sadi uveliko.

Pozdrav
Slanina je najzdravija, jos ako se peče na ulju..

Manje su bitne cifre, bitniji su procenti.
 
Odgovor na temu

Lavlja_Jazbina

Član broj: 298367
Poruke: 8226



+5028 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.09.08.2015. u 18:35 - pre 105 meseci
Evo jednog testa,krompir bez zalivanja.Posadjen u suvu zemlju ( bank) i koliko je od troica bilo kise dobio sam ovo.

Zanima me da li neko prepoznaje ove bube.Na 15 bankova duzine 4m nasao sam ove dve.Ajde ova zuta da kazem neka gusenica ali ova druga mi deluje kao da je u cauri.

Zanima me razmnozavanje za dalje.Inace pre oranja i posle ( freziranje) nisu upotrebljavani nikakvi hemijski preparati.

Postavicu i sliku sta je susa uradila.






Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

paterson

Član broj: 280661
Poruke: 535



+47 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.09.08.2015. u 22:16 - pre 105 meseci
Citat:
Lavlja_Jazbina: .....Zanima me razmnozavanje za dalje.Inace pre oranja i posle ( freziranje) nisu upotrebljavani nikakvi hemijski preparati.

Postavicu i sliku sta je susa uradila.

Da nisi orao niti duboko frezirao, ne bi imao problem sa suvom i raspucalom zemljom bez obzira na dugotrajnu sušu.

Jednom rečju, skroz pogrešno si postupao sa zemljom tj. "silovao" si zemlju. Oranjem si za tren oka totalno uništio sve aerobne i anaerobne mikroorganizme, a oni su veoma zaslužni za bogat prinos povrća i voća.

U Americi i EU već nekoliko decenija ne oru niti prave plugove, nego samo tanjiraju. Njihov je problem što i dalje đubre sa veštačkim đubrivima i što prskaju sa hemikalijama.......

U vezi freziranja, treba voditi računa da se ne frezira dublje od 5-7 cm baš zbog tih mikroorganizama. Pored oranja, mikroorganizme i gliste takođe uništava veštački herbicid, hemikalije za prskanje i hlorisana voda iz vodovodne mreže prilikom zalivanja (hlor takođe ubija sve živo u zemlji).

Što se tiče buba, gusenica,...... treba koristiti ISKLJUČIVO prirodne preparate za prskanje koji su efikasni za uništavanje buba, gusenica,......
 
Odgovor na temu

Lavlja_Jazbina

Član broj: 298367
Poruke: 8226



+5028 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.10.08.2015. u 05:46 - pre 105 meseci
Pa ovo za freziranje i oranje cu uzeti u obzir.Imam jednu njivu od 120ari koja nije pipnuta bar 13 godina.

Sto se tice pukotina tu se nebi slozio.To je i na livadi,ispred kuce,na mestu gde je kukuruz.Zemlja u Sumadiji je cudna (zovu je smonica,braon boje) tako nista nije bolja situacija

ni na seoskom putu.2012kada je bila susa mogla je cela noga do kuka da upadne.

Na koje prirodne preparate za prskanje si mislio,kopriva?
 
Odgovor na temu

paterson

Član broj: 280661
Poruke: 535



+47 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.10.08.2015. u 08:17 - pre 105 meseci
Citat:
Lavlja_Jazbina: Pa ovo za freziranje i oranje cu uzeti u obzir.Imam jednu njivu od 120ari koja nije pipnuta bar 13 godina.

Da li si svestan da je upravo najbolja i najplodnija nedirnuta "njiva" tj. ledina od 120 ari gde su se mikroorganizmi tokom 13 godina sa mukom stvorili i razvijali da bi ti za tren upropastio oranjem?

Dovoljno govori naslov knjige Plowman's Folly veoma iskusnog autora Edward H. Faulkner.



"Duboko oranje ( prekopavanje) ruši kanale koji su stvorili mikroorganizmi i gliste, uništava pokrivni sloj malča. Zemlja prestaje da diše, prestaje da usisava vodu iz vazduha. Ona se stvrdnjava, istisnjava vazduh iz sebe ugljen dioksid se nemože pretvarati u ugljenu kiselinu, minerali se ne mogu oslobađati.

U bezvazdušnom prostoru se razmnožavaju anaerobne bakterije i svi elementi prihrane se pretvaraju u neusvojivu formu. Zemlja se brzo suši, bez obzira na razbijanje kore. Biljke gladuju bez obzira na đubrivo koje smo sipali. Zalivanje slabo vredi jer zemlja koja nema strukturu ne propušta vlagu u dubinu.

Usled svega toga biljke postanu neotporne te ih napadaju bolesti i štetočine.

Narušavajući život u tlu - unošenjem nezgorelih stajnjaka, oranjem, kopanjem po tri puta, protresanjem svakodnevno, zalivanjem i unošenjem raznih stimulatora, sađenje po mesečevim kalendarima, po horoskopima i šta ti ja znam po čemu još, zagrevanjem zemlje u rukama, na grudima ili čak u ustima - vi ubijate plodnost. Ubijate ga trudeći se da ga spasete.

Neki ljudi neke stvari shvataju vrlo brzo, ali zbog doživljenog šoka, zbog saznanja da ih je neko (hemijske korporacije đubriva i hemikalija) ceo život lagao iskorištavao za svoje bogaćenje, prosto nemogu odmah da poveruju, treba im neko vreme da shvate i promene način pristupa zemlji."

"Kada pišem da ne treba "oranje" onda mislim na klasičan plug, plug kojim se zemlja okreće, duboko oranje, ugarenje, ne isključujem druge vrste obrade zemlje, kao što je: podrivanje, tanjiranje, drljanje ili neka druga mogućnost protresanja zemlje da bi u zemlju ušao vazduh koji je potreban aerobnim bakterijama za život.
Ovo nisam ja izmislio, niti je izraslo na mom kupusištu, to su rezultati rada ozbiljnih institucija, naučnika."


"PORUKA EMINENTNIH STRUČNJAKA !

KRAJNJE JE VREME DA SHVATITE !

MIKROBIOLOŠKA ĐUBRIVA U SAVREMENOJ
BILJNOJ PROIZVODNJI

BAKTERIJE POMAŽU BILJKAMA



Biofertilizacija predstavlja unošenje živih mikroorganizama u zemljište sa ciljem poboljšanja snabdevanja biljaka neophodnim nutritijentima

Ostvarivanje maksimalne produktivnosti i profita u savremenoj konvencionalnoj poljoprivredi podrazumeva intenzivnu obradu zem ljišta,navodnjavanje adekvatnu primenu đubriva , henijsku kontroluštetočina,korova i bolesti kao i maksimalnog iskorišćavanja genetskog potencijala gajenih biljaka.Ali ,sve to prouzrokuje mnogobrojne nega tivne posledice na agroekosistem i kvalitet života sredine . Brz razvoj biotehnologije,zasnovan na ekološkim principima , utiče da tradiciona lni sistemi zemljoradnje dožive brojne promene.

Smatra se da će razvoj poljoprivrede u ovom veku biti zasnovan na konceptima koje predviđaju značajne primene u tehnologiji gajenja useva i oplemenjivanju biljaka koji bi doprineli boljem uspostavljanju ekološke ravniteže i stabilnosti prirodnih resursa u agroekosistemu.Ta kav način gajenja biljaka mora biti zasnovan na ekonomsko efektivnoj osnovi.U taj koncept se u potpunosti uklapa biofertilizacija.Ona predst avlja unošenje živih mikroorganizama u zemljište sa ciljem poboljšanja snabdevanja biljaka neophodnim nutritijentima.Na ovaj način može se poboljšati snabdevanje biljaka azotom,fosforom,kalijumom,gvožđem, sumporom,ali i stimulisati rast korena.Unošenjem ovih bakterija u rizosferu biljaka ubrzavaju se procesi transformacije organske materije i biljka se snabdeva potrebnim nutritijentima . Kao komponente mikro loških đubriva najčešće su Azotobacter ,Azospirillum,Bacillus,Pseudo monas i druge . Imajući u vidu značaj azota u ishrani biljaka,jasno je da se posebno mesto pridaje bakterijama koje snabdevaju biljke azotom .To su bakterije iz grupe azotofiksatora koje elementarni, atmosferski azot prevode u oblike pristupačne biljkama . Ove bakterije se nalaze u neposrednoj blizini korena i azot predaju neposredno biljkama. Pored azota rast biljaka direktno zavisi od fosfora,a on je najčešće prisutan u zemljištu u formama koje su Azotobacter ,Azospirillum,Bacillus,Pseudo monas i druge . Imajući u vidu značaj azota u ishrani biljaka,jasno je da se posebno mesto pridaje bakterijama koje snabdevaju biljke azotom .To su bakterije iz grupe azotofiksatora koje elementarni, atmosferski azot prevode u oblike pristupačne biljkama . Ove bakterije se nalaze u neposrednoj blizini korena i azot predaju neposredno biljkama. Pored azota rast biljaka direktno zavisi od fosfora,a on je najčešće prisutan u zemljištu u formama koje su nepristupačne biljkama.Bakterije iz roda Bacillus i Azotobacter mogu sintetisati organske kiseline i fosfataze koje će nepristupačan fosfor prevesti u biljkama pristupačnu formu.Kalijum koji je u zemljištu ''zarobljen'' u obliku alumosilikata,zahvaljujući aktivnosti bakterijama iz roda Bacillus,postaje pristupačan biljkama.Neke bakterije zahvaljujući prisustvu siderofora doprinose snabdevanje biljaka gvožđem.Takođe je poznato da bakterije iz roda Pseudomonas mogu transformisati organske forme sumpora u neorganski i na taj način ga učiniti pristupačnim za biljke.

Sve ovo ukazuje da se primenom mikrobioloških đubriva koja u sebi sadrže mešane populacije mikroorganizama može poboljšati snabdevanje biljaka neophodnim nutritijentima uz istovremeno očuvanje životne sredine i proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane.Pored toga ove bakterije imaju sposobnost sinteze biljnih hormona tipa giberalina,auksina, čime se dodatno stimuliše biljni rast i utiče na otpornost biljaka.Unošenjem mikrobioloških đuibriva u zemljište utiče se na tok i usmeravanje mikrobioloških procesa u zemljištu što će uticati na rast,razviće biljaka ali i na zemljište. Neki od mikroorganizama koji su uneti u zemljište odlikuju se mogućnosti sinteze sluzavih materija koje igraju značajnu ulogu u slepljivanju mikroagregata što doprinosi formiranju fine strukture zemljišta.Nakon izumiranja mikroorganizama unetih u zemljište povećava se ukupna biomasa,a efekti će se odraziti u sledećoj vegetaciji. Povećanjem organske biomase dovešće do povećanja plodnosti zemljišta i stvaranje biljkama neophodnih mineralnih nutritijenata.

Sve ovo upućuje da primena mikrobioloških đubriva ima svoje mesto u savremenoj konvencionalnoj ali i organskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Prof.dr.Vera Raičević

Poljoprivredni fakultet u Zemunu"


Dakle, slobodno prodaj plug i kupi tanjiraču.

Što se tiče ledine ili nedirnute njive, savet je:

"Ukoliko koristimo Bajkal EM-1, nikakva hemija ne dolazi u obzir, ni veštačko đubrivo ni oranje. Bajkal EM-1, to su živi mikroorganizmi, i kao i svako drugo živo biće, hemija ih ubija.

Ponoviću postupak za smanjenje korova u njivi:

-U jesen, njivu potanjirati, poprskati Bajkalom EM-1,U ROKU OD 1 SATA (koncetracija 1:100, na 200 litara vode 2 litre preparata i 2 litre melase, za 1 hektar), , a zatim ponovo potanjirati ili podrljati. - ovo isto uraditi i u proleće 10 dana pre setve, (kukuruza, naprimer), na ovaj način uništavamo veliku količinu korova koji je u nicanju ili klijanju, Bajkal EM-1, deluje na korove kao total.

Kako pripremamo zemljište za setvu kukuruza ili drugih prolećnih useva.

Odmah posle skidanja pšenice, ne paliti i ne iznositi svu slamu sa njive, poprskamo EM-preparatom koncetracija 1:100, 200 litara vode na hektar, i plitko, 5-7cm potanjiramo.

Ovo je najbolje uraditi po oblačnom vremenu ili predveče, posle kiše.

U jesen postupak ponovimo, ukoliko ima korova predhodno plitko potanjirati poprskati i potanjirati ili podrljati.

U proleće, najkasnije 10 dana, pred setvu a da je zemlja bar +10 C° postupak ponovimo."



Citat:
Lavlja_Jazbina:Sto se tice pukotina tu se nebi slozio.To je i na livadi,ispred kuce,na mestu gde je kukuruz.Zemlja u Sumadiji je cudna (zovu je smonica, braon boje) tako nista nije bolja situacija

ni na seoskom putu.2012kada je bila susa mogla je cela noga do kuka da upadne.

I kod mene ista smonica kao i kod tebe.

"SREDSTVO PROTIV ISUŠIVANJA

Suša je nešto najbolje što Priroda daje zemljoradnicima za povećanje prinosa.

Pretpostavljam, da će ovakav nastup kod mnogih čitalaca sada izazvati, u najmanju ruku, nedoumicu. Ali, ne žurite sa zaključcima, da ne bi ponavljali greške naših predaka. No, krenimo redom...

Sve je počelo 1876.g., kada je iz štampe izašla knjižica nepoznatog autora I. Bočinskog, dugačkog i neprivlačnog naslova: „O različitim cenama šećerne repe i šećera, o njihovoj proizvodnji i preradi, a takođe i o korišćenju atmosferskih đubriva, zasnovanom na novoj metodi obrade zemlje“. Autor je tvrdio i dokazivao rezultatima svojih ogleda, da suša ne treba da bude strašna zemljoradnicima, da sa njom izađemo na kraj pruža nam mogućnost sama Priroda, zbog toga što „razlika temperature vazduha nad zemljom i temperature zemlje na dubini od 1,5 aršina (aršin – 71 cm) od maja do jeseni može dostići i 12 o C. A to znači da šećerna repa (kao i druge kulture) može rasti i donositi veće prinose bez oranja i bez zalivanja, čak i kad je suša“.

Takvo nešto zvanična nauka nije mogla da podnese. Pukao je spor i skandal čak kao u Čehova, koji je opisao naravi tog vremena: „Pa, šta je umislio, podlac! Predlaže da se ne ore! Tada će, kaže, rosa zalivati! Pa zar danju rosa?! Kad je suša! Jeli neko video rosu u vreme vrućina? U zemlji ne može biti nikakve rose, zbog toga što ne može nikada biti!“

Jednom rečju, emocije i uvredljivo samoljublje naučnih autoriteta nisu dozvolili da se uđe u suštinu navoda nepoznatog autora. A prost narod tada nije znao, da se u vazduhu stalno nalazi izvesna količina vode, koju možemo iskoristiti u borbi protiv suše. Uostalom, ovo ne znaju ni današnji zemljoradnici, koji, čak, imaju diplome agronoma, iz jednostavnog razloga: nisu o tome učili u visokim školama i na fakultetima, nije predviđeno po programu.

Suština pojave je jednostavna: što je veća temperatura vazduha, veća je njegova prosečna vlažnost. Naprimer, za vreme suše, kada temperatura vazduha dostigne i 50 stepeni, u svakom kubnom metru vazduha ima 92 gr vode. Ali čim taj vruć vazduh dospe u zemlju i ohladi se tamo, recimo, do temperature, približno 40, onda prema Fizičkim zakonima Prirode, količina sadržaja vode se smanjuje do 55 gr. A razlika (92 – 55 gr) – tačno 37 gr tu se taloži u obliku rose ili kondezanta, kako nauka kaže. Setite se kako se u trenutku oznoji šerpa ili flaša, koje izvadimo iz hladnjaka. To je i dokazivao I. Bočinski svojim savremenicima, ali nije mogao da nadvlada inerciju konzervatizma. Pokušajmo da ga shvatimo danas, sa novim nivoom znanja.

Proces taloženja rose u zemlji omogućuje se propusnošću zemlje. Ona treba da bude rastresita. Kapilarna. Osenčena organskim otpacima ili tankim (5 sm) razriljanim slojem.

Pravu prirodnu rastresitost zemlje omogućuje biljni svet. Treba da znate, da, naprimer, pšenica ili, recimo ječam, koje ste posejali, idu korenovima u dubinu više od 1,5 metara (samo iščupani su kratki, iskidali su se), i imaju takvo gustu razgranatost dugih i kratkih izdanaka, čija ukupna dužina premašuje 80 – 85 km! Samo možemo da zamislimo kakva je to najlepša i najvišeg stepena vrednosti majstorija Prirode! A pored druga, druge... Korenje izumrlih biljaka ostavlja celu mrežu vodeno-vazdušnih prolaza, tunelčića. Tako se i stvara prirodna rastresitost zemlje. I sve to, tako unikalnu i neponovljivu zemlju, paraju plugovima radi nekakve njihove „rastresitosti“, uporedive samo sa apokalipsom. I pri tom se čude, zbog čega se smanjuju prinosi.

Objašnjenje je jednostavno: oranjem se uništava KAPILARNOST ZEMLJE – drugi, najvažniji uslov za korišćenje atmosferske irigacije. Jer rosa, koja se taloži u dubokim slojevima zemlje, treba da se podigne ka gornjim toplijim slojevima, gde se nalazi glavna masa aerobnih bakterija, gde se vrši proces nitrifikacije. Ovaj uslov Prirode se može sačuvati zabranom oranja. Uostalom, sa korišću za ekonomiku, manje rashoda, veći prinos. U belgorodskoj oblasti, naprimer, poslednjih godina, prešli su na obradu zemlje tanjiranjem. I, za rezultat, imaju povećane prinose žita - 10-15 centnera po hektaru. A to je samo jedna agrotehnička mera, koja uvažava zahteve Prirode.

Treći uslov – OSENČENOST ZEMLJE. Za to da bi se za vreme suše u zemlji nataložilo što više rose, potrebno je povećati razliku između temperature vazduha i zemlje. Ovo se može uraditi posipanjem bilo koje organike (slama, trava, piljevina i dr.) ili površinskim rastresanjem zemlje na dubinu 4-5 cm, kako je savetovao P. A. Kostićev. Pokazalo se, da ako se zemlja rastrese dublje, rosa se ne taloži.

Ako se primenjuje posip, koji vremenom istruli i đubri zemlju, onda se efekat taloženja rose pojačava: humus više apsorbuje vode i duže je zadržava. Uz to ovaj gornji humusni sloj ne samo što bolje štiti zemlju od prekomernog zagrevanja danju, već i veoma povoljno utiče na taloženje NOĆNE ROSE. Noću se vazduh hladi brže od zemlje, i tako, hladniji, ulazi u dubinu. Odande istiskuje topli zemljišni vazduh, koji odlazi gore, sa svoje strane, kondezuje rosu u gornjem ohlađenom sloju zemlje.
Zvanična nauka u prošlom veku je opovrgla ideje I. Bočinskog. Ali, kako reče A. S. Puškin, „Nikakvim bogatstvom se ne može otkupiti uticaj obnarodovane misli“. Ostale su pristalice. Jedan od njih je bio Ivan Jevgenijević Ovsinski, koji je radio kao upravnik imanja na jugu Rusije. Srećući se sa sušom, on je u praksi primenio atmosfersku irigaciju i, uopštivši radove pristalica organske zemljoradnje, napisao je knjigu „Nov sistem zemljoradnje“, Kijev, 1899.g. Međutim, ni njegov rad nije naišao na podršku, potvrdivši na taj način staru poslovicu da među svojima proroka nema. Do revolucije i u sovjetsko vreme, sve do 1954.g., redovno su se pojavljivali kritički članci koji su dokazivali neubedljivost ideja Ovsinskog. Već nije bilo ni knjige, ni ljudi, koji bi je čitali, ali još uvek se pominjao retrogradni autor, koji je (zamisli samo!) predlagao nov sistem zemljoradnje! Bez oranja plugom, sa orošavanjem rosom, sa potpunim negiranjem korišćenja mineralnih đubriva.

Verovatno, ovi članci su bili potrebni i nekima zainteresovanim za proširenje proizvodnje plugova i đubriva, isplatilo se. Jer, Ovsinski nije samo podigao na pijedestal nove ideje zemljoradnje, već je i u praksi dokazao njihovu visoku efektivnost i isplativost. Ispostavilo se da njegov „Novi sistem zemljoradnje“ nije mogao da se nosi ravnopravno sa najstrašnijom nevoljom – sušom.

Zbog večitog prokletstva zemljoradnika, suša se pretvorila u najbolji period za zrenje žita. Pri tom, jedino o čemu treba voditi računa, govorio je Ovsinski, je da nikako ne dirate zemlju plugom. I onda će, i bez kiše, biljke dobiti vlage u izobilju, na račun atmosferske irigacije. Njegove njive su plenile poglede zemljoradnika, koji su dolazili da ih pogledaju, svojom svežinom u najsušnijim godinama, kada su okolne njive bile totalno uništene sušom.

Ovsinski je pisao: „Neki sumnjaju da se iznad mojih njiva spustila kiša, drugi u tome vide nekakvu tajnu, čaroliju, iako se to objašnjava veoma lako i postiže se najjednostavnijim sredstvima. Sada sam ja, ne samo miran, već i sa nekakvim zadovoljstvom očekujem taj strašan bič zemljoradnje – sušu. Uz naše površinsko oranje (5 cm), u zemlji se taloži takva masa vode, da za vreme najveće suše ispod tankog i suvog površinskog sloja, bude blato. Biljke kod nas obavezno niknu i rastu bez kiše, a lepo vreme nam olakšava posao na njivi, i onda nam je kiša veoma često velika smetnja“.

Ipak se mnogi interesuju, koliko tamo bude te rose? Još jedan sledbenik I. Bočinskog, agronom Tkačenko, je izračunao koliko je nakupljene podzemne rose u sloju debljine jedan aršin (1 aršin – 71 cm) i dobio je cifru 61 000 vedara po hektaru ( 610 000 litara po hektaru tj. 6100 litara po aru ili 6,1 m3 po aru) . A zbog toga što rosa sadrži u sebi čestice azotnih jedinjenja, onda zajedno sa njom u zemlju uđe 60 kg azota po hektaru. Ne kupljenog, ne dovezenog, već azota koji je doleteo iz vazduha.

Postavlja se opravdano pitanje, zbog čega nisu za vreme sovjetske vlasti zatražili radove Bočinskog i Ovsinskog i radili po njima, već su ih samo izkritikovali i zaćutali. Da se odgovori odjednom – ne može se. Postojao je period kada su stvarani instituti i stanice za podršku za izučavanje suše i borbe protiv nje, branile su se doktorske disertacije. Međutim, sve je to ostajalo kao trećerazredni problem, jer je glavni pravac kretanja zemlje bila sveopšta industrijalizacija (što više traktora i plugova), hemizacija (što više mineralnih đubriva i hemijskih otrova), obrada neuzoranih i neobrađenih njiva. Ogromni gubici su pravdani objašnjenjima neviđenim skokovima prinosa i sveopšteg izobilja. Ciljevi su dobri, parole pravilne. U takvim uslovima čak i najprostija rešenja o jeftinoj i produktivnoj agrotehnici su postajala nedopustive pobune, koje podrivaju veru u generalnu strategiju partije i vlade.

Atmosfersku irigaciju (navodnjavanje) su upisali u vodeni i vazdušni režim zemlje savremene zemljoradnje, a njhove otkrivače i izumitelje izbacili sa spiskova naučne literature. O atmosferskoj irigaciji, činilo se da su svi zaboravili... Sve do pojave crnih bura, koje su odjednom skinule humus (crnicu) sa miliona hektara. Tada su samo dozvolili heroju socijalističkog rada T. S. Maljcevu da primeni metod površinske obrade zemlje Ovsinskog, prirodno, bez pominjanja njegovog imena. Visoki rezultati Maljceva su bili veoma ubedljivi, ali primenu nisu dobili. Kako su do tada orali, nastavili su i dalje. Ne razmišljajući o tome zbog čega SAD, Kanada i evropske zemlje odavno ne oru plugovima i ne proizvode ih: svi radovi na pripremi zemlje vrše se kultivatorima i tanjiračama. Verovatno su tamo ranije od nas prihvatili ideje I. Bočinskog, I. Ovsinskog, P. Kostičeva i drugih ruskih istraživača i naučnika."


Citat:
Lavlja_Jazbina:Na koje prirodne preparate za prskanje si mislio,kopriva?


Može kopriva, a i mislio sam na BAJKAL EM1.

Osnovno je da imaš koncentrat tj. preparat Bajkal od 40 ml.

On se razblažuje (40.ml.) sa 4 litre nehlorisane vode i doda se melasa (šećerni sirup).
Kad on odstoji nedelju dana može se praviti ovaj što je u trećoj flaši.

Litar rastvora EM5 dobije se ovako:

100ml EM1 rastvora +
600ml nehlorisane vode +
100ml melase +
100ml stonog sirćeta +
100ml žestokog alkohola


Ostavi se na hladnom i tamnom mestu da odstoji nedelju dana i tada je spreman za upotrebu.... najdalje se mora upotrebiti za tri meseca.

Ovaj 1 litar EM5 se takođe pre upotrebe ponovo razblažuje određenom količinom nehlorisane vode (od 1:10 do čak 1:5000 ) + melasa u zavisnosti za šta će se tretirati sa njim,.. i tada se u njega dodaje i vodena tinktura od belog luka, crvene paprike, hajdučke trave itd. itsl. radi još veće efikasnosti.

[Ovu poruku je menjao paterson dana 11.08.2015. u 10:45 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Lavlja_Jazbina

Član broj: 298367
Poruke: 8226



+5028 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.17.08.2015. u 23:36 - pre 104 meseci
Paa,ajde da te poslusam.Finansijski mi je manje zbog oranja.:).Za BAJKAL EM1prvi put cujem od tebe.E sad,mislim da imam problem.

Samo da nadjem neku fotku.Nasao sam.Ovaj korov sam mislio da pokosim a gusci deo da istrimerisem.Sta tu predlazes?I njiva ima pad od recimo10%.

P.s.Opet idem sledece nedelje pa cu preneti tvoj prelog.I da li je nehlorisana voda,izvorska?


Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

paterson

Član broj: 280661
Poruke: 535



+47 Profil

icon Re: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.21.08.2015. u 08:22 - pre 104 meseci
Citat:
Lavlja_Jazbina: Paa,ajde da te poslusam.Finansijski mi je manje zbog oranja.:).Za BAJKAL EM1prvi put cujem od tebe.....

Prvo nabavite Bajkal EM-1 i od 40 ml se dobija preparat od 4 litra. Dobićete detaljno uputstvo uz Bajkal EM-1.


Citat:
Lavlja_Jazbina:.....Ovaj korov sam mislio da pokosim a gusci deo da istrimerisem.Sta tu predlazes? I njiva ima pad od recimo10%.


Napomena: plava slova su copy/paste.

"Mnogo ljudi mi postavlja pitanja u vezi korova: da li sme da se prska hemijom, ukoliko koristimo Bajkal EM-1?

NE, nikakva hemija ne dolazi u obzir, ni veštačko đubrivo ni oranje. Bajkal EM-1, to su živi mikroorganizmi, i kao i svako drugo živo biće, hemija ih ubija.

Ponoviću postupak za smanjenje korova u njivi:

- U jesen, njivu potanjirati, poprskati Bajkalom EM-1, U ROKU OD 1 SATA (koncetracija 1:100, na 200 litara vode 2 litre preparata i 2 litre melase (ili 800 gr rastvorenog šećera u 2 litra NEHLORISANE vode), za 1 hektar), , a zatim ponovo potanjirati ili podrljati. - ovo isto uraditi i u proleće 10 dana pre setve, (kukuruza, naprimer), na ovaj način uništavamo veliku količinu korova koji je u nicanju ili klijanju, Bajkal EM-1, deluje na korove kao TOTAL."


Citat:
Lavlja_Jazbina:......I da li je nehlorisana voda, izvorska?

Bitno je da voda nije hlorisana, jer hlor ubija sve živo.

Za one koji nemaju bunar, napuniti u većoj posudi vodom iz vodovodne mreže (oni su najčešće hlorisani) i samo ostaviti da odstoji 48 sati kako bi se hlor ispario i tek onda se može koristiti ta nehlorisana voda za pripremu rastvora Bajkala EM-1.
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: Poljoprivreda :: Sadnja krompira,saveti iz iskustva.

Strane: 1 2

[ Pregleda: 33577 | Odgovora: 30 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.