Citat:
Darko Nedeljković:
Testiranje vakcine je relativno jednostavna procedura, koja je komplikovana iz razloga sto je koronavirus u vecini slucajeva totalno blag i bezazlen.
I meni je relativno jednostavno, ali i prilično komplikovano da kurs od 500 - 1500 strana, uvezan sa drugim takvim kursevima, prepričam u jednom pasusu, pazeći da ne koristim i odajem stručne termine antivakcinašima, danas im kažeš: Ali gospođo takva procedura postoji i skraćeno se zove MRI, i sutradan doživiš da vidiš da piše: Postoji još strašnija vakcina od MMR i zove se MRI...farmakomafije pazite se!
Citat:
Procedura predvidja da se nekoliko hiljada ljudi vakcinise vakcinom i jos toliko placebom, naprimer destilovanom vodom ili fizioloskim rastvorom. Potom se saceka naprimer godinu dana ili pola godine i evidentira se koliko se % zarazilo onih koji su primili vakcinu, a koliko onih koji su primili placebo. Svetska zdravstvena organizacija je smanjila kriterijume za ovu vakcinu na 50%, tako da ako se inficira upola manje onih koji su primili vakcinu u odnosu na one koji su primili placebo, vakcina ce se smatrati uspesnom. Podrazumeva se da niko ne sme da zna da li je primio vakcinu ili placebo.
Ne, testiranje nekog medikamenta (ne nužno vakcine) vrši se (otprilike) tako što se jednom delu ispitanika da medikament, a drugima ne da, pa se oni kasnije uporede i vidi se da li je potencijalni medikament stvarno lek i leči, i u kom procentu, ili nije.
Placebo efekat je postao popularan šezdesetih, sa hipohondrima, i američkim domaćicama koje piju valerijanu da bolje spavaju, boluju od depresije, anksioznosti, i raznih drugih mističnih bolesti zasnovanih na činjenici da sede kući i ne rade ništa, pa je i odlazak kod lekara događaj.
U slučaju bolesti sa pravim fiziološkim uzrokom placebo efekat je bukvalno zanemarljiv i negde se i ne ispituje. Ako imaš ratnog vojnog invalida, koji je ostao bez noge, i daš mu žuto-plave pilule sa uveravajućim glasom: Videćete da će vam od ovog biti bolje, teško da možeš očekivati da dođe sutra i kaže: Doktore lek je čudesan, čak je i nova noga počela da mi raste. A jok.
Zbog toga u većini istraživanja ako se ispituje potencijalni lek na 10.000 ljudi, naprave i jednu placebo grupu od 1000 ljudi pro forme, uglavnom zato što ma kako mali procenat izlečenja mogao biti pripisan placebo efektu, ipak preskače prag statističke greške, pa su dužni i to da ispitaju i ubace u statistiku. (Brojke su proizvoljno izmišljene, ne uzimati u obzir kad je pravo istraživanje u pitanju)
Ekskluzivno, u skorije vreme, a na primeru ove potencijalne vakcine, svima zabodu nešto pod kožu, pa odrade oba dela istraživanja odjednom, jer placebo grupa u svakom slučaju ne dobija medikament, pa može da se računa kao kontrolna, ali to nije taj placebo efekat, kome tako mističnom i čudnom, da od njega hoće da dođe čak i do izlečenja, novine posvećuju previše pažnje, jer je idealna tema za tekst u nastavcima, i ispiranje usta.
Citat:
Problem kazem sa ovim virusom je sto je on najsmesniji virus u istoriji kako kaze Nestorovic, pa 95% ljudi nece imati pojma jesu li se inficirali ili nisu. To smanjuje upotrebljivost rezultata.
Reci Nestoroviću ono što bi morao znati ako je doktor, da mu se to ne bi računalo kao validno istraživanje ni kad bi istraživao da li žene više vole plave ili crvene torbice, kad bi čekao da ga one izveste, nego bi morao da zabeleži koju su torbicu nosile koji dan. Tako i ovde, ne čeka se da ispitanik izvesti, "mislim da mi je loše", nego se testiraju na svakih nedelju dana, ili dve po proceni.
Citat:
Konkretno, da probamo sa nekim brojevima - ako vakcinisemo 2.000 ljudi vakcinom i jos 2.000 placebom, ocekivano je da se po 200 ljudi zarazi tokom narednih 6 meseci, ali da samo po 10 ljudi to znaju. Tj. bice podjednako ako je vakcina neuspesna,
Nadaj se, onda bi imao možda i 35 miliona dobrovoljaca za testiranje u UK, potencijalna vakcina još uvek nije vakcina, iako je napravljena na osnovu prethodnih iskustava, oslabljeni virusi, posebni sojevi, aditivi, šta već meću u njih, testiranje i dalje nosi izvesnu dozu opasnosti: Naime ako kontrolnoj grupi nisi dao potencijalnu vakcinu, oni će u interakciji sa drugim ljudima zakačiti bolest ili neće, i kod njih će stvarno na 2000 biti oko 200 bolesnih koji oslikavaju situaciju u ostatku populacije.
Grupa kojoj si ubrizgao potencijalnu vakcinu pod kožu, ne da nije već zaštićena, kako si negde drugde ne u ovom postu pretpostavio, nego može da bude i više ugrožena od kontrolne grupe. Grupa na kojoj testiraš potencijalnu vakcinu sasvim izvesno dolazi u dodir sa virusom svih 2000 njih, može da se desi da se svih 2000 razbole i umru, kad imaš nov, do tad nepoznat virus i smrtonosnu bolest povezanu sa njim, ma koliko oslabljen virus koristio u eksperimentima. Može da bude isto, pa znaš da još uvek nemaš vakcinu, i dojavljuješ to drugim laboratorijama, da ne idu tim putem, kao i u prethodnom slučaju, jer je svaki život bitan. I naravno može da se ispostavi da je uspešna vakcina i da od očekivanih 200 razbolelo se samo njih 10, u tom slučaju slaviš, i uporediš podatke sa placebo grupom, da bi utvrdio da se tamo razbolelo 198 ljudi, te ga proglasiš za zanemarljiv u ovom slučaju, ali ipak ispišeš i te podatke, jer i druge farmakomaf.., laboratorije hoće da prodaju svoju vakcinu, a mušterije hoće da znaju koja je bolja, odistinski stvarno bolja.
Citat:
a ako je uspesna onda ce iz ove grupe koji su dobili placeo njih 10 znati da su se zarazili, a iz ove grupe sto su dobili vakcinu samo 5. Problem je sto verovatnoca nece tako precizno da se distribuira, vec od 3 slucajno izabrane grupe ljudi u jednoj moze 20 da zna da se inficiralo, u drugoj 10, u trecoj nula. Zato bi trebalo oformiti najmanje 3 grupe od nekoliko hiljada ljudi za vakcinu i 3 za placebo, pa videti da li sve vakcinisane grupe imaju manje zarazenih od placebo grupa. Ako neka placebo grupa ima manje zarazenih od vakcinisane grupe, onda testiranje treba ponoviti sa po najmanje 10 grupa primalaca vakcine i placeba...
Nisi ti glup, samo se informišeš iz Njujork tajmsa, ti sad ovde rekonstruišeš sve šta su istraživači većali pre nekoliko decenija, i odavno utvrdili procedure koje danas može da prati i student, nema nikavog smisla ako imaš 10.000 ispitanika deliti ih na grupe pa suočavati, statistika je ista za celu grupu kao i za delove, deobu na grupe vrše virtuelno ako ih baš zanima neki deo populacije gradska naspram seoske, stariji nasprem mlađih itd.. Takođe, da te umirim, nikad se ne veća kao na pijacu, uzeću 100, 1000, 10.000 itd ... ispitanika, na osnovu pojave koja se proučava, i ispitanika koji se i intervjuišu i navike im se beleže, istraživači prate pojavu jednog parametra i njegovu vrednost, kad zabeleže taj parametar znaju zasigurno da imaju dovoljno ispitanika za određenu pojavu. Za neka istraživanja to bude na 2000, za neka druga na 10.000, sve preko toga naravno bolje, ali ne može da se desi da nemaju dovoljno, takvo testiranje se ne bi računalo kao validno.
Citat:
Stetni uticaji vakcine po zdravlje i pojava eventualnih bolesti nakon par godina od vakcinacije nigde nije predvidjeno da se testiraju i evidentiraju, nasuprot cinjenici da zapadni mediji vole da kazu da nije poznato da li je ruska vakcina bezbedna. Naravno da nije poznato, to ni za jednu vakcinu nece biti poznato, nego se za rusku mozda ne zna ni da li je efikasna preko 50%.
Naravno da je predviđeno, i da se testiraju i evidentiraju, procedura se skraćeno zove MRI :)
Nemoj da pricas?