Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Tajni život rektorata

elitemadzone.org :: MadZone :: Tajni život rektorata

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 35625 | Odgovora: 222 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Braxi

Član broj: 333132
Poruke: 335



+384 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:23 - pre 75 meseci
424 evra plata prosecna ! 850 maraka, to tito nije imao kao prosek u BG
 
Odgovor na temu

SlobaBgd

Član broj: 70350
Poruke: 2348



+5071 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:23 - pre 75 meseci
A koliko su Rusi slistili tunjavih Nemaca? I tunjavih ustaša? I tunjavih Rumuna, Tunjavih Bugara? Tunjavih Italijana?
...
I na kraju okačili crveni barjak na tunjavi Rajhstag.
 
Odgovor na temu

nemamstan

Član broj: 335040
Poruke: 246



+134 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:25 - pre 75 meseci
Citat:
Braxi

Kralj je simbol i postojanje njega, negde na slobodi, kod Saveznika, uliva poverenje i bodri narod ka pobedi koja ce doci i koja je i dosla.

Xa, xa, xa - to ti je dobro "uliva poverenje i bodri narod".
Znaš šta? Tito je pokazao kako se uliva poverenje i bodri narod.
A kralj je pokazao kako se od naroda pljačka zlato i beži glavom bez onzira!


Citat:
Braxi

Nikad Beograd ne bi video da ga Rusi na tenkovima nisu uneli. Posle je od oktobra do maja sedeo u Begesu i razmisljao kako da oslobodi ostatak Jugoslavije.

Pa hajde nek vas unesu Rusi u Prištinu!
Može i na tenkovima.
A onda smislite kako da oslobodite ostatak Jugoslavije.


 
Odgovor na temu

Braxi

Član broj: 333132
Poruke: 335



+384 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:26 - pre 75 meseci
Citat:
SlobaBgd: A koliko su Rusi slistili tunjavih Nemaca? I tunjavih ustaša? I tunjavih Rumuna, Tunjavih Bugara? Tunjavih Italijana?
...
I na kraju okačili crveni barjak na tunjavi Rajhstag.


Rusa poginulo 22 miliona samo na istocnom frontu, a Nemaca 5.5 miliona na svim frontovima, pa ti sad izracunaj !
 
Odgovor na temu

Vladimir.V.Putin
President of the Russia
Russia

Član broj: 338040
Poruke: 1



+6 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:28 - pre 75 meseci
SlobaBgd...spasiba.Ti znaeš naša istoria.STALIN ROZNIČNAJA-malo (mne Serpski ploha al učim)preuveličennij-preterao no nas est mnogo pa ne primetilsa toljka.
 
Odgovor na temu

Braxi

Član broj: 333132
Poruke: 335



+384 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:31 - pre 75 meseci
Citat:
Vladimir.V.Putin: SlobaBgd...spasiba.Ti znaeš naša istoria.STALIN ROZNIČNAJA-malo (mne Serpski ploha al učim)preuveličennij-preterao no nas est mnogo pa ne primetilsa toljka.


ma ne uopste se ne primeti. Bilo vas je 280 miliona 1988, a sad vas je 142miliona !

Daj ako mislite da vas je previse pozajmite nama jedno 5-6 miliona da budemo carevi Balkana.
 
Odgovor na temu

Vladimir.V.Putin
President of the Russia
Russia

Član broj: 338040
Poruke: 1



+6 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:36 - pre 75 meseci
To tak što mi u Evropa,luščij standard.lučšiй JE BOLJI.Я izučaю Brzo Serpski.Terpenie-strpljenje.
 
Odgovor na temu

nemamstan

Član broj: 335040
Poruke: 246



+134 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:37 - pre 75 meseci
Citat:
Braxi

424 evra plata prosecna ! 850 maraka, to tito nije imao kao prosek u BG

Šališ se?
Ja sam skoro duplo više zaradjivao a nisam imao crvenu knjižicu!

Koliko vredi sadašnjih 424 evra?

Ako uzmemo 2% inflacije u evro-zoni tada dobiješ 300 evra na 2000-tu godinu. To je 600 DEM.
Tih 600 DEM dodje 410 DEM na 1980 god.

Manje od trećine moje plate u to vreme.

Thanks, bat no thanks "srpstvo, demokratija, patriotizam i pravoslavlje" :)

 
Odgovor na temu

Braxi

Član broj: 333132
Poruke: 335



+384 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:42 - pre 75 meseci
nisam racunao tako vec na nivou cena. Litar mleka sam stavio da kosta 1 evro. ALi to mleko je sigurno bio mleko tako da je i skuplje !

Bila je to hiljadarka evra prosek !

Meni je i deda moj + pricao da su kod kralja bile puuuno vece plate nego kod Tita !
 
Odgovor na temu

plague
Software Developer
Auckland, NZ

Član broj: 46734
Poruke: 623
*.vocus.co.nz.



+373 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:49 - pre 75 meseci
@nemamstan Malo morgen 300e, pre ce biti 2016e danas.

Tvojih 1230DEM u 1980 bi danas vredelo 1300e.

http://www.lawyerdb.de/Inflationrate.aspx

Edit: Izvinjavam se, kalkulator ide samo od 1948, a ne od 1938 tako da je zapravo vise od 2016e.
 
Odgovor na temu

nemamstan

Član broj: 335040
Poruke: 246



+134 Profil

icon Re: Tajni život rektorata28.01.2018. u 23:51 - pre 75 meseci
Pa šta fali prosečnoj plati od 1300 evra kad bi bila danas?


Citat:
Braxi

Meni je i deda moj + pricao da su kod kralja bile puuuno vece plate nego kod Tita !

To je pričao tvoj deda.

A ja znam da sam u vreme Tita pio mleko sa 4% mlečne masti
a sada se pije ono što je onda bila surutka.

To od 4% smo kupovali u prodavnici
a od naše krave kajmak je odvaljivao...

Ali zahebali smo se.
Došle "patriote, pravoslavci, srbstvo i demokratija" i obećali mleko od zlata
pa prodasmo kravu :)
 
Odgovor na temu

Steve Lonmo

Član broj: 331472
Poruke: 58
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+518 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 00:24 - pre 75 meseci
Citat:
jovajovic100: Plata je prosečno bila 1940 1.176 dinara


Da batice, samo ti Samardžić nije objasnio da je u kraljevini od 15 miliona stanovnika, bilo zaposleno tek 900.000 ljudi. Pa ti nije objasnio da je od tih 900 hiljada 600 bilo u SLO i HR (Savskoj i Dravskoj banovini) koje su imale oko 5 miliona stanovnika. Pa ti batice sad izračunaj koliko je "južnjaka" bilo zaposleno. Pa onda računaj batice da je "prosečnu" ili veću platu primalo 10% zaposlenih, a preostalih 90% manju od "proseka".

... E onda batice sve to uporedi sa tim cenama iznad.

Isto ti je batice i danas u četničkoj Srbiji - prosečna plata 400 €... Pa jeste, da, ali 400 € ili više prima 10 ili 15% zaposlenih, a onih preostalih 85-90% prima u proseku 200 ili 250 €. Pa ti batice domaćin i pravoslavac nikad ne kaže koliko ima tih zaposlenih koji primaju platu. I da ih ima dvoje zaposlenih sa platama od milion i tri miliona evra, to bi značilo da je prosečna plata u Srbiji dva miliona evra, je li.
 
Odgovor na temu

Steve Lonmo

Član broj: 331472
Poruke: 58
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+518 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 00:36 - pre 75 meseci
Citat:
Braxi:
Citat:
SlobaBgd: A koliko su Rusi slistili tunjavih Nemaca? I tunjavih ustaša? I tunjavih Rumuna, Tunjavih Bugara? Tunjavih Italijana?
...
I na kraju okačili crveni barjak na tunjavi Rajhstag.


Rusa poginulo 22 miliona samo na istocnom frontu, a Nemaca 5.5 miliona na svim frontovima, pa ti sad izracunaj !


Vojnika je poginulo otprilike isto, Nemci su napravili razliku jer su pobili oko 18 miliona civila u CCCP-u.
 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 00:45 - pre 75 meseci
Pa nemoj Stevo tako, vidiš da im ne ide statistika, čim ih priupitaš nešto konkretno, crno na belo, kreću da vrdaju. Ne znaju oni ni šta je prosek, ni šta je medijana, ne znaju ni šta su slobode i prava građana, samo gusle, srboslavlje, samo domaćinski. Kakve te sad banovine spopale, pa zar to nije bila Srbija? Hej, kopiraju ovde nekakve cene u kraljevini, pošto je bilo kilo asfalta, pruge, hidrocentrale, kilo fiće ili juga, to je valjda palo sa marsa. Hej, pa u tom raspalom sfrjotu, neposredno pre njihovog krvavog pira, plata radnika u fabrici je bila hiljadarku maraka i više. Ne smem ni da tražim podatke o platama inženjera, lekara, visokoobrazovanog kadra.

Šta ti je ironija? Napraviš kontrarevoluciju, sprovedeš u delo sve što si planirao, a onda pošto vidiš da si napravio spanje, optužiš za sve one koje si poseko. Jeste, jeste, turci su krivi.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
c-bg-d-p3-92.bvcom.net.



+1064 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 02:07 - pre 75 meseci
Citat:
Steve Lonmo:
Citat:
Branimir Maksimovic: ...


Bato, toliko koliko su komunjare "otele" od domaćina i pravoslavaca nakon WW2 - toliko je jedan Genex zarađivao u doba Tite trgovinom za godinu-dve dana, ili YU građevinci i proizvođači oružja samo u Iraku, za isto nekoliko godina.

Već decenijama ovaj narod živi rasprodavajući i koristeći imovinu stvorenu u doba Tite, ali to se topi bato, ponestaje.
... A tako su nekada bile lepo one vaše priče, Jeftićevi dijagrami isl. o slobodnom tržištu koje samo reguliše i niveliše i tim lepim stvarima, a sad kad vas je regulisalo i nivelisalo, pa ostadoste poslednji na kontinentu - na istoj poziciji na kojoj ste bili i pre komunista, sada kmečite tužne priče? Buu-huu...?


Ne znam sta hoces da kazes, kakve to veze ima sa time sto je taj rezim izgradjen na pljacki ? Od tih drzavnih firmi sigurno se nisu obogatili ti kojima je oteto nego komunjare koje su opet opljackale narod 90ih po drugi put...
 
Odgovor na temu

Braxi

Član broj: 333132
Poruke: 335



+384 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 06:53 - pre 75 meseci
bas tako, komunjare kad im je dojadio komunizam i videli da tu nema love obukli toboze cetnicko odelo pa opljackali drzavu. Cetnika bre nema u Srbiji od jeseni 1944 !

U Srbiji je nizak i prosek i medijan jer pola drzave prima minimalac registrovano a ostalo na ruke.
 
Odgovor na temu

Miroslav Jeftić
Istraživanje ruda
[ES]

Član broj: 37513
Poruke: 6833

Sajt: about:blank


+2200 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 07:16 - pre 75 meseci
Citat:
Bradzorf012:
Pa nemoj Stevo tako, vidiš da im ne ide statistika, čim ih priupitaš nešto konkretno, crno na belo, kreću da vrdaju. Ne znaju oni ni šta je prosek, ni šta je medijana, ne znaju ni šta su slobode i prava građana, samo gusle, srboslavlje, samo domaćinski. Kakve te sad banovine spopale, pa zar to nije bila Srbija? Hej, kopiraju ovde nekakve cene u kraljevini, pošto je bilo kilo asfalta, pruge, hidrocentrale, kilo fiće ili juga, to je valjda palo sa marsa. Hej, pa u tom raspalom sfrjotu, neposredno pre njihovog krvavog pira, plata radnika u fabrici je bila hiljadarku maraka i više. Ne smem ni da tražim podatke o platama inženjera, lekara, visokoobrazovanog kadra.

Šta ti je ironija? Napraviš kontrarevoluciju, sprovedeš u delo sve što si planirao, a onda pošto vidiš da si napravio spanje, optužiš za sve one koje si poseko. Jeste, jeste, turci su krivi.


Bila je i baba nekad devojka, samo što ne traje večno, kad presuše strani krediti i kad svet počne drugačije da funkcioniše onda se sve skrlja dok si rek'o keks, toliko je bilo na čvrstim nogama.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
c-bg-d-p3-92.bvcom.net.



+1064 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 07:24 - pre 75 meseci
To kad je bila plata 1000 maraka bilo je u vreme Ante Markovica kad se zapravo trosila devizna stednja gradjana.

braxi: "U Srbiji je nizak i prosek i medijan jer pola drzave prima minimalac registrovano a ostalo na ruke. "

A druga polovina prima stvarno minimalac, ako je tacan podatak koji sam dobio od inicijative "ne davimo Beograd" ;)
 
Odgovor na temu

jovajovic100

Član broj: 325194
Poruke: 141



+2244 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 07:33 - pre 75 meseci
Citat:
Steve Lonmo:
Da batice, samo ti Samardžić nije objasnio da je u kraljevini od 15 miliona stanovnika,
Isto ti je batice i danas u četničkoj Srbiji - prosečna plata 400 €... .


Vidi batice , ne polemišem ja sa tobom , već sam izneo mali delić statistike . Svako može slobodno da zakljući šta god hoće .
A za taj tvoj epitet ČETNIČKA možeš da se mrčneš otpozada , svaku temu zaserete sa komunistima , četnicima , ustašama
partizanima pozicijama i opozicijama . Kraljevina Jugoslavija je uslovno bila siromašna . Slovenija i Hrvatska u WW I nisu ni
bile čačnute dok je Srbija uništena . Nemoj da zaboraviš da je 30% stanovništva Srbije ubijeno u ratu . Skoro 50 % muških
je stradalo delom iz pomoć novih članova kraljevine. Znači u Jugoslaviji se jela u proseku sarma . dok jug Srbije nije imao ni
šerpu .
Dva najveća neprijatelja Srbije su bili Kralj Aleksandar i Tito , ovo sadašnje stanje je posledica njihovih poteza .
Kome snaga argumenta leži u brisanju, tragovi mu nečoveštvom smrde.
 
Odgovor na temu

jovajovic100

Član broj: 325194
Poruke: 141



+2244 Profil

icon Re: Tajni život rektorata29.01.2018. u 07:48 - pre 75 meseci
Kraljevina je bila zemlja sa oko dva miliona manjinskog stanovništva. Nemci su činili ekonomski najsnažniju i brojno najveću manjinu u Kraljevini SHS, i naseljavali su Banat, Bačku, Srem, Slavoniju i Sloveniju. Nemci, većim delom katolici, živeli su uglavnom izolovano od ostalog stanovništva, čak i u selima sa mešovitim življem. Stoga istraživači govore o nemačkim „enklavama" u Vojvodini. Nemačka sela su bila uzornije obrađena i na njima se živelo na savremeniji način. Uživajući povlašćen položaj još iz vremena naseljavanja u panonskoj ravnici, Nemci su uspeli da se ekonomski uzdignu i izdvoje u odnosu na seljake ostalih naroda, posebno slovenskih. Iz podataka memoranduma koji je Kulturbund uputio 1940. vladi Kraljevine vidi se da su Nemci u Vojvodini posedovali 31,2% obradivog zemljišta, učestvovali u industrijskoj proizvodnji sa 46,7%, a u zanatskoj sa 30—40%; raspolagali su sa 30,8% bankarskog kapitala; u stvaranju nacionalnog dohotka nemačko učešće je iznosilo 55%. Socijalna struktura nemačke nacionalne manjine iz 1934. pokazuje da se 45% seljaka bavilo obradom zemlje u vlasništvu, 50% su bili radnici, 18% zanatlije, 3% trgovci, 2% intelektualci. Prosečni posed Nemaca bio je dvostruko veći od poseda Srba, Mađara i pripadnika drugih naroda u Vojvodini, a zemlja u posedu pripadala je najboljoj kategoriji.
_________________

Nemačka, Austrija, Bugarska i Mađarska obavezane su na plaćanje ratne štete. Naknada po ovom osnovu nije odgovarala vrednosti materijalne štete nanete Srbiji i Crnoj Gori u prvom svetskom ratu, dok su ljudske žrtve jugoslovenskih naroda bile neprocenjive. Nemačke reparacije u iznosu od oko 666 miliona zlatnih maraka isplaćivane su periodu 1921—1931, kada je Nemačka prestala da ih izmiruje usled katastrofalnih posledica svetske krize koje su pogodile njenu privredu.
__________________

Kraljevina je bila zemlja s 1.985.000 sitnih seljačkih gazdinstava. Prema posedovnoj strukturi, 67,8% od ukupnog broja domaćinstava živelo je na gazdinstvima do 5ha, ali posedovalo svega 28% od ukupne zemljišne površine; 29,3% na imanjima od 5 do 20ha, posedujući 49,3% zemljišne površine; na imanjima preko 20 ha živelo je 2,9% domaćinstava, s tim što su ova posedovala 22,7% zemljišne površine.
__________________

Agrarna reforma, kojoj je vlada pristupila 1919, bila je duga, nedosledna, nepotpuna, kompromisna, komplikovana zbog mnoštva propisa. U krajevima gde su živeli Muslimani, čiji je viši sloj (age i begovi) predstavljao neku vrstu zemljišne aristokratije, agrarno pitanje se nije moglo odvajati od verskog i nacionalnog.
Agrarno zakonodavstvo je proglasilo jednaka prava nezavisno od nacionalnosti, ali je praksa agrarne administracije bila drugačija, što je, po kasnijem mišljenju komunističkih prvaka, jačalo nacionalizam manjinskih pripadnika u šovinističkom pravcu.
Proklamujući ukidanje velikih poseda, reforma ih je ipak zadržavala; kmetski odnosi u nekim krajevima nisu bili ukinuti; crkvama i bankama ostavljeni su posedi preko određenog maksimuma; predviđena odšteta vlasnicima pogađala je interese ranijih kmetova, obaveznih da snose deo nadoknade. U drugoj etapi reforme, od 1925. do 1931. državna politika je otkup zemlje (fakultativni otkup) omogućila uglavnom onim seljacima koji su imali sredstva da otkupe zemlju namenjenu agrarnoj reformi, to jest zemlju velikih poseda sekvestriranih u prvoj etapi, koja je seljacima davana u privremen zakup. Od 1931. zemlja data agrarnim interesentima priznavana je kao njihova svojina. Princip da zemlja pripada onome ko je i obrađuje nije ni izdaleka bio ostvaren. Agrarni maksimum se sve više povećavao: od prvobitnih 57 do 288ha. Polovičnom agrarnom reformom podeljeno je oko 1.700.000 ha poljoprivredne zemlje. Utvrđeni zemljišni maksimum nije samo povećan već je i tolerisan tzv. supermaksimum. Sprovođenje agrarne reforme teklo je uz otpore veleposednika, naročito verskih zajednica (rimokatoličke i Srpske pravoslavne crkve), koje je dobijalo vidove javnih protesta, suprotstavljanja posedanju zemljišta, fiktivnih deoba i otuđivanja.
________________

Suvišna radna snaga odlivala se sa sela van granica, otprilike 30.000 ljudi godišnje; 445.000 ljudi služilo je ili nadničilo na poljoprivrednim dobrima bogatijih seljaka, naročito u poljoprivredno jačim krajevima, a uzima se da je oko tri miliona tražilo posao, predstavljajući tzv. fluktuirajuću radnu snagu.
__________________

Gledano u prošeku, 1921. poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom bavilo se 78,87% celokupnog stanovništva, a 1931. godine 76,58%, što znači da je taj procenat opao za više od 2% u razdoblju od jedne decenije. U apsolutnim brojkama, od poljoprivrede, šumarstva i ribarstva živelo je 1921. godine 9.215.514 stanovnika, a 1931. godine 10.670.565; od industrije i zanatstva 1.157.758, odnosno 1.533.052; od trgovine, kredita i saobraćaja 508.779, odnosno 675.966; u javnim službama, slobodnim zanimanjima i u vojsci bilo je 443.530, odnosno 567.836 stanovnika. U celoj državi je od industrije i zanatstva 1921. živelo 9,91%, a potkraj života Kraljevine 11% stanovnika — dakle, neznatno više. Razlike u privrednoj strukturi stanovništva ogledaju se i u podacima po pokrajinama: u Sloveniji je od industrije i zanatstva živelo 22,15% stanovnika, a u Vojvodini, gde je bila naročito razvijena prehrambena industrija, procenat industrijskog i zanatskog stanovništva iznosio je 15,88%.
_________________

Kraljevina je počela život s nerazvijenom industrijom, koja se 1921. sastojala od 1.831 preduzeća, sa 152.811 radnika u prerađivačkoj industriji i 38.723 u rudarstvu i topioničarstvu, zapošljavajući u toj grani svega 1,3% stanovništva. Krajem 1928. godine broj preduzeća je iznosio 3.038 sa 278.613 radnih mesta i pogonskom snagom od 782.373 KS. U strukturi industrije prvo mesto je zauzimala prehrambena industrija sa 810 preduzeća, zatim pogonsko-električne centrale (465), industrija drveta sa 452 industrijska preduzeća. Na području Zagreba nalazilo se 762 preduzeća, Beograda 676, Osijeka 584, Sarajeva 478, Novog Sada 468, Ljubljane 431, Velikog Beč-kereka 283, Splita 264, Skoplja 80, Dubrovnika 5.
__________________

Između dva rata industrija se najviše razvijala u onim krajevima gde je i u vreme ujedinjenja bila najrazvijenija, u severnim i severozapadnim predelima države, te u Beogradu, Zemunu i Pančevu. Od 1918. do 1938. izgrađene su u Sloveniji 403 fabrike, u Hrvatskoj i Slavoniji 635, Dalmaciji 97, Bosni i Hercegovini 129, Vojvodini bez Srema 390, Srbiji 428, Makedoniji 99, Crnoj Gori 12 — ukupno 2.193. S obzirom na usitnjenu industriju, industrijska i zanatska preduzeća nisu bila oštro razgraničena. Najbrži industrijski razvitak ostvaren je od 1920. do 1923, kada je nastupio zastoj i pad, naročito upadljiv za vreme ekonomske krize. Nerazvijena industrija nije mogla da unapređuje druge privredne grane — saobraćaj, građevinarstvo, poljoprivredu. Kako je teška industrija bila tek u povoju, najveći broj kapaciteta otpadao je na prehrambenu i poljoprivrednu, drvnu i elektroindustriju, uključujući elektroprivredu. Teška industrija je 1939. proizvela svega 1.954.000 tona. Više od 2/3 preduzeća imalo je do 250 radnika. Godine 1941. u Kraljevini je bilo samo 55 preduzeća s preko 1.000 radnika. Za industriju su, pored neravnomerne raspoređenosti, bili karakteristični i nejednak razvitak pojedinih grana, primitivna tehnologija rada, male izvozne mogućnosti.
Kome snaga argumenta leži u brisanju, tragovi mu nečoveštvom smrde.
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: MadZone :: Tajni život rektorata

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 35625 | Odgovora: 222 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.