Ivan
Citat:
Ali mislim da smo zaboravili nesto...
Vidis, ti virtuelni staklici su omogucili drasticno efikasniju razmenu, cak su stvoril i sopstvene industrije vezane za poslove sa virtuelnim staklicima.
Ali nisu nista doprineli? Doprineli su vise nego sto bi svi proizvodjaci hleba i ribolovci. Zahvaljujuci njima potomak ribolovca ima ribe cak i kad je njegov cukundeda gladovao zbog "loseg ulova", zivi duze i kvalitetnije, moze da jede sta hoce i kada hoce - zato sto ima vise svih dobara.
Kako? Zato sto je sve postalo efikasnije i naprednije. Efikasna razmena i dostupnost "staklica" su to omogucili.
I onda moze lepo u slobodno vreme da na kompjuteru prica price o banani, izrabljivacu kapitalisti i njegovim staklicima.
Nije li to divno... :-)
Ovo u stvari pokazuje da ti ne shvataš šta je višak vrednosti i kako nastaje. Ne razlikuješ vrednost tj. višak vrednosti koji nastaje radom i profit. Višak vrednosti ne može da nastane nikako drugačije nego radom, ko će prisvojiti taj višak vrednosti u hlebu, ribi ili staklićima je drugo pitanje. Zato je treći pasus čista tautologija, silogizam. Isto važi i za treći i četvrti pasus.
Citat:
- Efikasna razmena koju novac omogucuje dovodi do vise razmene, znaci cak i ako si bio pametan i imao ideju kako da proizvedes tone mesa, nisi imao efikasan nacin da to razmenis, pa je sama efikasnost razmene bila barijera
Hm, ajd da se složim, ali to nema veze sa stvaranjem viška vrednosti.
Citat:
- Dalje unapredjenje uvodjenjem frakcionalnog bankarstva je omogucilo jos efikasnije trziste, sa ukrupnjivanjima koja pre toga ne bi nikad mogla da se izvedu zbog nedostatka kapitala
OK.
Citat:
- Sama industrijaka revolucija ne bi imala nikakvog smisla ako si i dalje valjao ovce za dzakove krompira, ne bi se omasovile parne lokomotive kako bi ti doleteo sa svojom ovcom i zamenio je ekspres za cipele za familiju
Stop stop stop. Koliko me sećanje služi, u starom Egiptu su robovi gradili piramide, nekoliko hiljada godina je prošlo do industrijske revolucije. Da li to znači da su robovi bili slobodni ljudi koji su svojom voljom rešili da žive na hlebu i vodi kako bi sagradili piramide? Zar robovi nisu bili oruđa koja govore? Rob ili kmet su svojim radom na imanju stvarali višak vrednosti za svog gospodara, robovlasnika ili feudalca. Razlika između njih dvojice je ta što rob nije smatran ni ljudskim bićem kao što sam već rekao, dok je kmet bio čovek, ali obično bez nekih građanskih prava. Razlika između robovlasnika i feudalca proističe iz prethodne. Robovlasnik je mogao da ubije roba, a da za to ne odgovara. Suštinska razlika u kapitalizmu je ta što imaš sva moguća ljudska i građanska prava. Ekonomski, neko(kapitalista) i dalje prisvaja višak vrednosti.
Citat:
- Konacno, eliminisanje zlatne rezerve i prelazak na elektronsko bankarstvo i berze su ucinili razmene efikasnijim nego ikad, sa pristupom kapitalu kakav nije bio zamisliv nikad u istoriji nase civilizacije. Tako neki klinac u dolini moze da pocne projekat i promeni svet - u roku od 10 godina.
Posmatraš fenomene površno. Zar ti zaista veruješ u tu priču iz garaže? Ne, nemoj me zasmejavati molim te. Hint: arpanet.
Citat:
Mozes ti da tvrdis da novac i bankarstvo (kapitalizam) "ne stvaraju dobra" - ali ne "stvara dobra" ni fizika.
Novac i bankarstvo si izjednačio sa kapitalizmom. Zanimljivo i pogrešno.
Citat:
Kapitalista stvara, zato sto je kapitalista kupio i halu i fabriku i masine, platio transport robe do prodavnice drugog kapitaliste.
Kupio? Šta je sadržaj pojma kupiti? Platio? Šta je sadržaj pojma platiti? Hehe, baš zanimljivo.
Citat:
Cak i najzadrtiji komunisti nisu mogli da se rese novca, vec je jedina razlika izmedju njih i kapitalista bila ta da su oni sebe proglasili za glavne i drugima zabranili batinom da im konkurisu.
Opet izjednačavanje kapitalizma i novca. Zašto bi se komunisti odricali novca kao sredstva razmene dobara? Da, proglasili su sebe za glavne, kao što su kapitalisti proglasili sebe za glavne.
Citat:
Sve ostalo je bilo tu - i banke i frakcionalno bankarstvo i staklici na papiru... jedina razlika je sto si imao jednog druga kapitalistu: drzavu, sa svim atributima, ostali su radili za njega.
Ne ne ne. Mogu još jednom. Ne ne ne. U kontekstu ove teme, država se i u kapitalizmu i u socijalizmu(dok je postojao) javlja kao regulator i neko ko prikuplja porez za stvari od opšteg interesa, da ne drvimo sada o tome. Međutim, u socijalizmu nema profita, jer ne postoji Žika kapitalista koji je na ovaj ili onaj način prisvojio sredstva za proizvodnju i onda ubira višak vrednosti. Znači, ovo je ključni momenat. Znači, u socijalizmu višak vrednosti ide zaposlenima, za investicije ili se prosto vraća zajednici. Da tako kažem, akcionari su svi koji rade, čak i više od toga, celokupna zajednica. Pa ovo imaš danas u Nemačkoj, koliko puta sam pročitao vest da porše ili bmw isplaćuju radnicima bonuse. Ti bonusi nemaju nikakve veze sa platama za rad. To su oni viškovi iz doba socijalizma kod nas. Sa druge strane, u kapitalizmu ako bude kajmaka na kraju godine, vlasnik kaže ok: ovoliko za novu jahtu, ovoliko za kuću na moru, ovoliko za novi kabriolet ljubavnici.
Citat:
Sto u principu sustinski nije nista drugacije, samo je drasticno manje efikasno, sto se i videlo.
Ako se efikasnost ogleda u slanju čoveka u svemir, onda ne da nije manje efikasno, nego je efikasnije. Ako se efikasnost ogleda u indeksu humanog razvoja, da vidimo šta kažu cifre. Ups, danas ne postoji socijalizam, mada se neki elementi evropske socijalne države na kraju dvadesetog veka mogu nazvati socijalizmom. U svakom slučaju, gledam podatke i USA je u grupi zemalja sa najvišim indeksom(0.9 i više) i moram da priznam, nije mi jasno.
Na kraju, odaću ti jednu malu tajnu. "Najzadrtiji komunisti" kojih danas više nema sanjali su jedan san, san o odumiranju i nestajanju države. Isti taj san na putu je da ostvari liberalizam koji gleda da izbaci državu gde god može.