korak Nis
Član broj: 125522 Poruke: 622 *.dynamic.sbb.co.yu.
|
Mozda se prekasno ukljucujem u diskusiju na ovu temu, ali ona je toliko intrigantna da ne mogu da ostanem po strani.
Nije slucajno sto je MKSA sistem jedinica (MetarKilogramSekundaAmper) osnova za sve jedinice kojima se izrazavaju sve merljive pojave u celom kosmosu. Metar definise prostor, kilogram materiju u prostoru, a vreme dinamiku u prostoru. Sve osnovne jedinice su nekako opipljive i direktno merljive, dok to nije slucaj sa vremenom. Fenomen vremena i njegovo znacenje je tesko shvatljivo.
Fenomen blizanaca je pravi primer za to.
Na forumu je neko lepo izracunao da bi posada koja putuje do najblize zvezde (udaljene oko 4.5 svetlosnih godina) i natrag, putujuci brzinom od 0.866 brzine svetlosti, dosla na Zemlju posle 10.4 godina. Mi na Zemli, znajuci teoriju relativnosti, ne bi bili iznenadjeni sto bi putnici za to vreme ostarili 5.2 godine, jer je sa aspekta Zemlje njihovo vreme teklo duplo sporije. Dakle, brat blizanac na Zemlji bi bio stariji 5.2 godine od brata blizanca putnika.
Ali, interesantno je kako sve to izgleda sa aspekta posade letilice koja pod istim uslovima putuje do nama najblize zvezde i natrag. U pradcu njihovog kretanja ceo kosmos je skracen (sabijen) na 50%, pa bi i rastojanje do najblize zvezde bilo duplo manje. Njihov put bi umesto 9 svetlosnih godina bio dug 4.5 svetlosnih godina, i znajuci da se krecu brzinom 0.866 brzine svetlosti, oni bi ga presli za 5.2 svetlosne godine. Vreme u njihovoj letilici, za njih, protice normalno, ali vreme u celom kosmosu, u odnosu na koji se oni krecu, sa njihovog aspekta ce proticati duplo sporije. Tako posada letilice ocekuje da ce za vreme njihovog puta od 5.2 godine na Zemlji proteci 2.6 godine. U ovom slucaju, kada se posada vrati na Zemlju, brat blizanac na Zemlji ce biti 2.6 godina mladji od brata blizanca putnika.
Gde je greska? Nema je, mozemo samo da konstatujemo da postoje dva sveta posle putovanja do najblize zvezde i natrag. U jednom je jedan brat blizanac stariji 5.2 godine, a u drugom je onaj drugi brat blizanac stariji 2.6 godine. Zapravo moze postojati beskonacno mnogo razlicitih svetova, onoliko koliko ima razlicitih inercijalnih sistema. Svaki inercijalni sistem ima svoj kosmos, i ako svi zivimo u istom inercijalnom sistemu pripadamo istom kosmosu. Svetovi nisu unapred odredjeni, pa tako nije moguce prelaziti iz jednog u drugi. Prelaskom u neki drugi inercijalni sistem nas svet postaje drukciji, pa time i nas predhodni inercijalni sistem postaje drukciji, i nas povratak u njega na vraca sve stvari na pocetak.
Svet neke daleke galasksije, koja se u odnosu na nas milijardama godina krece brzinom koja je uporediva sa brzinom svetlosti, je sigurno mnogu drukciji od naseg. U njemu mozda ne postoji nasa galaksija, pa samim tim ni mi.
Fenomen vremena je vezan za fenomen brzine svetlosti. Naime, bez obzira kako se vi krecete, ili kako se krece izvor svetlosti, uvek ce te izmeriti da kraj vas svetlost prolazi istom brzinom. To znaci da nije moguce izmeriti apsolutnu brzinu ni jednog tela koje se krece u kosmocu, odnosno kosmos nema referentnu tacku koja apsolutno stoji. Ako se za nesto ne moze naci takva tacka, dali to, po nasim shvatanjima, moze uopste da postoji?
Kako kosmos izgleda vama ako se krecete brzinom svetlosti (kako izgleda samoj svetlosti)? Prvo: ceo kosmo je spljosten u jednu ravan upravnu na pravac kretanja, drugo: kroz ceo kosmos prolazite trenutno i trece u kosmosu vreme stoji. Zakljucak: za onog ko se krece brzinom svetlosti kosmos ne postoji, ceo njegov svet je on sam.
|