Novo

Forum kao aplikacija na telefonu

Dodajte forum na početni ekran i koristite ga kao aplikaciju, sa menijem na dnu ekrana.

Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti?

  • 202 odgovora
  • 550.116 pregleda

Najnovija ↓

Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 22.04.2014. u 22:22 · pre 152 meseca #163
Možeš od fao 400 do fao 600. Moja neka preporuka je da gađaš fao 600 (kao što si već i naveo), jer kod hibrida za branje je bitno da ne otpuštaju prebrzo vlagu. Povedi računa o sklopu biljaka jer ti to igra veliku ulogu kod kukuruza za branje. Npr. kod kasnijih fao grupa, razmak od biljke do biljke utiče dosta na prinos jer ako ga poseješ pregusto, imaćeš manji klip ali ćeš imati više biljaka na površini i samim tim i više manjih klipova i više otpada pri krunidbi a ako povećaš razmak do neke mere, dobićeš manje biljaka ali zato veće klipove sa više zrna na sebi. Kod ranijih i srednje ranih hibrida sama genetika ti ne dozvoljava takve igrarije jer povećanjem razmaka između biljaka nećeš baš dobiti veće klipove već samo neiskorišćeno zemljište. Takođe, moraš voditi računa i da kod većeg sklopa imaš u igri bitan faktor suše jer ako pregusto seješ, treba mu više i padavina i bolje zemljište. Kod ranijih hibrida je u igri bitna stavka brzina otpuštanja vlage zbog same žetve.
Prosto rečeno, ako bereš u klipu optimalna vlaga zrna treba da bude od nekih 25% do nekih 30% +- , ako bereš ispod 25% dosta zrna će ti omlatiti berač a ako preteraš sa vlagom onda će ti se kukuruz ubuđati u skladištu. Ako planiraš skidanje u zrnu onda ti igra ulogu takođe vlaga ali u smislu da ako bude previše vlažan, može da se ubuđa u skladištu što kod otkupljivača nije poželjno pa ti skidaju procenat u korist sušenja kukuruza.
Takođe, ako planiraš berbu u klipu onda moraš imati na umu da takav kukuruz nije baš odmah spreman za upotrebu pa zato mora određeno vreme da odstoji u kotari-čardaku (ili kako već se kaže u tvom kraju) da se prosuši.

U principu, niži broj grupe zrenja = kraća vegetacija = brže otpuštanje vlage = manji klip (najčešće) = manji razmak između biljaka.

Moja preporuka za branje ti je da ideš neku fao 600 grupu zrenja ako je nadmorska visina oko 400m, sklop na nekih 25 do max 28 (+-), tretiran insekticidom i ako već hoćeš, domaći hibrid koji se pokazao u tvom kraju kao najbolji. Ako je veća nadmorska visina to znači i kraće leto što znači samim tim da ti je potreban i hibrid kraće vegetacije bez obzira na to što ćeš da ga bereš.
Pobrini se da obaviš setvu u optimalnom roku jer ako okasniš, dovešćeš svoj usev u opasnost da ga suša ili zahlađenje zadesi u nepoželjnom stadioumu razvoja što će ti se kasnije odraziti na prinos. Agrotenika naravno, do kraja ispoštovana.
Put pod nogu i kupuj seme. Kvalitet se brzo razgrabi a sad imamo nažalost i lošu situaciju zbog poplava pa će biti dosta teže doći do dokazanih hibrida.
Ne štedi i pazi na vreme.

Potpis
Samo polako i bez ikakve zurbe...
Resenje zavisi samo od perspektive gledanja na situaciju
Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 30.04.2014. u 17:53 · pre 152 meseca #165
Jesi li razmislio koja gustina sklopa te zanima?
jedna setvena jedinica je uglavnom 25 000 semena.
Odaberi proizvođača, pogledaj preporuke za željeni hibrid i videćeš obično ispod i preporuke oko setve i gustine sklopa.
Potpis
Samo polako i bez ikakve zurbe...
Resenje zavisi samo od perspektive gledanja na situaciju
Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 12.07.2014. u 21:04 · pre 149 meseci #166
Da li neko gaji BROKOLI?
Kad je spreman za branje?

Ocekivali smo da je razvoj po principu karfiola ali nas je totalno zbunio: Poceo je da pravi cvet koji lici vise na gomilu pupoljaka nego na zreo plod i jako brzo iz njega izbijaju zuti cvetici (pokusacu da prikacim slike).

Do sada vidjen samo zamrznut u Frikom kesicama.

Potpis
ER
Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 12.07.2014. u 21:06 · pre 149 meseci #167
Da li neko gaji BROKOLI? Do sada vidjen samo zamrznut u Frikom kesicama.
Kad je spreman za branje?

Ocekivali smo da je razvoj po principu karfiola ali nas je totalno zbunio: Poceo je da pravi cvet koji lici vise na gomilu pupoljaka nego na zreo plod i jako brzo iz njega izbijaju zuti cvetici (pokusacu da prikacim slike).

Potpis
ER
Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 12.07.2014. u 22:40 · pre 149 meseci #169
Lavlja_Jazbino, da ne radis u nekoj sluzbi podrske korisnicima?

Sto bi bilo divno kada bi svako imamo na puskomet dobro snabdevenu pijacu i supermarkete!?

Ponavljam, ocekivali smo da brokoli se ponasa slicno kao karfiol, s tom razlikom sto je brokoli zelen a karfiol beo. Inace, karfiol uvek kasno rodi bez obzira kada je posejan i to toliko kasno da vec pocinju mrazevi.
A s obzirom da zivim u okruzenju gde sve sem krompira, luka, paprike, pasulja, paradajza i zelene salate spada u egzotiku, nemam koga da pitam.
Potpis
ER
Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 12.07.2014. u 22:59 · pre 149 meseci #170
Da ne otvaram novu temu.

Ne znam kako se tačno zove: Raste u zemlji slično krompiru samo što je znatno sitnije i nepravilnijeg oblika i ima žut cvet. Može se računati kao samonikla biljka, raste ko ludo i nekada je po selima važilo kao zamena za hleb i sirotinjska hrana pa je poznat kao sirotinjski ili svinjski krompir (istrebljen sa porastom standarda jer je "sramota" jesti sirotinjsku hranu). Slatkog je ukusa i, za razliku od krompira može da se koristi sirovo. U narodnoj medicini koristi se sirov kao lek protiv šećera u krvi.
Zbunila me je komšinica koja ga je dobila da posadi, ali joj je rečeno da je to đumbir a koliko mi je poznato đumbir je tipična azijska biljka za koju se do skora nije ni znalo. A možda je to ista biljka samo što se kod nas gajila pod potpuno drugim nazivom.
Potpis
ER
Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 12.09.2014. u 19:52 · pre 147 meseci #174
Ima li neko ideju sta raditi sa ovolikom kisom ako bude i sledece godine.

Ekperimentalno na 5 ari je ove godine sve bilo mrsavo.Krompir sitan i mala kolicina,luk (crni) veliki ali samo sto nije istrulio.

Paradajz sitnog ploda (ali ukusan) i tesko zri.Pasulj mrsavo ali zato ren,koliko hoces.
Potpis
"Narod koji ne poštuje žrtve svojih predaka osuđen je na ponovno stradanje"
Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 12.09.2014. u 20:40 · pre 147 meseci #175
Ovolika kisa nije napravila neki veci problem recimo kukuruzu osim sto ce kasnije sazreti ali bi trebao biti dobr urod.
Znaci kukuruz ako ce biti kise..a ko to moze da garantuje?
Potpis
Ja sam iz BiH sporo "kontam"pa molim za razumijevanje!
Re: Baštovanstvo 2013 - Proizvodnja za sopstvene potrebe - Šta nam je činiti? 12.09.2014. u 21:57 · pre 147 meseci #176
Slikacu ti u ponedeljak pa kad dodjem u toku nedelje da ti pokazem da nece sazreti,nema dovoljno sunca.

Zelen jeste,ali klip.Zato trave ima ali opet udari danas kisa pa sve do utorka uz mali prestanak.Nema kosenja.



Potpis
"Narod koji ne poštuje žrtve svojih predaka osuđen je na ponovno stradanje"
Odgovori
Prijavite se da biste odgovorili u ovoj temi.PrijavaRegistracija

Premeštanje teme