Grejanje na pelet - 2. deo

Rečeno drugim riječima...

S obzirom da 1. zakon termodinamike "kaže" da energiju nije moguće stvoriti i uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi, nemojte slučajno stvoriti energiju, jer ćete ga prekršiti.

Da li se i kako sankcioniše kršenje zakona o održanju energije?

Što se tiče regulacije koristim naprednije načine u kojima ne postoje miješajući ventili.


Proizvodnja se može kontrolirati na potpuno isti način.
Pojam toplinske energije o kojem smo raspravljali bi trebao biti poznat onima koji se upuštaju u rasprave s drugima.

Ponovo bih vas pohvalio za hidrauličnu šemu. Ipak bih ovde pumpu primarnog kruga stavio na povratni vod jer petlja treba da bude u zoni najmanjeg dinamičkog pritiska.
Ne vidim na ovoj šemi nikakvu regulaciju. Ovo je dobro rešenje za grejanje na plin jer se niskotemperaturnim načinom grejanja obezbedjuje povratna voda ispod 55*C pa kotao može raditi u kondezacionom modu.
Ako biste koristili kotao na čvrsto gorivo (pelet) kao izvor energije nedostaje vam mešni ventil u primarnom krugu a regulacija bi bila samo opcija ukoliko želite kontrolisati temperature.

Crpka svakog kruga dodaje vodu u krug, u nekom slučaju kod moguće je postaviti crpku i na povratni vod.
Tlak u krugovima je minimalne promjene, crpka kruga grijanja je konstantne brzine. Crpka koja dodaje vodu iz izvora je promjenjive brzine, održava konstantni diferencijalni tlak koji uvjetuju termostatski ventili pojedinog radijatora. Temperatura vode izvora nije bitna, naravno da treba biti više od minimalne temperature vode koja se očekuje u krugu. Kontrola je održavanje minimalne temperature vode kruga i razlike temperature vode koja ulazi i napušta krug, ta kontrola upravlja s brzinom crpke koja dodaje toplu vodu krugu grijanja.
Za krug kotla ne treba nikakav ventil za miješanje. Način izvlačenja tople vode iz kotla je identičan načinu dodavanja tople vode krugu grijanja.
I kotao ima primarni i sekundarni krug, na primarnom je crpka konstantne brzine. Druga crpka je ova ista koja dodaje toplu vodu krugu grijanja. Hvališ hidrauličku shemu koju sam priložio, po opisu rada, napravi shemu kotla i kruga grijanja.

@pzec
Pročitao sam više puta ovo objašnjenje i jedino što sam shvatio da se opis rada ne odnosi na priloženu šemu. Ako sam dobro pročitao tražite od mene da vam nacrtam šemu kako funkcioniše vaš sistem. Ne mogu vam pomoći jer niti znam da koristim program za crtanje niti razumem koju regulaciju koristite.

Dobar dan želim,

ja koristim pelet peč waltis pelematic 27 i kako mi je poznatu ima elektroniku : Atech, 100% je ona, pošto to piše iza na kontroleru :)

dali možda neko zna šta znače parametri... zasad sam dešifrirao da je P10 - stupanj dodavanja peleta na razini 1...

hvala

Meni je ova šema interesantna samo zato što se separacija obavlja preko dva blisko postavljena T-spoja. I ja sam pristalica ovog načina i u praksi sam ispitao i uporedio sa hidrauličnom skretnicom. Tako da imam neka iskustva, doduše samo na mom sistemu. Stariji članovi se sigurno sećaju rasprave po tom pitanju.
Medjutim ovaj način povezivanja nije regulacija niti zamena za mešni ventil. Isti rezultat i ista temperatura povratnog voda bi bila i da je umesto dva kruga i dve pumpe sve povezano u jedan krug sa pumpom konstantne brzine i prestrujnim ventilom. Ako se pak treba podići temperatura povratnog voda onda je rešenje sa ove šeme dobro ali uz dodatak mešnog ventila u primarnom vodu. Bez mešnog ventila pumpa u primarnom krugu bi morala imati kapacitet mnogo veći od pumpe u sekundaru ali bi i tad kotao bio pothladjen na hladnom startu i ne bi imao odgovarajuću radnu temperaturu sve dok ne zagreje sobe i termostatski ventili zatvore ili smanje potrošnju radijatora. Prostije rečeno ovako uradjeno grejanje mora raditi neprekidno da bi bilo koliko toliko efikasno. Jednostavnim dodavanjem mešnog ventila sistem bi bio efikasan i mogao bi raditi normalno odnosno po zahtevu sobnog termostata a kotao bi bio zaštićen od pothladjivanja. Potrošnja bi bila višestruko manja nego u režimu neprekidnog rada.

Ukoliko imate još jedan kotlovski krug i još jednu pumpu, to bi značilo da ova pumpa u srednjem krugu prekida rad kad je voda hladnija i to na osnovu nekog termostata. Ne verujem da je ovo naprednije od proste regulacije mešnim ventilom.

Što se tiče primedbe da treba poznavati pojam toplinske energije, pretpostavljam da se to odnosi na mene. Delimično ste u pravu. Nešto mi je poznato ali za 40 godina od kada sam učio termodinamiku mnogo toga sam i zaboravio.

Da li je izgleda ovako?
Tri pumpe u tri kruga?

Regulacija mešnim ventilom.

Regulacija je objašnjenja u upisu prije i odnosi se na tu shemu.
3-putni ili 4-putni ventil nije potreban, krug grijanja je stalna cirkulacija, istom brzine crpke, krug dodavanja, povremena ili stalna cirkulacija ali s promjenjivom brzinom crpke, dodaje se tople vode onoliko koliko je potrebno da se održava delta T kruga grijanja i temperatura tople vode na ulazu u krug.
O potrošnji u načinu kada je krug grijanja stalno uključen i kada radi povremeno je ušteda na strani kada je krug stalno uključen.
Svakako da grijanje najmanje troši kada je isključeno ali to nije ugodno, danas je ugodnost na prvom mjestu.

Evo primjer kako povezati proizvodnju i krug grijanja, možeš komentirati prijedlog.
Treba regulacija, pokušaj opisati kako bi trebalo.
U tvom prijedlogu je nepotreban 4-putni ventil, odvajanje od primarnoga kruga isto kao i kod mene, 2 usko spojena T-komada, razmak priključaka na sekundarni krug najviše 4 promjera cijevi primarnoga kruga. Uvjet da može biti uključena crpka grijanja je određen na mjernom mjestu povratne vode u kotao, minimalno za vrstu goriva, pelet 50°C, završena kontrola.

Nije to moj predlog. Ja bih predložio trokraki nego kao što rekoh ne znam da izradjujem šeme pa tražim po internetu najsličniju sliku.
Ne znam kakve su kod Vas temparature ali u Zemunu gde sam ja nije potrebno celodnevno grejanje. Ja održavam dnevnu 22,5*C a 20*C noćnu S tim da još se nije desilo da se uključi tokom noći.
Zašto mislite da je za pelet dovoljna 50*C a za drva ne?

Inače sam povezivao T- spojevima i to podelio na forumu a pošto sam besposlen pre početka zime 2019. sam kupio HS i zamenio T-spojeve. Nema razlike. Uključivao sam pumpe zajedno, pojedinačno i naizmenično i ni u jednom slučaju nije bilo mešanja temperatura izmedju primarnog i sekundarnog kruga.
Jedina razlika, a to sam Vam već rekao je da sam kod T-spojeva pumpu primarnog kruga stavljao na povratni vod a na HS na potisni i to iz razloga što HS ima proširenje prečnika pa ima značajan pad brzine strujanja a kod T-spojeva mi je prečnik bio nepromenjen 35mm.

U mom slučaju potrošnja je značajno povećana ako je 24 časa zadata 22,5*C sobna.
Na ovoj šemi vidim da je u pitanju Commo kotao. Imam jedan takav u drugom delu kuće i on iradi u istom dnevno noćnom režimu osim kad su spoljne temperature u malo većem minusu. Kuća je zidana ciglom starog švapskog formata bez stiropora.

To da je manja potrošnja na celodnevnom grejanju jednostavno nije moguće po istoj onoj termodinamici na koju se često pozivate. Opravdano je samo kad je izvor energije dosta manje snage od potrebne da bi objekat bio u kratkom roku zagrejan odnosno brzo pdizanje sobne temperature sa noćne na dnevni režim. Isto tako kod toplotnih pumpi da se ne bi aktivirali grejači na struju i naravno podnog grejanja. Hoću reći celodnevno grejanje kod izbalansiranih sistema se preporučuje samo kad su ledeni dani. Uostalom tako rade i gradske toplane tamo gde još nije uvedena naplata po utrošku.

Da li sistem sa tri pumpe ili mešni ne treba da sudim ja. Uradili su to drugi. I ovo je zaključak:
“Both the 4-way mixing valve and the pump with variable speed control have the ability to perform smooth regulation at high load. Only the four-way valve can control continuously, with high authority, at low loads.”

To mu ja govorim i pokušavam objasniti već mjesecima, ali ima on neku svoju logiku. Njegova termodinamika nije ona ista nama poznata i koja se uči u školama. Ova je drugačija zvjerka.

Ova njegova "kaže" ...
- da je grijanje 24h dnevno na istu temperaturu najštedljivije i troši se najmanje energije
- da regulacija po vanjskoj temperaturi nije potrebna, jer vanjska temperatura nema utjecaja ako se grije 24h
- da se svojstvo brzine prijenosa topline (rate of heat transfer) ne može primjeniti na grijanje
- da ako se griješ sa vodom od 50°C, trebaš spustiti na 40°C i grijati se 24h/dan i temp. u kući ostaje ista kao prije
- da je potrebna veća energija ako griješ vodu od 40-50°C, nego 15-25°C
- da 500L vode pri 80°C nema istu energiju kao 1000L vode pri 40°C
- itd...

@zibel
Nešto od ovog je lako ispitati. Svako od nas može jedan dan grejati 24 časa a drugog sa prekidima i uporediti potrošnju.

Te sheme sa hrpom petlji i pumpi bi valjda trebale poslužiti samo da nas impresioniraju. Ne kažem da to neće funkcionirati, ali... Da bi se to izreguliralo potrebno je nekoliko termostata koji će ograničavati rad pumpi, i diferenciju između polaza i povrata, te potrošiti 2-3 dana vrteći termostate da se postigne tražena temperatura u kući. Kada se promjeni vanjska temperatura, onda opet "igra" 2-3 dana. Barem ti nikad nije dosadno!

Međutim, ako koristiš neku drugu termodinamiku umjesto one općepoznate, onda vanjska temperatura ne igra ulogu, pa ne moraš više ništa podešavati.

Neću komentirati sve tvoje navode, dok nisi kod kuće s II zakonom termodinamike i gubitcima stvorenim povećanjem temperature vode za krug grijanja, nema smisla dokazivati moje tvrdnje. Ideš negdje za vrijeme zimskih praznika, skijanje i slično, sjedni u prostoriju gdje su radijatori, unutra ugodno, radijatori mlaki. To je isto to što i ja predlažem.
Tebi je matematika da imaš gubitke 3 kWh za 1°C, isključiš 8 sati grijanje i imaš razliku od 2°C u prostoru u kojem nema grijanja. Za to ne postoji matematika nego prazna priča, za 8 sati si izgubio 8X3 = 24 kWh, to treba nadoknaditi proizvodnja od 10-12 kW, to nije moguće, zbog toga i imamo kotlove od 25-30 kW za prostore koji trebaju realno ispod 5 kWh za grijanje 24 sata manjom temperaturom vode. Tebi je matematika ista za razliku od 10 nečega, to je ispravno ali kod tople vode nije tako, opet preporuka da proučiš I zakon termodinamike.
Isporučiti u prostor 12 kWh toplinske energije ili 4 kWh nije isto, za 12 kWh trebaš veću temperaturu vode, veća razlika temperature su i veći gubitci ili za tebe ne vrijedi II zakon termodinamike.
Kada grijanje toplom vodom budeš gledao kao protok vode i temperaturu vode onda budeš u vrhu s znanjem. Tvoju regulaciju treba doraditi da ispunjava moderne zahtjeve, zašto bi bio samo jedan način ili mogućnost?
Shvati da su promjene koje su nastupile posljednjih 30 godina po pitanju grijanja ogromne, neusporedive s proteklih 200 godina od postoji neki oblik grijanja toplom vodom. Tvoje znanje je ograničeno, uključi maštu pa budeš velikim koracima kročio kroz budućnost.
Pogledaj kako radi dizalice topline, kondenzacijske uređaje, podno grijanje i budućnost grijanje zidova i stropova prostora s vodom od 25°C.
Eto ti primjer koji sam postavio kolegi da raspravljamo o načinu upravljanja, možeš se uključiti i sutra znati više. Trebaš znati da je znanje i moje i tvoje ograničeno, da bez mašte i pokušaja nema napretka. U konkretnom slučaju kontrolom crpke B održavaš proizvodnju i potrošnju, potrošnja je ta koja upravlja s proizvodnjom, proizvodnja mora biti zaštićena. Crpka A i C su za cirkulaciju, bez promjena u radu. A će ponekad moguće biti isključena. C nikada, dok traje sezona grijanja.