Grejanje na pelet - 2. deo

U tehničkim karakterisikama piše minimalna snaga 5,3 kw (3,33 kw prema radijatirima i 1,97 kw ambijent) pri minimalnoj potrošnji od 1,24 kg/h.

Kako si smanjio snagu? Da nisi možda promenom parametara uspeo da dobro sagoreva sa smanjenom snagom ili ima neke veze sa čašicom pošto vidim u potpisu da piše da je smanjena čašica?

Smanjio sam zapreminu čašice a i promenio parametre, tako da mi je na primer na snazi 1, unos peleta 0.9s. Takođe sam i load pelet stavio u minus, sad je trenutno - 7

Potpis

Alfa Commo 15
Stan 65m2
4 radijatora
120x60
120x60
110x60
60x60
Sušač
Caleffi antikondenzacioni ventil na 55C

Minimalna snaga kotla, kamina je odredjena veličinom rešetke za sagorevanje ili čašice, količinom peleta, veličinom izmenjivača toplote kao i brzinom strujanja toplog vazduha uskladjenog sa promajom dimnjaka. Sve to je konstruktor prilagodio i propisao najmanju i najveću snagu na kojoj peć radi efikasno. Iznad i ispod te snage ne bi trebalo ići. Parametri se mogu podešavati samo toliko koliko se razlikuje pelet od nekog standarda.
Možda grešim ali mi se čini da ne postoji kotao koji radi ipod 4kw.
Pored toga minimalna temperatura u kotlu treba da bude iznad 60*C. Ovo je posebno važno za kamine koji se nalaze u životnom prostoru. Pored toga što sprečava pojavu kondeza i tako stvaranja naslaga čadji, u samom sistemu tj u vodi sprečava pojavu bakterije legionele koja bi preko automatskog odzračnog lončeta (sastavni deo svakog kamina) dospela u vazduh koji udišemo.

Sve je to lepo rečeno sa stručne strane, a posto ja nisam stručan sto se tiče ove materije onda ću narodski rečeno, meni je ovo odlično u svakom mogućem smislu a kome se ne sviđa ne mora da ga primenjuje.
:)

Potpis

Alfa Commo 15
Stan 65m2
4 radijatora
120x60
120x60
110x60
60x60
Sušač
Caleffi antikondenzacioni ventil na 55C

Konstrukcija kotla prema gorivu i snagi, dobro si opisao razlike, to je ispravno razmišljanje.

Minimalna snaga nije nikada najbolji izbor za dugotrajan rad, podešavanje u radu ili modulacija po stvarnoj potrošnji je minimalni zahtjev koji bi proizvođač trebao poštivati, upravljanje koja prati potrošnju i proizvodnju treba biti sastavni dio uređaja za proizvodnju.
Kod takvih upravljanja dovoljan je jedan 3-putni ventil u krugu potrošnje koji se podešava u radu, mjeri se temperatura vode koja ulazi u krug grijanja i temperatura vode koja se vraća u donju zonu uređaja za proizvodnju.
Taj način upravljanja zahtjeva hidrauličko odvajanje krugova, proizvodnje i potrošnje.

@pzec
Slažem se. Vi ste na šemi dobro prikazali kako se razdvajaju krugovi. Jedino bih u kotlovskom krugu trokraki ventil postavio na potisni vod jer tako izmedju usisa pumpe i petlje ne bi bilo dodatnog otpora a samim tim i prirast dinamičkog pritiska bi bio najmanji u petlji gde se spajaju primarni i sekundarni krug. Takodje može i bez mešnog ventila u radijatorskom krugu i opet bio bio zadovoljen uslov da nema otpora od petlje do usisa radijatorske pumpe.
Ovaj jedan trokraki bi bio dovoljan za regulaciju povrata i polazne temperature prema potrošačima. Ako baš treba automatika onda kontroler esbe 141crc ali ne bi moglo bez gašenja kotla, bilo zbog pregrevanja ili zahteva sobnog termostata.

Zaboravih da pomenem zibelov kontroler koji bi isto tako dobro upravljao ventilom i još ima i više funkcija od esbe.

To je za mene već previše elektronike ne bih se ni snašao, a na šemi koju je kolega postavio ne odgovara mi baš treća pumpa koju bih morao da dodam zbog nedostatka prostora. Što se snage tiče prinuđen sam da pokušam da maksimalno smanjim snagu silom prilika, sobzirom da za sada ne vidim drugo rešenje. Dugo sam pokušavao da nadjem peć sa nekom minimalnom snagom, ali baš ih nešto i nema. Jedino što sam video da daje snagu ispod 4KW je Xila idro, ali nikakva iskustva o ovoj peći ne mogu da nađem, a ima dosta jaku cenu.

Treća i prva crpka su u uređajima, ako ih nema onda se moraju dodati, može se 2 proizvodnje povezati na 1 crpku u seriju, kotao na električnu energiju kao dodatak kaminu.
U kaminu ima neka količina tople vode, ako se isključi plamenik ta topla voda se može koristiti neko vrijeme. Za sve kombinacije postoji riješenje. Radi udobnosti i smanjenje potrošnje goriva, grijanje treba biti uključeno 24 sata. Promjenom temperature tople vode održavaju se gubitci prostora. Termostat koji isključuje grijanje na toplu vodu je nepotreban u takvom grijanju, grijanje toplim zrakom može se kontrolirati na takav način.

U TA kotlu nemam pumpu, sistem sada radi samo sa jednom pumpom, kao na prvoj slici.

Ako mjeri samo temperaturu tople vode kruga onda ne, treba imati mjerenje temperature vode kruga i povratnog voda proizvodnje. Po I zakonu termodinamike proizvodnja će smanjiti ili povećati isporuku toplinske energije krugu. Prioritet je kontrola povratnog voda proizvodnje. Kako proizvodnja smanjuje ili povećava isporuku toplinske energije, tako se treba smanjivati ili povećavati dodavanje goriva, to mora biti povezano u jedan uređaj koji upravlja s radom proizvodnje.
Mjerenje vanjske temperature za vrijeme sezone grijanja za kuće u kojima žive ljudi nema nekoj značaja.
Za škole ili slične prostore to je u redu.

Sad zamisli da je na toploj cijevi iz kamina ulaz u hladnu stranu EK, izlaz iz EK u krug grijanja. Neka količina toplinske energije će se rasuti, pošto je sve u istom prostoru, gubitaka nema.
Kada se isključi kamin, EK nastavi dalje raditi, ne treba 4-putni ventil. Ako termostat kao što je sad isključi grijanje, EK se isto isključi.

Zibelov kontroler ima dva senzora (osjetnika) toplote vode i plus senzor spoljne temperature vazduha. Jedan senzor meri temperaturu izvora toplote i može se postaviti na povrat u kotao. Drugi meri temperaturu polaznog voda prema radijatorima. Kada se zadovolji temperatura izvora otvara ventil sve dok ne postigne zadatu temperaturu polaza. Zadata temperatura može biti fiksna ili vodjena krivom po spoljnoj temperaturu.
Nije mi namera da ga reklamiram nego samo da ukažem da ima te mogućnosti koje ste naveli.
Prvi zakon termodinamike kaže da je energija neuništiva odnosno da se ne može ni stvoriti ni uništiti nego da samo prelazi iz jednog oblika u drugi. Moram priznati da nisam razumeo zašto ga pominjete.

Po objašnjenju jedan senzor mjeri temperaturu izvora toplinske energije, da je on samo uvjet da se može uključiti crpka ili sudjeluje u određivanju položaja 3-putnog ventila?
Za drugi senzor u krugu grijanja je jasno da je informacija za položaj 3-putnog ventila.

Po I zakonu termodinamike, uloga regulacije je držati ravnotežu proizvodnje i potrošnje.
Ako nema ravnoteže postaji rasipanje što je povećanje potrošnje.

Senzor izvora ima prioritet nad upravljanjem. Ventil je zatvoren dok se ne zadovolji uslov zadat u vidu visine temperatue. Kad je uslov ispunjen motor počinje otvarati ventil i ako tad opadne temperatura izvora ispod zadate vrednosti vetil ponovo zatvara dok se opet ne ispuni uslov. Tako da ventil pušta vodu u grejni krug samo kad je T izvora veća ili jednaka zadatom minimumu.
Uloga regulacije je raspored toplote i nema veze sa održanjem energije. Prvi zakon termodinamike se odnosi na ukupnu eneriju u svemiru. Ako baš hoćete da posmatrate grejani objekat kao izolovan sistem tada bi se samo moglo reći da je energija dobijena sagorevanjem peleta jednaka prenetoj toploti ka radijatorima + energija uložena za podizanje T povratnog voda + svi gubici. To je uvek u ravnoteži bez obzira u kom je položaju ventil. Drugim rečima regulacija samo usmerava toplotu a ne može ni narušiti niti uspostaviti prirodnu ravnotežu energije.

Ništa od toga upravljanja, za svrhu o kojoj raspravljamo, to je neovisno upravljanje koje može upravljati jednim krugom na osnovu neke informacije uz određeni uvjet.
I i II zakon termodinamike su zakoni po kojima se izvodi svaki sustav grijanja. Grijanje izvedeno protivno zakonima termodinamike je promašaj, vječita patnja i istraživanje mogućnosti kojih nema.
Za potrošenu energiju uzeo si u obzir sve što treba, tu količinu isporučene toplinske energije treba nadoknaditi proizvodnja, bez ostatka, to je idealan odnos. Ako i ima neki zanemariv postotak razlike to je tolerancija koja nije sporna, tolerancija uz sve ostale karakteristike utječe na cijenu proizvoda.
Ovo nikako ne može biti ispravno "Ako baš hoćete da posmatrate grejani objekat kao izolovan sistem tada bi se samo moglo reći da je energija dobijena sagorevanjem peleta jednaka prenetoj toploti ka radijatorima + energija uložena za podizanje T povratnog voda + svi gubici., nedostaje riječ kontroliranim ispred "sagorevanjem peleta", kada dodamo tu riječ onda imamo ravnotežu. Bez te riječi imamo neku proizvodnju i neku potrošnju, otprilike, to nije isto kao i kontrolirano.

Dodao sam primjer s 2 crpke, po tom primjeru B je ovo o čemu raspravljamo. Mora se zadovolji uvjet koji je određen mjernim mjestom S1 koji sudjeluje zajedno s mjernim mjestom S2 u ravnoteži proizvodnje i potrošnje, ako je potrošnja toplinske energije veća od proizvodnje, uloga termodinamike je da smanji isporuku, dok ne bude zadovoljen uvjet određen za S1, bez obzira na posljedice potrošnje. Na takav način se štiti proizvodnja i održava ravnoteža.
Primjer B

Bojim se da se ne razumemo. Prvi i drugi zakon termodinamike nije nešto što se može ili ne može primeniti. Ti zakoni samo objašnjavaju šta se dešava sa energijom. Nije stvar izbora da li će bilo ko uraditi grejanje po zakonima termodinamike. Ne postoji razmena energije suprotna tim zakonima. To se odvija mimo naše volje. Kontrolisano ili nekontrolisano sagorevanje uvek se odvija po zakonu o održanju energije. Vi pričate o prirodnim zakonima kao da je to stvar izbora pojedinca. Ono na šta mi možemo uticati je samo gde usmeriti deo energije nastale procesom koji smo podstakli.
Nemoguće je imati veću potrošnju energije od proizvedene. Može postojati zahtev za većom potrošnjom u slučaju manje temperature od zadate ili zahtev da se smanji prozvodnja u slučaju temperature veće od zadate. Ne smanjuje termodinamika niti povećava isporuku. Ako ne postoji zahtev za povećanjem temp. na S2 a zadovoljen je uslov na S1 i istovremeno se proizvodi više energije od potrebne, povećava se temperatura u kotlu jer regulacija mešnog ventla ne dozvoljava da ta energija ode u radijatore nego preko povrata se vraća u kotao gde raste temperatura i tad nastupa kotlovska regulacija i smanjuje doziranje.

Grijanje nisu 2 ili više neovisnih cjelina, jedna cjelina koja zahtjeva jednu kontrolu. Zamislimo trenutak kada kotao proizvodi 5 kWh toplinske energije, potrošači snage od 8 kWh pokušavaju izvući iz proizvodnje više od onoga što se proizvodi. Taj trenutak mora prepoznati upravljanje koje će u prikazanom primjeru zatvoriti 3-putni ventil u krugu grijanja toliko da potrošnja ne može biti veća od proizvodnje, čak i smanjiti isporuku dok proizvodnja ne postigne zadane uvjete na S1. To je jedna jedina regulacija. Ta ista regulacija kada je zadovoljen S1 povećava proizvodnju toliko koliko je potrebno da se zadovolji S2. Kada se zadovolji S2 nastupa održavanje, sve ostalo su trenutne promjene koje mogu biti samo na štetu potrošača. Takav način upravljanja treba raditi po I zakonu termodinamike i ne može se drugačije tumačiti.
Neki način iz prošlosti koji je i danas u primjeni je proizvodnja, jedna crpka i krug grijanja, to je tipičan primjer grijanja koje nije po zakonima termodinamike. Rezultat su kotlovi kao i dimnjaci puni smole koji dalje mogu prouzročiti ogromne štete na opremi i prostoru u kojem se nalaze.

Detaljnije informacije o radu kontrolora vam može dati Zibel ili Srkson kao i drugi članovi foruma s obzirom da mnogi ovde imaju HeatOn ili neki sličan. Rad automatike kotla vam je verovatno poznat.