Ventura,
Da li su te cifre koje si naveo za osiguranje važe i za slučaj suše?
Za požar, krađu, poplavu, grom itd... cifra je u redu jer se to dešava mnogo ređe nego suša.
U principu, svaka druga godina u Vojvodini je sušna i prinosi bivaju umanjeni i do nekoliko
desetina procenata, vrlo česta pojava.
Znači, postoji realan rizik od suše a suma koju daješ osiguranje jednostavno nije
u relaciji sa tim rizikom, premala je.
To nas dovodi u niz pitanja i kakvim mehanizmima osiguravajuće kuće uopšte mogu da funkcionišu na tu temu.
Da li je procena premije osiguranja realna - u normalnim uslovima suvog ratarenja, neka kukuruz daje oko 8 tona po ha,
da li osiguravajuća kuća prihvata ovo kao realnu cifru ili špekulišu pa kažu tu može da rodi 5 tona i time pokrivaju
gotovo sav realan rizik, tj. iako je rod realno bio umanjen oni ti nisu ništa dužni?
Da je osiguranje dužno da pokrije umanjene prinose nastale vremenskim prilikama i drugim stvarima uvek
ili samo kada država na određenoj teritoriji proglasi elementarnu nepogodu - suša, grad, požar, poplava?
Ako bi se ja stavio u poziciju osiguravajuće kuće, znam da suvo ratarenje u Vojvodini
sa realnim (poštenim) isplatama štete ne bih osiguravao ni za tri puta veću sumu.
Na kraju, šta raditi kad dođe do natezanja sa osiguranjem koje u principu kao dobar dan u Srbiji,
kao što ovde ovaj čovek kaže:
Naravno, ima i pozitivnih primera u istom tekstu:
http://poljoinfo.com/archive/i...af8e201988bab774354f66a5688356
Pošto imaš iskustva iz prve ruke, ne bi bilo loše da nam baciš par informacija ovde.
Pozdrav!
Da li su te cifre koje si naveo za osiguranje važe i za slučaj suše?
Za požar, krađu, poplavu, grom itd... cifra je u redu jer se to dešava mnogo ređe nego suša.
U principu, svaka druga godina u Vojvodini je sušna i prinosi bivaju umanjeni i do nekoliko
desetina procenata, vrlo česta pojava.
Znači, postoji realan rizik od suše a suma koju daješ osiguranje jednostavno nije
u relaciji sa tim rizikom, premala je.
To nas dovodi u niz pitanja i kakvim mehanizmima osiguravajuće kuće uopšte mogu da funkcionišu na tu temu.
Da li je procena premije osiguranja realna - u normalnim uslovima suvog ratarenja, neka kukuruz daje oko 8 tona po ha,
da li osiguravajuća kuća prihvata ovo kao realnu cifru ili špekulišu pa kažu tu može da rodi 5 tona i time pokrivaju
gotovo sav realan rizik, tj. iako je rod realno bio umanjen oni ti nisu ništa dužni?
Da je osiguranje dužno da pokrije umanjene prinose nastale vremenskim prilikama i drugim stvarima uvek
ili samo kada država na određenoj teritoriji proglasi elementarnu nepogodu - suša, grad, požar, poplava?
Ako bi se ja stavio u poziciju osiguravajuće kuće, znam da suvo ratarenje u Vojvodini
sa realnim (poštenim) isplatama štete ne bih osiguravao ni za tri puta veću sumu.
Na kraju, šta raditi kad dođe do natezanja sa osiguranjem koje u principu kao dobar dan u Srbiji,
kao što ovde ovaj čovek kaže:
Citat:
Ja sam osiguravao soju i kada mi je grad unistio izasla mi je komisija i priznala stetu oko 20% (trebo sam slikati a nisam)a od biljaka i lista nije bilo nista,a za naplatu je bilo posebna prica vukli su me godinu dana i na kraju sam prebio dug i uzeo vestacko djubrivo.Da napomenem dunav je bio u pitanju
Naravno, ima i pozitivnih primera u istom tekstu:
http://poljoinfo.com/archive/i...af8e201988bab774354f66a5688356
Pošto imaš iskustva iz prve ruke, ne bi bilo loše da nam baciš par informacija ovde.
Pozdrav!