Citat:
boxxter: To je rekao i nikom nista? Pustio je banke da nastave da rade tako? rofl
A trebao je da uradi sta? Da im zabrani rad? Mislim da postoji veliko nerazumevanje o tome sta je uloga NBS koja NIJE vlasnik banaka vec regulator finansijskog trzista ciji su glavni konstituenti banke. On je iskoristio svoj autoritet guvernera da svetinu obavesti da ne treba da se zaduzuje, to sto je svetina izabrala drugacije je odluka svetine. Niko nikog nije tukao po usima da uzme skup kredit, o tome smo vec raspravljali, just say NO.
Ja sasvim sigurno nisam u zabludi, al kad si vec napisao salvu pitanja, da ti odgovorim jedno po jedno:
1. ne mozes ti nikog da sprecis da se zaduzuje. Isto ko sto ne mozes nikog da sprecis da skoci kroz prozor ako on to hoce . Tu su banke i klijenti tj gradjani i privreda da procene dal treba da se zaduze ili ne. Ne moze Jelasic od nekoga da zna bolje jel on sposoban da vraca kredit ili nije.
Ocigledno ne moze nikog da spreci, ali se meni ipak cini da zna bolje. Ako pustis svetinu da se zaduzuje kako hoce onda dobijes sindrom latinske amerike 70'ih. Nagli boom kredita stvara peek potraznje za robom i uslugama sto stimulise nagli rast retail sektora (najcesce isto iz kredita), onda kad se ljudi zaduze do te mere da po ceo dan rade samo da bankama isplate kredite nema ko vise sta da kupuje u tom retail sektoru koji odumire zajedno sa ono malo lokalne industrije koja je usepla da se zapati. Na kraju su ponovo svi bez posla sa dugovima za vratom u zemlji sa oacjnim kreditnim skorom koji investitori zaobilaze u sirokom luku. Neke zemlje latinske amerike i dan danas vuku te kredite posle 40 godina. Kao sto si i sam posle rekao "Ono sto radi narodna banka jeste vodjenje makroekonomske politike kojim cenu kapitala dize i spusta.", cilj toga izmedju ostalog je i da se izbegne scenario latinske amerike. Samo sto to podrazumeva da je neko u ovoj zemlji sposoban da se lupi po celu i kaze, majku mu ovaj kredit je bas skup, necu da ga uzmem.
2. Zasto drzave EU ili USA Canada ne sprecavaju svoje gradjane da se zaduzuju?
Da pocnemo od toga da isti znaju razliku izmedju APRa od 5%, 13% i 20%, sto nama ovde ocigledno ne predstavlja nikakav problem, kredit se mora uzeti pa makar bio i 30%. A zavrsimo time da te zemlje imaju instituciju kreditnog skora koji je veoma lako zabrljati a veoma tesko izgraditi. Pa se ti zaduzi preko mogucnosti, slobodno. Roditelji tamo te nece nauciti da treba da stavis kondom kad se bavis vannastavnim aktivnostima ali ce te nauciti kako da se plasis kreditnog skora.
3. Druga stvar ne regulise narodna banka koliko ko moze da se zaduzi vec banka. Banka je ta koja odobrava kredita, propisuje uslove i sa tim NBS nema nista.
Tacno, bas zato sto ne moze da regulise te stvari jedini instrument koji narodna banka ima da ljude natera da olade sa kreditima je da podigne obaveznu rezervu i poskupi angazovani kapital. Uzalud, ocigledno. Rezerva takodje osigurava da bad-debt nece uticati na stabilnost banke, ostalih deponenata i celog finansijskog sistema.
4. Samim tim tvoj stav da bi se , da jelasic nije radio to sto jeste gradjani zaduzivali do iznosa od 150% plate je neistinit, jer banke jednosatvno ne odobravaju kredite koji prelaze vise od 30% mesecnih prihoda.
Pogresno, limit od 30% nije dobra volja banaka, propisan im je. Da nije zaduzili bi te mnogo vise, ne bi 150% zbog kreditnog biroa, a mozda i bi, mozda neki eager bankar podeli kredite da sebi obezbedi bonus pred napustanje posla. Imaj isto u vidu da dosta ljudi ima polu-prijavljena primanja koji cak i mogu da plate 200% i 300% zvanicno prijavljene plate.
5. Privredu , svaku na svetu je vrlo tesko pokrenuti bez investicija i kredita. Ako je to tako treba uraditi sve sto se moze da ti krediti budu sto jeftiniji jer na taj nacin se cela privreda pokrece, raste zaposlenost, dok ako su krediti veoma skupi , privredna aktivnost opada, opada traznje kao i zaposlavanje.
To je ok kad ljudi imaju svest da kupuju domace, ako svetina potrosackim kreditima kupuje uvoznu robu onda to pomaze samo trgovinski deficit. Od kad je pao sloba za zadnjih 10 godina ovih dana je prvi put da se prica o stimulisanju domace trgovine potrosackim kreditima, ali opet na nas svojstveni nacin, tako sto cu ja kao poreski obveznik da placam subvencionisane rate nekom ko kupi smederevca na kredu. Posto su mi vec natovarili da placam stambene rate beskucnicima sad moram da im placam i kola i belu tehniku.
6. Koliko sam ja gledao u momentima recesije i krize , centralne banke USA i EU nisu digle referentnu kamatnu stopu na 50% nego su je smanjile na ispod 1% da bi stimulisali gradjane i privredu da se zaduzuje, podstakli traznju i tako pomogli da se iz recesije i krize izadje sto brze.I sad ti hoces da kazes da je pametniji Jelasic od jednog Bernankea sefa americkih federalnih rezervi?Kako objasnjavas da su mere evrope i ameirke bile suprotne od ovih nasih jelasicevskih u momentima dolaska krize?
Babe i zabe, ta kamatna stopa je stopa po kojoj se drzava zaduzuje kod gradjana a ne po kojoj se gradjani zaduzuju od drzave. Referentna kamatna stopa u USA je pala na 0% i drzala se nisko da bi drzava smanjila svoje troskove zaduzivanja po osnovu treasury bills u situaiciji kad je potraznja za papirima bila daleko veca od potrebe drzave za kesom, drzava je isto igrac na tom trzistu i ako su ljudi voljni da svoj novac uloze u bill sa 0.5% zarade samo da bi sacuvali pare drzava ce te pare uzeti, i nekim investitorima to odgovara jer se T-bills smatraju investicijom bez rizika. Kod nas se slicno referentna stopa odnosi na depo pozajmice narodne banke sa dospevanjem od 14 dana ako se ne varam i kod nas je ref rate 9% godisnje. To nema veze sa cenom kapitala koji je uvezen iz Eu po Euribor referentnoj stopi zbog koje su potrosacki krediti i indeksirani u evrima.
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog
naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji
je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan,
sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv - Z.Đinđić