Citat:
mr Jozza:
Anone, zvuči čudno, ali nije nemoguće. Ušuškan stan, sa nadprosečnom izolacijom, greje se sa svih strana. Gubitke praktično ima samo na spoljnom zidu. Ako su gubici u proseku 50W/kvm, za 50kvm to je 2.500W. Pdesign te "12-ce" je tu negde (mislim 2.6kW). Mada, mislim da su mu prosečni gubici i manji. Ako greje predeo kod spoljnog zida, ne treba mu ni tih 410m^3/h, već tek da pokrije deo ka spoljnom zidu.
Ajde ovako ja sam sabio 1878 kw za grejanje klimom, ako je tih 1878kw zahvaljujuci copu neka bude prosek 2 (a verovatno i vise) znaci da sam potrosio 3756kw toplotne energije sto mu dodje :
3756 kw / 58 kvadrata = 64 kw po m2 za grejnu sezonu sto se svrstava u razred B odnosno C jer je B do 50kw, sta je tu sporno ???
Ja cak licno nisam zadovoljan, mislim da se to jos moze smanjiti, dodavanjem jod 10-20 cm vune po plafonu, roletnama i troslojnim staklima !
Pasos :
____________________________________________________________________________________________________________________________
Vrste energetski efikasnih kuća:
1. "Obična" kuća: kuće koje zahtevaju prosečno "80 do 100" kWh/m2god. potrebne energije za grejanje. Prema jednostavnom proračunu proizlazi da će takva kuća na grejanje trošiti otprilike 9 lit/m2god. lož ulja, 9 m3/m2god. prirodnog gasa ili 18 kg/m2god. drvenih peleta.
2. Niskoenergetski objekti - standardna kuća: su objekti sa sistemima zagrevanja baziranim na tradicionalnim načinima grejanja. Godišnje potrebe za zagrevanjem prostora između "40-60" kw/m2. Takve kuće u pravilu imaju dobro izolirane zidove i krov, kvalitetnu energetski efikasnu stolariju sa višeslojnim izolacijskim staklima. U pravilu ovakve kuće imaju klasičan način grejanja i grejnih tela i po pravilu nemaju posebane/dodatne instalacije ventilacije.
3. "Trolitarske kuće": Primarni razred nisko-energetske kuće, godišnje potrebe za zagrevanje 30kw/m2. Prema jednostavnom proračunu proizlazi da će takva kuća na gejanje trošiti otprilike 3 lit/m2god. lož ulja, 3 m3/m2god. prirodnog gasa ili 6 kg/m2god. drvenih peleta. Smanjenje toplotnih gubitaka ovakve niskoenergetske kuće mogu ostvariti se na sledeće načine:
- pravilnom orijentacijom kuće ka južnoj strani,
- formiranje i odvajanje toplinskih zona kuće (dnevna soba prema jugu, ostave ka severu),
- kompaktna gradnja (odabir materijala i pravilan način ugradnje),
- posebna pažnja na odabiru termo izolacije kompletnog objekta,
- kvalitetan odabir konstrukcije i materijalizacije vrata i prozora (npr. sa 3-slojnim staklom),
- niskotemperaturni sastav grejanja,
- kontrolisana ventilacija prostorija sa rekuperacijom, sa kvalitetnim usmeravanjem i korišćenjem energetskih potencijala,
Kako bi povećali dobitke energije preporučuje se:
- aktivno korištenje sunčeve energije pomoću solarnih toplovodnih kolektora (topla voda) i fotonaponskih kolektora (struja) i
- pasivno korištenje sunčeve energije preko velikih staklenih površina orijentisanih ka južnoj strani
4. Pasivne kuće: Nisko-energetska kuća, potrošnja na godišnjem nivou najviše 15kw/m2. To je objekat koji troši maksimalno 15 kWh/m2god. energije za grejanje. Takve se kuće zovu i ''jednolitarske kuće''. Prema jednostavnom proračunu proizlazi da bi takva kuća na grejanje trošila otprilike 1,5 lit/m2god. lož ulja, 1,5 m3/m2god. prirodnog plina ili 3 kg/m2god. drvenih peleta. Ovde je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za klasičnim sistemom grejanja, one svoje potrebe za toplinom dobijaju preko sofisticiranog sistema ventilacije sa rekuperacijom, sa kvalitetnim usmeravanjem i korišćenjem prikupljene energije i dodatnim sistemima za eventualno dogrevanje, odnosno hlađenje.
Sistemi koji koriste geotermalnu energiju ili energiju podzemnih voda u ovakvim zgradama su gotovo pravilo, dok su vrlo česta pojava i solarni kolektorski sistemi. Još jedna bitna odlika ovakvih vrsta objekata je sistem smanjivanja potrošnje energije ove zgrade kod ventilacije koristeći sistem rekuperacije, koji omogućava zagrevanje/hlađennje vazduha koji se ubacuje u prostor preko razmene temperature sa "otpadnim" vazduhom koji se iz objekta izvlači. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:
- masivni slojevi izolacije objekta,
- kontrolisana ventilacija sa rekuperacijom i mogućnošću dogrejavanja/hlađenja,
- prozori sa 3-slojnim staklom punjenim gasom ili drugim sistemima zatvaranja konstrukcije prozora i vrata,
- nepostojanje konvencionalnog sistema grejanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitaka.
Na slici je prikazana energetska podela sa primerom pasivne kuće (razred A+). ''Obična'' kuća mogla bi se svrstati u razred C, dok bi se, stariji objekti na našoj teritoriji mogli svrstati u razrede E ili F
5. "Nulta" energetska kuća: to je objekat koji sve svoje potrebe za energijom dobija samo korišćenjem sunčeve energije, energije vetrova i/ili uz korišćenje geotermalnih izvora, uz kvalitetnu toplotnu izolaciju. Ovakva kuća leti distribuira višak energije, dok isti zimi potražuje nazad i na taj način njen godišnji energetski bilans je jednak nuli. Objekti ovakvih karakteristika još uvek su zavisni od priključka na javnu električnu, toplinsku ili plinsku mrežu i povremeno tokom godine je u nepovoljnim (klimatskim) prilikama zavise od spoljnih distributivnih i energetskih gradskih sistema. Sa druge strane ako su uslovi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, naročito korišćenje solarne energije, povoljni i rezultuju, dovode do veće proizvodnje energije od one koja je u određenom trenutku potrebna za održavanje objekta, tada se viškovi plasiraju u javnu mrežu. Na taj način nastoji se da konačni balans potrošnje energije bude jednak nuli. Tipično su ovakve kuće odlično izolovane i nemaju tradicionalan sistem grejanja već oblačne, hladnije dane premošćuju korišćenjem "rezervoara toplote".
6. Energetski samostalni, nezavisni objekti: objekte ovog razreda karakteriše potpuna nezavisnost od javnih energetskih mreža i tradicionalnih energetskih izvora. Svoju nezavisnost postižu postižu integrisanjem svih onbovljivih i ekoloških sistema i načina sunčeve energije, kao i primenu bioklimatskih i termodinamičkih principa funkcionisanja strukture objekta. Ovakva vrsta građevinskih objekata nije priključena na javnu mrežu i sav višak proizvedene energije najčešće se koristi usmerava i čuva za primenu u zimskim mesecima, putem sistema energetskih rezervoara i akumulatora.
7. "Energy plus" objekti:
Koristi iste sisteme kao i energetski samostalne kuće, samo što je povezana i sa elektro-distributivnom mrežom i preko solarnih fotonaponskih ćelija i sav višak skupljene, proizvedene energije se isporučuje u javnu energetsku mrežu.

Midea Mission 12
58mkv grejano (deo potkrovlja)
1878 kw grejanje 2016/2017
32kw po m2, 1.99 eura po m2.
Fasada 5cm stirpopor,
Unutra 5cm spoljasni zidovi, kosine 5+10 (stiropor+vuna),
Plafon 10 cm vune (planiram jos 10-20cm), pod 3cm stirodura + 9mm silent folija kao neka pena
Parna brana (alu folija+mezica+najlon)na kosinama i plafonu, aluminijum ka prostorijama za vracanje toplote.