Citat:
zibel32:
Ako zanemarimo efikasnost kotla tj. gubitke koje on ima kroz dimnjak, jedine toplinske gubitke koje još možemo imati su oni kroz ovojnicu kuće (pod, zidovi, krov, vrata , prozori). Energetski gledano, svaka kuća treba xy kW snage ovisno o svom geografskom položaju i kvaliteti izolacije. Npr. ako objekat grijemo na 23°C i pri vanjskoj temperaturi od 0°C kroz svoju ovojnicu gubi 5 kWh topline, u kuću moramo vratiti tih 5 kWh topline da bi se održala od 23°C. Isporučimo li manje energije, temperatura u kući će lagano početi padati, a počet će rasti ako isporučimo previše. Slažeš li se dosad?
Da ali to lagano padati ne znači da će za 5 sati isključene isporuke tople vode doći do male promjene, ako je tako i gubitci su manji.
Za To vrijeme izgubimo 5 X vrijeme isključene isporuke tople vode.
Citat:
Količina toplinske energije u vodi ovisi o njenom volumenu i temperaturi. Ako objekt grijemo s temperaturom vode od 70°C s radijatorima određene snage i želimo temp. vode spustiti na 35°C, moramo udvostručiti snagu radijatora.
Oznaka snage radijatora je za toplu vodu koja ulazi u radijator od 90°C i izlazi iz radijatora 70°C, za temperaturu prostora od 20°C.
Recimo da je članak 185 W, s vodom od 50°C ulaz i 40°C povrat isti taj članak je 55 W, ako imamo 80 članaka onda je to 4,4 kW umjesto 14,8 koliko bi imali s vodom od 90°C ulaz i 70°C povrat.
To tako nije kod pločastih radijatora, neki približan odnos je 70% vrijednosti od visokotemperaturnih radijatora.
Citat:
Ako smo udvostručili snagu radijatora, automatski smo udvostručili i količinu vode u njima.
Zašto bi udvostručili snagu ako smanjimo temperaturu vode, smanjili smo i snagu.
Citat:
I dalje će u prostoru ići ista količina toplinske energije kao dok je temperatura vode bila 70°C.
Može biti ista snaga radijatora pri određenim uvjetima, isporučena toplinska energija će biti manja za 2-3 puta od količine za visokotemperaturno grijanje.
Citat:
Dakle, ako u oba slučaja (35°C i 70°C) u kuću odlazi ista količina topline, onda nema govora o većim gubitcima s većom temperaturom.
Ne dolazi, dolazi 2-3 puta manje.
Citat:
Cijevi u kući se ne mogu smatrati gubitkom, jer griju taj isti prostor.
Ispravno, nije gubitak.
Citat:
Druga priča bi bila da nam je kotlovnica izvan kuće, pa se cijevi protežu kroz dvorište.
To je u redu, imali smo raspravu gdje stručnjak tvrdi da je bolje spremnik izmjestiti u kuću udaljenu 30 metara jer je vrijeme izgaranja goriva kraće pa će tako gubitci vode od 80°C kojima se puni spremnik biti manji.
Moje mišljenje je bilo suprotno, manja temperaturna razlika između cijevi u kojima je topla voda i okruženja je i manji gubitak.
Zbog istog razloga tvrdim da voda od 70°C koja ulazi u radijator nije isto kao kada je voda od 50°C.
Ne postoje formule u kojima je sadržano vrijeme, samo temperature vode i okruženja, površina lima koji okružuje vodu i vrijednost toplinske izolacije.
Citat:
Međutim, ono što ima direktne veze sa gubitcima u istom tom objektu jest sobna temperatura, pa ćemo veće gubitke imati ako je grijemo na 25°C, umjesto na 23°C, zbog veće razlike između sobne i vanjske temperature.
Odlično, to je bitan detalj, slažem se s tom tvrdnjom.
Citat:
To je svojstvo brzine prijenosa topline koje ovisi o koeficijentu provodljivosti materijala, površini materijala i razlici između dvije temperature. Što je veća razlika između dvije temperature (sobna temperatura i vanjska temperatura), to je veća brzina prijenosa temperature tj. veća potrošnja (veći gubitci topline).
Ispravno.
Citat:
Dakle, gubitci se ne očituju kroz temperaturu vode s kojom se grijemo, već kroz temperaturu na koju objekt grijemo.
S tim se ne slažem, veća razlika veći gubitci, voda ili zrak svejedno.
Ako smo isporučili toplu vodu od 70°C u radijator, kolika je temperatura zraka iznad radijatora, taj topli zrak će grijati strop, strop je hladniji i gubitak je veći. Izmjeri temperaturu stropa i poda, razlika nekoliko °C.
Ako isporučimo vodu manje temperature, topli zrak iznad radijatora se sporije diže u visinu i grije onaj dio prostora koji je visina tjela čovjeka, razlika između temperature poda i stropa su manje, gubitak je manji.
Citat:
Sva izmjena energije oko nas se događa po zakonima termodinamike, pa shodno tome nije moguće da za mene ili tebe to ne vrijedi. Što god mi radili, pravilno ili krivo, i dalje će se događati po tim istim zakonima. Nije to zakon o prometu, pa ga možemo prekršiti vozeći prebrzo. Radi se o egzatnoj znanosti gdje se sve događa s razlogom. Dok ti to ne sjedne, nisi pozvan da drugima dijeliš lekcije.
I ovo što raspravljamo je po II zakonu termodinamike, što je tebi sporno spominjanje istog, tko kome drži lekcije?
Citat:
Što se tiče veće temperature vode i gubitaka, pročitaj ponovo ono iznad.
Odgovorio sam na svaku tvrdnju, ispravi komentarom i možemo nastaviti.
Citat:
Moja regulacija ima mogućnost i regulacije temperature, i regulacije protoka. Znači li to da onda ispunjava moderne zahtjeve?
Da ispunjava ali ne radi po razlici temperature za kontrolu koju treba crpka B iz primjera o kojem raspravljamo, crpka A može biti kontrolirana i kontrolom proizvodnje, tvoja kontrola može eventualno kontrolirati izlaz iz kruga grijanja.
Citat:
Dodao bih tu još i solare. Znam kako rade i zašto je bolje da rade na nižim temperaturama. To je glavni razlog zašto se u današnje vrijeme sve više propagira niskotemperaturno grijanje, a ne zato što je NT grijanje jeftinije ili ima manje gubitke.
Nadam se da se budemo družili na ovaj način narednih 5-10 godina, jedan od nas će promjeniti mišljenje.
NT grijanje nije jeftinije kod izvedbe ali je udobnije pa stoga ima prednosti nad visokotemperaturnim grijanjem.
Citat:
Prvo bih volio znati koje su prednosti u odnosu na regulaciju mješajućim ventilom, koja regulacija time upravlja i gdje se može kupiti, i što se događa sa promjenom vanjske temperature. Postoji li uopće gotovo i automatsko rješenje za sve navedeno ili su ovo samo priče?
Glavna prednost predloženog načina je vrijeme isporuke tople vode koje je kraće pa je tako i potrošnja manja. Zamisli takav način na spremniku od 1000-3000 litara, crpka B dodaje vodu samo na zahtjev kruga grijanja. Usporedi to s automobilom s standardnim motorom i motorom s ubrizgavanjem.
O rješenju smo već pisali, da li problem uzeti promjenjivu vrijednost nekog diferencijalnog termostata koji mjeri temperaturu na 3 i 4.
Po tim promjenama mijenjati brzinu crpke.
Jedno od gotovih rješenja
https://www.tacocomfort.com/do...5_00e_Series_VT2218_062118.pdf