Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?

[es] :: E-Poslovanje :: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 30183 | Odgovora: 110 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 10:14 - pre 196 meseci
Pozdrav,

prilicno toga nisi dobro razumeo u ovim pricama.

Kratkorocne obveznice se definitivno izdaju iskljucivo radi pokrica vlastitog deficita, nijedna drzava nije ekonomska institucija pa da tezi da ostvari profit. To ne bi njen narod dozvolio. Ono sto je najblize tome jeste investiranje drzave u projekte koji ce doneti njenim podanicima novac/profit iz koga ce oni kasnije placati porez pa se na taj nacin nasiroko i naokolo moze stici do pojmova vezanih za profit drzave. Ipak, tesko je razdvojiti da li drzava investira u ulice i infrastrukturu jednog svog letovalista radi stanovnika tog letovalista ili radi pospesenja turizma, jer ona gradi infrastrukturu svuda gde to urbanisticki planovi zahtevaju pa je i ta prica tesko odrediva u ovom smislu.

Kada kazes Japan ili USA, bitno je biti i precizan ako zelis da zadjes dublje u materiju. Japanski koncerni i fondovi drze svoje rezerve u americkim drzavnim obveznicama dobrim delom, ponajvise radi sigurnosti ali i kreiranja likvidne rezerve jer su te HOV zbog svoje stabilnosti i nepostojanja rizika veoma brzo unovcive i prakticno se moze eventualno izgubiti ionako malena kamata na njih za slucaj da je brzo potrebna likvidna masa novca. Zar mislis da bi se IKO mogao obogatiti na ICIJIM drzavnim obveznicama? Mozda, ali za tako nesto je potrebna enormna kolicina i novca i ovde bismo zasli u podrucje o kome ja zaista ne znam dovoljno da bih mogao ista izneti sem pukog nagadjanja a na bazi daleko drugacijih uslova investiranja od onih o kojima smo dosad pricali.

USA nista ne regulisu po pitanju kursa svojim otkupom ili prodajom obveznica, kurs $ je ionako najnepredvidljiviji u konvertibilnom svetu. Pa ti isti Japanci (dakle, ne drzava vec krupni kapitalisti) su nebrojeno puta do sada otkupljivali sve slobodne dolarske efektive da bi mu zaustavili nagli pad, iskljucivo da bi odrzali ravnotezu prinosa na svoja ulaganja po osnovu dolarske valute.

U modernoj ekonomiji zahvaljujuci turbulencijama dolara razvijeni su i raznorazni alternativni nacini ugovornog trgovanja kao sto bi bili fjucersi, svopovi, forvardsi, opcije i slicno, a sve u cilju sanacije stete koju prouzrokuju ovako velike i nepredvidive fluktuacije dolara. Niceg tu nema ustvari stabilnog, jedino sto same SAD ne interesuje mnogo kakav je odnos spoljnog sveta prema dolaru, dve najvece ekonomije sveta trguju sa dolarskom osnovom i zaista ih ne zanimaju ni funta ni euro a jen tek pomalo. Time se teziste problema prebacuje na ostatak sveta koji realno oseca problem bez obzira sto ga SAD ignorisu.

Uzgred, prinos svega je mali ako je rizik nizak, to je standardna relacija izmedju prinosa i rizika, ne vidim nekog posebnog razloga za napominjanje.
 
Odgovor na temu

hecky
Milan Topalov
Göttingen

Član broj: 10602
Poruke: 885
*.henleymediagroup.com.



+5 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 13:58 - pre 196 meseci
Vidim da si u citanju mog posta promasio sustinu, a koja je...

Investiranje u drzavne obveznice stabilne drzave je dobar nacin za cuvanje sopstvenih drzavnih rezervi (npr. japanska centralna banka drzi deo svojih rezervi u US gvt bonds). Ovakav nacin cuvanja deviznih rezervi je bolji od cuvanja love u banci: banke daju vecu kamatu od drzave, ali je i rizik veci... neko bi rekao neprihvatljiv za tako vaznu stvar kao sto su drzavne rezerve - banke imaju sklonost da povremeno odu "tits up", dok je to mnogo manje verovatno za jednu drzavu - ako ta drzava nije Srbija .

Da jos jednom rezimiram: Sumnjam da NBS drzi znacajnu kolicinu rezervi na mestima gde bi znacajno mogla da ih ugrozi sub prime crash.

--

Sumnjam da ce ulazenje u sitna crevca biti zanimljivo za trenutnu raspravu, pa sam se trudio da maksimalno pojednostavim.

Naravno da su drzavne obveznice prvenstveno nastale kao orudje da se premosti deficit u budzetu, ali priznaces da sada situacija malo kompleksnija (npr. USA gvt nema nameru da ukine deficit, jer im se moze da tako rade).

Naravno da USA gvt ne "zaradjuje pare", ali su im drzavne obveznice sjajan izvor jeftinog novca (mada realno, u ne tako davnoj istoriji su imali suficit u budzetu... znaci da je drzava ipak zaradila... kako to objasnjavas ).

I za kraj... u USA drzava ne moze da naredi centralnoj banci nista (mogu da mole i to je to)... Fed je nezavistan i sam odlucuje da li i kako ce da se bori protiv inflacije i kako ce da odrzava ekonomsku stabilnost.

 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.rcub.bg.ac.yu.



+5251 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 14:47 - pre 196 meseci
Mozda nisu toliko kriticna mesta, koliko vrsta valute. Mada se vrsta valute odabira prema velicini i valuti duga..
Mada je deo u obveznicama, ili dolarskoj valuti, samo deo drzavnih rezervi..
 
Odgovor na temu

žutokljunac

Član broj: 153760
Poruke: 374
*.sa.hs-hkb.ba.



+471 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 15:44 - pre 196 meseci
Citat:
To sto pricas nema nikakve ekonomkse logike...
Mislim zvuci kao interesantna krimi prica, ali nema nikakvu potporu u realnosti.


"Pump and dump"

Jedan od rizika za pojedince koji tragaju za mogucnostima da trguju akcijama uz dobit krije se u takozvanom „pump and dump“ pristupu velikih investitora.
"Pump and dump" je oblik finansijske prevare gde investitori vestacki podizu vrednost akcija koje su jeftino kupili kako bi ih prodali uz veliku dobit. Najčešće se uzimaju slabo razvijana tržišta, tj. tržišta sa malim obimom gde je lako manipulisati na ovaj način. Inače, svi se slažu u proceni da je ovaj efekat posebno prisutan na berzama brdovitog Balkana, i to sa posebnim akcentom na 2007. i 2008. godinu. Ne samo to, već su i najkvalitetnije hartije od vrednosti naduvavane na ovaj način.

P.S. - Šortera ima, pogotovu ponedeljkom. Bar ovde. ;)

 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 18:42 - pre 196 meseci
Pozdrav,

Citat:
žutokljunac: "Pump and dump"

Jedan od rizika za pojedince koji tragaju za mogucnostima da trguju akcijama uz dobit krije se u takozvanom „pump and dump“ pristupu velikih investitora.
"Pump and dump" je oblik finansijske prevare gde investitori vestacki podizu vrednost akcija koje su jeftino kupili kako bi ih prodali uz veliku dobit. Najčešće se uzimaju slabo razvijana tržišta, tj. tržišta sa malim obimom gde je lako manipulisati na ovaj način. Inače, svi se slažu u proceni da je ovaj efekat posebno prisutan na berzama brdovitog Balkana, i to sa posebnim akcentom na 2007. i 2008. godinu. Ne samo to, već su i najkvalitetnije hartije od vrednosti naduvavane na ovaj način.

P.S. - Šortera ima, pogotovu ponedeljkom. Bar ovde. ;)


Kod nas je citav finansijski sektor na berzi prenaduvan na ovaj nacin, uglavnom visestruko. Jedino je sto se manje prodaje a vise uzima novac na prodaji akcija a sama banka ostaje bez ceste promene vlasnistva. Ovo se kontrolise revizijom koja je sasvim druga, a uz to i veoma problematicna prica.

Citat:
hecky: Vidim da si u citanju mog posta promasio sustinu, a koja je...

Investiranje u drzavne obveznice stabilne drzave je dobar nacin za cuvanje sopstvenih drzavnih rezervi (npr. japanska centralna banka drzi deo svojih rezervi u US gvt bonds). Ovakav nacin cuvanja deviznih rezervi je bolji od cuvanja love u banci: banke daju vecu kamatu od drzave, ali je i rizik veci... neko bi rekao neprihvatljiv za tako vaznu stvar kao sto su drzavne rezerve - banke imaju sklonost da povremeno odu "tits up", dok je to mnogo manje verovatno za jednu drzavu - ako ta drzava nije Srbija :D.

Da jos jednom rezimiram: Sumnjam da NBS drzi znacajnu kolicinu rezervi na mestima gde bi znacajno mogla da ih ugrozi sub prime crash.

--

Sumnjam da ce ulazenje u sitna crevca biti zanimljivo za trenutnu raspravu, pa sam se trudio da maksimalno pojednostavim.

Naravno da su drzavne obveznice prvenstveno nastale kao orudje da se premosti deficit u budzetu, ali priznaces da sada situacija malo kompleksnija (npr. USA gvt nema nameru da ukine deficit, jer im se moze da tako rade).

Naravno da USA gvt ne "zaradjuje pare", ali su im drzavne obveznice sjajan izvor jeftinog novca (mada realno, u ne tako davnoj istoriji su imali suficit u budzetu... znaci da je drzava ipak zaradila... kako to objasnjavas :D).

I za kraj... u USA drzava ne moze da naredi centralnoj banci nista (mogu da mole i to je to)... Fed je nezavistan i sam odlucuje da li i kako ce da se bori protiv inflacije i kako ce da odrzava ekonomsku stabilnost.


Kakav je ovo zadnji promasaj? Ko ne moze i kako to ne moze?

O kakvoj to nezavisnosti pricas? Moraces ipak malo elementarno izuciti, o ovako necemu i ne zelim da diskutujem, moras prvo negde drugde da pojedinosti razaberes da bismo nastavili diskusiju. To je izvodljivo samo ukoliko postoji debela ravnoteza u politickom smislu pa kad jedna strana insistira, druga je stiti od toga svojim glasovima inace bi pala smena a to je vec dovoljno bajkovito da nema ni potrebe takve situacije simulirati u diskusijama.

Sa druge strane, pises kako japanska Vlada drzi svoje rezerve ulozene u drzavne obveznice SAD a sa druge strane, ta SAD Vlada dobijen novac (valjda i od Japanaca), investira u profitabilnije aktive ali istovremeno ih prodaje i otkupljuje da bi regulisala kurs dolara i kontrolisala inflaciju ??!!

I na kraju mene pitas kako objasnjavam bilo sta od toga? Od navedenog zaista ne mogu da objasnim nista....


....osim, ako nisi mislio da objasnim kako je doslo do suficita i deficita u budzetu jer smatras da je to posledica toga da je Vlada SAD zaradila novac koristeci "izvore jeftinog novca" koji potice iz vlastitih obveznica?

Hajde pokusaj malko da se predefinises da mozemo da diskutujemo ozbiljnije, probaj da vise ne pises uopsteno jer cu onda morati da rasclanjavam stvari a to ne mora nuzno biti i afirmativna diskusija za svakoga od nas.


Da probamo da pojasnimo neke termine koje potenciras, recimo, nezavisnost BILO KOJE centralne banke na svetu od njene maticne Vlade, zatim profitabilnost monetarne ili fiskalne politike BILO KOJE Vlade na svetu ali i posebno slucaj zaradjivanja o cemu si zakljucio po suficitu u deficitu necijeg budzeta. Eto malko o tome pojedinacno, ako moze, jelte....
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.dip.t-dialin.net.



+7177 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 18:57 - pre 196 meseci
Citat:
lancia88O kakvoj to nezavisnosti pricas? Moraces ipak malo elementarno izuciti, o ovako necemu i ne zelim da diskutujem, moras prvo negde drugde da pojedinosti razaberes da bismo nastavili diskusiju. To je izvodljivo samo ukoliko postoji debela ravnoteza u politickom smislu pa kad jedna strana insistira, druga je stiti od toga svojim glasovima inace bi pala smena a to je vec dovoljno bajkovito da nema ni potrebe takve situacije simulirati u diskusijama.


Nezavisnost centralne banke od vlade je moguce postici i ona u praksi postoji u mnogim drzavama, doduse to je obicno rezervisano za razvijene zemlje.

Za pocetak, polozaj guvernera centralne banke moze biti potpuno razdvojen od skupstine dugim mandatom (upravo obrnuto od onoga sto je uradjeno u Srbiji gde je po novom Ustavu Guverner biran svaki put pri izboru novog Parlamenta), i jako strogo definisanim pravilima opoziva koji sprecavaju dnevnu politiku da tu umesa prste...

Nemacka centralna banka je bila poznata po odlukama koje su obarale nekoliko vlada od 1945 do danas jer je odbijala da se pokloni populistickoj monetarnoj politici, i to je postignuto izuzetno nezavisnom monetarnom politikom centralne banke Nemacke koja je takodje u praksi prenesena u Evropsku Centralnu Banku, i to se bas moze videti ovih dana kada se na istu vrsi izuzetan pritisak od izvrsne vlasti nekih velikih EU clanica (Francuske) da obore kamatne stope, a ECB to odbija zbog inflatornog pritiska.

Stavise, mnogo cesce nego redje su interesi izvrsne vlasti suprotstavljeni interesima centralne banke pa centralne banke razvijenih drzava opstaju i ne mogu biti opozvane od strane izvrsne vlasti.

Vise o tome:

http://www.economist.com/PrinterFriendly.cfm?story_id=10809039

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

hecky
Milan Topalov
Göttingen

Član broj: 10602
Poruke: 885
*.plus.com.



+5 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 19:56 - pre 196 meseci
@lancia88

Alan Greenspan je, kao Fed chairman, preziveo i republikance i demokrate .

Posle Niksona, bilo je vrlo malo pokusaja vlade da utice na Fed, a svi su bili u vidu molbi, a nijedan u vidu naloga. Njihovi politicari su shvatili da se sa nekim stvarima jednostavno NE IGRA... nadam se da ce i nasi jednom uklaviriti ovo .

Sto se tice ostatka posta...

Kako izgleda u praksi ceo posao sa US treasury bonds:

- uzgred, gvt obveznice nisu iskljucivo kratkorocne, vec dospevaju za 2-30 godina
- USA gvt izdaje obveznice
- gvt ima ogroman kredibilitet, pa investitori kupuju obveznice iako je prinos mali
- gvt tako dobija izvor "jeftinog" novca (bukvalno inkasiraju na svom kredibilitetu)
- gvt tako moze da servisira svoj kolosalni deficit, bez brige da ce destabilizovati ekonomiju (ako bi poverenja u gvt nestalo, USA bi bukvalno bankrotirala)
- gvt pare "zaradjuje" iskljucivo od poreza, ali obveznicama u mnogome prosiruje svoje opcije (da ne kazem moc; u svakom momentu mogu nabaviti kolosalnu kolicinu novaca po vrlo povoljnim uslovima, a to nije za potcenjivanje)
- da pojasnim sta sam mislio pod tvrdnjom da gvt zaradjuje na obveznicama (blago sam banalizovao, ali je poenta uocljiva): gvt digne kredit (izda obveznice), malo ratuje u iraku, obezbedi stabilan izvor energije za svoju ekonomiju, ekonomija se razvija, vise poreza dolazi u kasu (porez u kasi je najbanalniji oblik "profita", ali ima ih puno.. smislices i sam jos koji )
- Fed je nezavistan u odnosu na gvt i svojevoljnom kupovinom i prodajom obveznica (izmedju ostalog) na berzi kontrolise predefinisani "interest rate" (kod nas je to referentna kamata Narodne Banke Srbije; uglavnom sluzi za balansiranje inflacije)
- gvt i Fed naravno saradjuju, ali su nezavisni (predsednik USA ne moze da nalozi Fed chairmanu sta da uradi, moze samo da ga pita sta je sad smislio )


Eto... ako ti i dalje nije jasno sta sam hteo da kazem, onda odustajem
 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 20:28 - pre 196 meseci
Pozdrav,

Citat:
Ivan Dimkovic: .......

Za pocetak, polozaj guvernera centralne banke moze biti potpuno razdvojen od skupstine dugim mandatom (upravo obrnuto od onoga sto je uradjeno u Srbiji gde je po novom Ustavu Guverner biran svaki put pri izboru novog Parlamenta), i jako strogo definisanim pravilima opoziva koji sprecavaju dnevnu politiku da tu umesa prste...

.....


I ne mora uopste biti predmet dnevnopolitickih raspolozenja i interesa. Cak stavise, u dobrano razvijenim drzavama upravo i postoji prilicno jasna i tradicionalna polarizacija u kojoj su preciznije odredjene buduce politike za dovoljno vremena unapred da bi se mogla i morala kontrolisati vecina aktivnosti svoje Centralne banke. Naime, nemamo slucaj poznat kod nas, Od-dva-Srbina-tri-politicke-partije, vec je ta podela tradicionalna sa sve elementima iznenadjenja u vidu fluktuacija raspolozenja naroda na izborima. Odnosi snaga su uglavnom poznati na duze vreme pa i postoji nesto veca mogucnost "prezivljavanja nezavisnosti" nekog od guvernera, ili makar privida te nezavisnosti. Sustinski ne posoji nigde realan mehanizam da Centralna banka radi po vlastitom nahodjenju kontra odlukama aktuelne vlasti. Izuzetak moze biti kao i u primeru nemacke gde je pomenutih godina citava privreda ali i monetarni sistem, podlegala globalistickim korelacijama sa sistemima zapadnih zemalja, te je njihov presudni uticaj na stabilizaciju i privredni rast Nemacke imao ulogu one egzistencijalne podrske nezavisnosti Bundesbanke od domicilne Vlade. Ipak, od W.Brandta pa nadalje koji udara temelje danas poznate snazne i ekonomski izuzetno razvijene Nemacke i taj sistem se podvrgao interesima aktuelnih Vlada sto je i bila osnova za prezivljavanje tektonskih potresa vezanih za ujedinjenje Nemacke ali i apsorbciju francuskih makroekonomskih posrtaja.

Da je zaista bilo takve nezavisnosti, nista se od toga ne bi realizovalo jer posao centralne banke jedne drzave je daleko manje vizionarski od ovako krupnog poduhvata.

@hecky

Moracemo konkretno pa da vidimo koliko ko razume ono o cemu pise:

Kako to prodaje USA gvt obneznice i da li ih moze izdavati bez svoje Centralne banke? Pazi, vec si napisao da moze i zato sam sada insistirao na rasclanjavanju jer ocito nastojis da uopstavanjem odgovora prikrijes jasne odgovore koji bi mozda pokazali nepoznavanje onoga o cemu pises.

Kako mislis da moze da se servisira budzetski deficit bez potresa po ekonomiju ako se emituju obveznice da bi se pribavio "jeftin" novac? Ponovo pripazi na odgovor jer si vec napisao nesto sto cu iskoristiti u slucaju novog nekonkretnog odgovora.

Citat:
hecky:

......
- Fed je nezavistan u odnosu na gvt i svojevoljnom kupovinom i prodajom obveznica na berzi kontrolise predefinisani "interest rate" (kod nas je to referentna kamata Narodne Banke Srbije).....


E ovde vec moram zatraziti jedno jasno pojasnjenje sta je to "referentna kamatna stopa" tacno, sta je to tacno "predefinisani interest rate" i kako tacno bilo koje od to dvoje mogu da se regulisu i kontrolisu svojevoljnom kupovinom i prodajom obveznica. Iz toga mozemo i moja malenkost i citav monetarni sistem nesto novo da naucimo. Pa, izvoli...?

Uzgred, gvt nikad ne zaradjuje ISKLJUCIVO od poreza, ne u SAD, vec nigde na svetu. Postoji daleko siri plan prihoda i rashoda i dotice sve sfere fiskalne politike jedne drzave i ekonomija ga vidi kao javne finansije a zakon kao predlaganje, usvajanje i kontrolu budzeta u najkracim crtama. Porezi su samo jedan deo celog tog sistema dok je bilo kakav profit iz investiranja mozda samo ponekad kolateralna stavka a nikako namera ili mogucnost jedne drzave/Vlade. Ne bih se vise vracao na cinjenicu da je drzavni novac/budzet neprofitna stavka, te kako god je deficit nepozeljna pojava, tako je i suficit neprirodna pojava za pojam drzavnog budzeta. To znaci da je neko prevaren u prici a obzirom da je budzet agregat svih faktora jedne drzave, suficit se bez mnogo femkanja moze itekako kvalifikovati kao prevara vlastitih gradjana. Stoga ne bih ni da postavljam izolovano pitanje na nesto sto si vec u startu toliko promasio da nema smisla neka javna blamaza, jer ako ova diskusija nekoga ne uputi u odredjene stvari, nema ni ona nikakav smisao obzirom da meni licno nije namera da ikoga prozivam za neznanje.
 
Odgovor na temu

žutokljunac

Član broj: 153760
Poruke: 374
*.sa.hs-hkb.ba.



+471 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 20:56 - pre 196 meseci
Citat:
hecky: @lancia88

- uzgred, gvt obveznice nisu iskljucivo kratkorocne, vec dospevaju za 2-30 godina
- USA gvt izdaje obveznice
- gvt ima ogroman kredibilitet, pa investitori kupuju obveznice iako je prinos mali...
- gvt tako dobija izvor "jeftinog" novca (bukvalno inkasiraju na svom kredibilitetu)
- gvt tako moze da servisira svoj kolosalni deficit, bez brige da ce destabilizovati ekonomiju (ako bi poverenja u gvt nestalo, USA bi bukvalno bankrotirala)
-


A jesu us gvt bonds ono što Kinezi imaju u trilionima i ne znaju šta će sa njima, i ono što američki investitori ni štapom ne pipaju?
 
Odgovor na temu

hecky
Milan Topalov
Göttingen

Član broj: 10602
Poruke: 885
*.plus.com.



+5 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 21:12 - pre 196 meseci
Sufucit u USA budzetu (imali su suficit u budzetu, al kad se naoblacilo, potrosili su ga... ne vidim nista strasno u tome):
http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1775698.stm
"The huge US government budget surplus - which one year ago was estimated at $5.6 trillion over 10 years - is set to disappear as the effects of the economic slowdown and the Bush administration tax cuts take effect."

Sta je "interest rate", sta je Fed i kako ga Fed regulise "interest rate"
http://ezinearticles.com/?How-...-Interest-Rates?&id=404238
"I would argue that the most powerful man in the world is not the President of the United States but rather the Chairman of the Federal Reserve Ben Bernanke. He is the modern day EF Hutton...when he speaks, everyone listens - even the President."

"The FOMC achieves its fiscal objectives partially by setting the target for the federal funds rate which is currently at 5.25%. This rate is that which banks lend their deposits to other banks overnight. They do this to help other banks keep within the reserve requirements set by the Fed. The highest federal funds rate in the last 16 years was 8.0% back in 1990. It was at it's lowest just recently when it bottomed out at 1%."

"Here is how the Fed and Mr. Bernanke affect interest rates. They affect rates by lowering or raising the Federal Funds rate. There is a direct affect on short term interest rates like the prime rate and any kind of T-Bill rates of less than 5 years. Almost every bank mirrors the Fed with the prime rate they publish. In other words, as the Fed moves the Fed Funds Rate, banks move the prime rate. The prime rate right now is 3% higher than the Fed Funds Rate. So if the Fed raises the Fed Funds rate from its current level of 5.25% to 6.0%, then the prime rate would move from 8.25% to 9.0%. Most 2nd mortgages are based upon the prime rate, so as it moves so does the cost of credit to homeowners. Also, your credit cards are usually following the Fed when they move rates. You will find the least expensive credit cards when the Fed Fund rates are at their lowest."

Fed jeste nezavistan u odnosu na vladu
http://federalreserve.gov/generalinfo/faq/faqfrs.htm#7
"The intent of Congress in shaping the Federal Reserve Act was to keep politics out of monetary policy. The System is independent of other branches and agencies of government. It is self-financed and therefore is not subject to the congressional budgetary process."

Fed utice na US treasury bonds yield
http://www.investmentmarkets.co.uk/20070822-667.html
"US Treasury prices fall on Fed official’s speech"

 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 22:29 - pre 196 meseci
Pozdrav,

ne vredi, nema smisla, naprosto ne zelim ucestvovati vise u ovako neozbiljnoj diskusiji.

Pa je li Google sve sto znas?

Bilo je prostije ne upadati duboko u raspravu nego se naknadno ovako blamirati traganjem po internetu. Mislio sam da treba da se ozbiljnije pristupi diskusiji ali u ovakvom cirkusu nema svrhe ucestvovati. Da li zaista mislis da ja ne znam odgovore na pitanja koja si mi postavio pa mi treba linkovati tudje definicije?

Ili naprosto ne znas o cemu pises pa je ovo, u slicnom maniru kao i dosadasnje uopstavanje, ona doza neodredjenosti kojom si nameravao zamagliti konkretne odgovore na konkretna pitanja. A sta si mislio da ce inace pisati na Federalnim rezervama osim onoga sto je zamisljeno u teoriji? Ma da ne pise mozda negde u ustavu bilo koje drzave na svetu da ima vojsku za bilo sta drugo osim da brani svoju zemlju i njene gradjane i interese, pa odakle onda napadi na druge zemlje?

Pobogu, naravno da ce o nezavisnosti banke pisati tacno tako, pa tako i kod nas pise ali ja objasnjavam opsti mehanizam funkcionisanja u praksi. Kada prozovem da dobijemisto to i sa druge strane, dobijem - linkove.

Jedino sto si pomenuo svojim recima je i oslikalo ono sto razumes:

suficit se ne moze desiti prema samoj prirodi funkcionisanja budzeta. Njime se planiraju prihodi, razdvojeni prema izvorima i prema tempu pristizanja. Na bazi njih se planiraju i rashodi, takodje ukljuciv korisnike i dinamiku. To znaci da se sve mora potrositi jer ako se vec u planiranju ostvari razlika u korist prihoda, onda se oni ostavljaju u rezerve jer se suficit ne moze planirati. Naravno, ne moze ni deficit ali se unapred mogu definisati prioriteti brze preraspodele, a ako oni nisu dovoljni, onda se ide na tzv. rebalans budzeta ili cak zahvatanje iz rezervi ili najomiljeniji deo price - emisija obveznica. Ovde nigde ne postoji suficit kao planska stavka te se on ne moze ni tretirati kao prirodna pojava u planiranom budzetu. On je definitivno anomalija, bez obzira sto je naizgled dobra. U Vladi pokojnog premijera je uporno ostajao jedan nepotrosen deo koji je bio namenjen podsticajima domaceg preduzetnistva ali se odnosio samo na najbolje projekte koji se nikako nisu pojavljivali. Mislis da je dobro sto te pare nisu trosene?
Naravno da nije jer se nije ni razvio deo privrede koji je ciljan prilikom formiranja ovog fonda, eto primera kako suficit uopste ne mora biti dobra stvar, narocito na duge staze. Cak stavise, veliko je pitanje koliko je pomenuti americki suficit imao uticaja na nedavne potrese na americkom trzistu, narocito vezane za dugovanja velikih fondova koji su sposobni da zaprete depresijom drzavi. Pitanje je koliko su oni u suficitu ugledali svoju sansu zapravo.
 
Odgovor na temu

hecky
Milan Topalov
Göttingen

Član broj: 10602
Poruke: 885
*.plus.com.



+5 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?18.03.2008. u 23:12 - pre 196 meseci
@lancia88

Jedini koji ovde uporno tvrdi da ja lupam jesi ti!

Takodje, ne vidim tu ozbiljnu i duboku diskusiju u koju sam ja to upao i kvarim joj koncept. Vidim uglavnom da ivan nesto pise, da dosta ljudi ljudi opsiuje nekakve zavere, vidim moje postove i vidim tvoje koji tvrde da ja nemam pojma, ali ne daju nikakav alternativan i argumentovan pogled na problematiku.

Ne znam ko je tebe ucio da diskutujes, ali mislim da nisi dobro ispekao zanat. Od "nemas ti pojma" mnogo bolje radi "e pa znas, to je ovako i ovako, zbog ovoga i ovoga".

Ja nisam expert u temi, ali znam ponesto, jer me interesuje. Informisem se iz naucno popularne literature (internet, po koja knjizica, ekonomist, ...).

Ti se ovde prodajes za nekog experta (a delujes kao neki ne bas blistavi student ekonomije, zeljan dokazivanja i patronisanja), a nisi uspeo nijedan moj argument da pobijes.


 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?19.03.2008. u 00:00 - pre 196 meseci
Pozdrav,

nisam tvrdio da lupas nijednom recju, nije moj nivo da to i napisem ali......i smatrao sam da je to ocigledno.

Nisam pobio nijedan argument zato sto ih nije ni bilo. Ko god da nesto pise, verovatno treba da zna barem osnove onoga o cemu pise. Ako nisi ekspert, zasto se trudis da zamaskiras svoje neznanje raznoraznim izrazima? Zar nije jednostavnije pitati ono sto ne znas?

Tesko da iko zna sve, vecinu stvari koje i ja znam, poznajem samo iz ugla iz koga sam je i sagledavao, problem je sto postoji jos dosta uglova iz kojih stvari ne moraju nuzno izgledati onako kako ih ja vidim ali za svaki od njih mora postojati nekakva logika. Uzmi lepo pa potrazi logiku u svemu u zivotu, kod vecine stvari ona je saglediva ako znas gde da gledas, pa tako i sa ekonomijom. Najlakse je pisati o zaverama, to je podrucje zagonetnih pogleda, dvosmislenih namigivanja, pretpsotavki i mastarija i tu argumenti i logike nemaju sta da traze. I samo cemo mi na ES-u da otkrijemo tu zaveru?

Uff....

Tacno je da Japanci ulazu u americke drzavne obveznice. Samo, da li si se zapitao da li je moguce zaraditi na kamatama za novac dat americkoj Vladi? Koliko joj novca treba dati i odakle ona da vrati taj novac pa jos sa kamatom a da bude i vuk sit i ovce na broju....a Japanci sve bogatiji i bogatiji. Pa ne valjda od investiranja u najmanje kamatonosne aktive pobogu??!!

Eto vidis, tu vec imas prostora da tragas za logikom a mozda usput i iskopas i nekakav vid zavere, razmisli malo o tome ;)

Pride, uopste se ne salim sa tim sto sam napisao, nije bas rec o zaveri u klasicnom smislu ali je rec o izuzetno softificiranom upravljanju koje ima izvesne elemente analogne nekim vidovima zavera. Eto, razmisli malo o tome jer to je jedna od retkih stvari koje si tacno napisao, samo se jos postaraj da saznas koja logika vodi ljude vicne zaradjivanju da ulazu u najneprofitabilnije aktive i vec si na dobrom put da se temeljno informises i saznas. Opet, ako ne uspes, uvek mozes ovde postaviti to pitanje.

Kazes da ne dajem alternativne poglede na tematiku.

Koje tacno zelis?

Trenutno stanje na domacoj berzi odraz je sklopa nekoliko faktora od kojih je kljucni postojanje monopola i oligopola na domacem trzistu, opsta slabost privrede i izuzetno znacajan politicki faktor i ostra polarizacija izmedju centara moci koji imaju mehanizme da uticu na desavanja na berzi. Uz sve ovo, stanje na berzama okolnih zemalja, a pre svega americke berze ali i privrede, reflektuje se izuzetno snazno na domacu berzu. To je jos vise pojacano pomenutom slaboscu privrede i rezultat je jasan i vise nego ocigledan.

Politicari neodgovorno pokusavaju da odbrane politicki momenat kao faktor uticaja na berzu tvrdeci da se strani investitori nisu povukli iz poslova kod nas. To je takodje zamagljivanje stvari, nisu se povukli iz poslova ali ne investiraju. Primera radi, koncesionar za novi autoput u prvoj godini ima obavezu da sam finansira projekat a prateca banka mu se povukla iz posla. Ostao je u poslu i dalje koncesionar, jedino sto sad nema para.....

Nemamo zaveru, prilicno se jasno moze videti sta se desava.

Americka berza je poljuljana mnogo cime i odrazava se na njihov nacionalni finansijski sektor a ako tome dodamo i prebacivanje aktiva u profitabilnije stvari od HOV (zitarice, metali, energenti itd.), onda zaista sticemo sliku u nekakvom velikom slomu finansijskog sektora SAD. Ipak, kakve veze ima to sa nasim drzavnim rezervama? Skoro nikakve.

One jesu nelikvidne ali to nema veze sa time uopste i veoma svesno su nelikvidne jer su van domasaja politicara.

Koliko je tema ozbiljna ili ne, nije previse bitno. Kako vec napisah, da nisi insistirao na permanentnom zamagljivajnu nekim uopstavanjima, ne bismo upali u zonu ogoljavanja sustine koja nam se i nije bas posrecila, zar ne?

No, da ne bude da je to samo po sebi previse bitno, mozemo da pokusamo da pronadjemo neke logike i da ih prodiskutujemo.

Eto, ukoliko znam, rado cu odgovoriti na pitanja na koje nisi siguarn da znas odgovore ili stvari koje ne razumes skroz i trazis alternativne poglede na njih.

Moze?
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.rcub.bg.ac.yu.



+5251 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?20.03.2008. u 15:31 - pre 196 meseci
Lancia88 je upravo napisao, koncizno i sazeto, jednu surovu i suvu istinu.

Ne treba da se razbacujemo sa terminima i da im dajemo univerzalan karakter.
Nekada ovakve kompleksne teme, iako pitanje deluje naivno, zahtevaju da se definisu i ogranice skoro svi izrazi koji se koriste.
Sta je to kriza Vlade i sta je to politicka kriza. Nisu to dve identicne krize, iako mogu da budu povezane. Politicka nestabilnost moze da bude uzrok, nekih situacija, ali moze da bude i kontrolisana pojava, ili cak neutralisana pojava, narocito u oblasti velikih finansija.

Kod nas je dominantan uticaj i pokusaj uticaja politicara na tokove novca. Cak se i ministri, vazni visoki funkcioner, bave biznisom. To moze da ima uticaja, ali i ne mora.
Tako da svaki aspekt, ili skretanje sa njega, mora da sadrzi solidno precizan nivo uticaja, koliko je nama moguce, da sagledamo, saznamo i zakljucimo.

Takodje, monopoli, oligopoli su takodje posledica loseg rada politicara, ali ne samo zadnjih par meseci..vise godina, da ne kazem par decenija se to "proizvodi".
Tu lezi neki indirektan uticaj.

Redovmne aktivnosti, bolje receno neaktivnosti, uticajnih lljudi, prave vece, nevidljive stete, menjaju obimne planove celoog okruzenja i kompletne lepeze investitora. Svako odllaganje verifikacije dokumenata, nekom investitoru kvari i usporava planove.

ALi nije to ni naivan svet. Znaju, bolje od nas, sta ce se desavati, i kako ce se zavrsiti, i koliki im je rizik, i da li je samo prost rizik nekog ulaganja jedini faktor odluke. Ili se radi i o geopolitickim uticajima, koji imaju razne cene, od troskova ratovanja do rizika na berzama..

Previse je varijabli, da bi olako mogli da definisemo sigurne konstante, i da zaokruzujemo neku logiku.

Poz.
 
Odgovor na temu

žutokljunac

Član broj: 153760
Poruke: 374
77.238.205.*



+471 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?22.03.2008. u 08:57 - pre 196 meseci
Opet apropo one Ivanove da sam sklon teorijama zavere i krimi scenariju...

Hedž fondovi

Ako se neko seća sada već davne 1997. godine i velikog pada dolara. Tada je $ sa nekih 1,9 prema nemačkoj marki pao na oko 1,3... eh, tada su ljudi u Srbiji masovno prodavali marke i kupovali dolare, da bi sačekali par meseci i te iste dolare plaćene po 1,3 prodavali po 1,8 - 1,9. U pozadini te priče stajao je Soroš. Naime, on je tada izvršio upad na azijske berze sa svojim Hedž fondom. Namerno je obarao cenu dolara i time naterao centralne banke skoro svih azijskih država da intervenišu kupovinom dolara. One su to radile jer su bile prinuđene zbog vezanosti njihove ekonomije za dolar ( dolarska zona ). Soroš je na ovaj način zaradio oko milijardu dolara. To je ponovio i sa britanskom funtom, tako da je britanska vlada intervenisala na sličan način.
Hedž fondovi su veliki igrači i u stanju su da bace na kolena centralne banke najrazvijenijih privreda sveta.
Ako vas ne mrzi, proguglajte malo i pogledajte način funkcionisanja tih fondova, njihovu metodologiju rada, a posebno način na koji oni upadaju na berzu i način investiranja. Da kažem da su se pojavili kod nas, i da se vreme velikih dampova poklapa sa njihovim pojavljivanjem.
 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?22.03.2008. u 11:56 - pre 195 meseci
Pozdrav,

eh, da,...ali zamalo.

Problem americke valute je njena rasprostranjenost po svetu, Britanska Funta nema taj problem i nije tako jednostavno ugroziti njen kurs.

Svaka valuta predstavlja vise ili manje optimalan odnos svoje realne vrednosti prema drugim valutama kroz kurs u spoljnotrgovinskoj razmeni, odnosno devizni kurs. Vrednost tog kursa se uspostavlja kao pojedinacna autonomna vrednost naspram istih takvih vrednosti ostalih valuta, a sto ce reci da moramo prvo oformiti tu autonomnu vrednost kao domicilne valute za odredjenu drzavu. U kreiranju snage te valute mora se doci do jedne veoma prefinjene i promenljive velicine a to je optimalna kolicina gotovog novca u opticaju. Ukoliko se istampa previse, dobice se inflacija, ukoliko se istampa premalo, dobice se obustava privrednog razvoja. Nekada se stampalo onoliko novca koliko ima podloge u rezervama zlata, kasnije je to postalo neprakticno jer su pojedine situacije zahtevale brzo povecanje novcane mase koje je nemoguce pratiti brzom nabavkom tolike zlatne podloge itd, te se preslo na savremenije podloge - za nekonvertibilne valute podloga je najcesce devizna rezerva konvertibilne valute te drzave a za konvertibilne valute podloga je u HOV.

Kada su SAD u pitanju, postavlja se specifican problem kontrole novcane mase u opticaju usled rasprostranjenosti koristenja ali i vezivanja mnogih nedomicilnih HOV za tu valutu, opsteprihvacenu u svetu. Dakle, veoma je tesko odrediti adekvatnu kolicinu gotovog novca koju treba stampati i stoga smo, prakticno, kad kupujemo dolar prinudjeni da verujemo drzavnim rezervama SAD da on zaista toliko i vredi.

Daleko je lakse britanskoj Vladi da kontrolise svoju valutu jer ona nema ni izbliza tako veliku rasprostranjenost i ima mnogo laksi uvid u gotovinske tokove te valute nego u slucaju dolara. Stoga se ne moze bas vuci paralela izmedju pojedinih valuta i njihovih kolebanja pa cak ni kad je u igri hedzing. Dolar je daleko ranjiviji i tu ranjivost americka Vlada kompenzuje kontrolom energenata, plemenitih metala i snaznom vlastitom industrijom na razlicitim nivoima, pa se dolar moze i oboriti u odnosu na ostale pojedine valute ali jos uvek nece na domicilnom trzistu izgubiti vrednost (ovde vec pricamo o monetarnim pojavama kakva je inflacija recimo).

Koliko je interesantna teorija zavere za novinarske clanke u smislu senzacije i citanosti, mozemo sami pretpostaviti. Najubedljivije za mene jeste prepoznatljiva novinarska praksa ukazivanja na problem bez ijednog slova nagovestaja o mogucim alternativama za izbegavanje, umanjivanje ili makar ublazavanje tog problema na koji ukazuju. Naravno, novinari tesko da mogu znati resenja ali oni svoje "informacije" dobijaju iz "proverenih" izvora koje obavezno stite i ukoliko cemo na blanko njima da poverujemo da su to zaista relevantni izvori, te da imaju kompetencije za "otkrivanje zavera" na bazi vlastite strucnosti, onda je veoma cudno da tako kompetentni izvori ne nude odmah i alternativna resenja. Ovakva praksa je prepoznatljiva u velikom delu svih novinarskih "razotkrivanja" na koja nailazimo, uglavnom u vidu senzacija.

Koliko i u ovom primeru ucestvuje navedena praksa, zaista ne znam, samo navodim jedan veoma, veoma cest model novinarskih otkrica "zavera" na nekim visokim nivoima.
 
Odgovor na temu

žutokljunac

Član broj: 153760
Poruke: 374
77.238.203.*



+471 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?23.03.2008. u 08:50 - pre 195 meseci
Soroš je oborio funtu i ne samo da je on zaradio ( mislim ) milijardu funti, nego je obaranje težilo 3,2 milijarde, od čega su ind. investitori pokupili onu razliku od 2,2. To je isto urađeno i sa svim azijatskim zemljama osim Hong-Konga koji je na vreme shvatio igru.
Pročitao sam jednu zanimljivu Bušovu izjavu koja se odnosi na Hedž fondove. Naime, veliki investitori su tražili da se jasno devinišu pravila poslovanja takvih fondova, kao i da način ulaganja i diversifikacija imaju karakter javnosti, tj. da podaci budu dostupni, ali je Buš to odbio.
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
77.70.71.*



+105 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?23.03.2008. u 09:12 - pre 195 meseci
Interesantna tema je pre nekoliko godina bila na forumu Nauka gde smo Ivan, Srki, Ja i jos neki ljudi diskutovali o vrednosti dolara i americkom javnom dugu. Link je:

http://www.elitesecurity.org/t78928-Ekonomija-Kapitalizam

Obratite paznju kada je tema pokrenuta...pre 4 godine. Nista se bitnije nije promenilo.
 
Odgovor na temu

lancia88
lancia88
Beograd

Član broj: 10215
Poruke: 6528
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 281338349


+14 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?23.03.2008. u 12:32 - pre 195 meseci
Pozdrav,

ne vredi, puce mi jedan nesto detaljniji post koji objasnjava paralelno procese pada funte i dolara a bas me mrzi da ponovo kucam. U dve reci, iako je naizgled ista stvar u pitanju, u slucaju funte se samo koristi prazan prostor koji se kompenzuje prethodnim padom cena strateskih proizvoda koji se iskoristi kao mogucnost zarade na valutnom kursu i zato sam napisao da se ne moze bas vuci paralela iako je naizgled ista stvar u pitanju. Jeste, ali samo za jedan ugao posmatranja i to je poenta price.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.xdsl.xnet.co.nz.



+3 Profil

icon Re: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?23.03.2008. u 12:57 - pre 195 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Uzrok loseg stanja na Belexu je losa makroekonomska slika Srbije - to ti je glavni uzrok.
Ima i toga ali nije samo to. Vrednosti akcija su jednostavno bile precenjene, previse ljudi je krenulo odjednom da ulaze tu i bez dovoljnog znanja o ekonomiji su hteli brzo da zarade pare. Gomila kompanija je imala P/E ratio preko 500. To je bilo skroz nerealno.

Citat:
Slobodan Miskovic: Obratite paznju kada je tema pokrenuta...pre 4 godine. Nista se bitnije nije promenilo.

Verovatno su se nasa razmiljanja malo promenila. Ipak smo za ove 4 godine dobili nova iskustva. Stojim i dalje iza vecine stvari koje sam tada rekao ali ne bas iza svega jer za neke stvari postoje kompleksnija objasnjenja a tada nisam bio svestan svih cinjenica.

 
Odgovor na temu

[es] :: E-Poslovanje :: Krah americke banke i Drzavne rezerve Srbije?

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 30183 | Odgovora: 110 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.