Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Malinari na putu ka BGu

elitemadzone.org :: MadZone :: Malinari na putu ka BGu

Strane: << < .. 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 513778 | Odgovora: 2624 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

cika dacha

Član broj: 296868
Poruke: 1013



+2237 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu08.09.2014. u 22:01 - pre 116 meseci
pctel@ zaboravio si da amer i ventura moraju da plate porez na zemlju, pa taksu svake god Srbijama Vodama, pa porez na dobit, itd

 
Odgovor na temu

Ulfsaar
Beograd

Član broj: 316075
Poruke: 122



+29 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu08.09.2014. u 22:54 - pre 116 meseci
Imate li neke primere tih robota za maline? Da ne ispadne da bi, ako bi socijala za onih 99 bankrotiralih omanula, ti ljudi licno, na svojoj bivsoj zemlji morali da ih glume.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 00:11 - pre 116 meseci
Teoretski, kako je Andrej gore objasnio, rast BDP bi trebalo da bude pracen rastom zaposlenosti. U praksi to zna da kasni i po nekoliko decenija. Tako mi od 2000-e godine imamo konstantan rast BDP-a, ali nikako da krenemo da svodimo nezaposlenost na normalnu meru. Evo naprimer podataka za prethodnih nekoliko godina, konstantno imamo rast BDP, a nezaposlenih sve vise:

2010: povecanje BDP-a 2% - povecanje nezaposlenosti za 8 hiljada ljudi
2011: povecanje BDP-a za 3% - povecanje nezaposlenosti za 9 hiljada ljudi
2012: povecanje BDP-a za 5% - povecanje nezaposlenosti za 13 hiljada ljudi
2013: povecanje BDP-a za 6% - povecanje nezaposlenosti za 19 hiljada ljudi

Kumulativno za ove 4 godine ostvaren je rast BDP od 16%, a bez posla je 49.000 ljudi vise nego pre 4 godine. Pre 2010 prema recima zavoda za statistiku nije uporedivo, jer su podaci prikupljani na drugi nacin i nisu uporedivi sa ovima. Ako nastavimo ovim tempom, realno je da do 2030-e udvostrucimo BDP i uvecamo broj nezaposlenih za 300.000, tj dovedemo ga na nivo od blizu 50% radno sposobnog stanovnistva. Posle toga cenim da se nasa defektna ekonomija moze stabilizovati i svako dalje povecanje BDP-a moze biti praceno rastom zaposljavanja i zivotnog standarda.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Bojan Basic
Novi Sad

Bojan Basic
SuperModerator
Član broj: 6578
Poruke: 3996
*.dynamic.sbb.rs.

Jabber: bojan_basic@elitesecurity.org
ICQ: 305820253


+605 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 00:24 - pre 116 meseci
Citat:
pctel:
Kumulativno za ove 4 godine ostvaren je rast BDP od 16%

Nešto ti ne valja ova računica, ajde je prekontroliši.
Ljubičice crvena, što si plava kô zelena trava.
 
Odgovor na temu

Andrej013

Član broj: 157053
Poruke: 321
*.nyc.res.rr.com.



+694 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 03:17 - pre 116 meseci
Citat:
pctel:
Teoretski, kako je Andrej gore objasnio, rast BDP bi trebalo da bude pracen rastom zaposlenosti. U praksi to zna da kasni i po nekoliko decenija. Tako mi od 2000-e godine imamo konstantan rast BDP-a, ali nikako da krenemo da svodimo nezaposlenost na normalnu meru. Evo naprimer podataka za prethodnih nekoliko godina, konstantno imamo rast BDP, a nezaposlenih sve vise:

2010: povecanje BDP-a 2% - povecanje nezaposlenosti za 8 hiljada ljudi
2011: povecanje BDP-a za 3% - povecanje nezaposlenosti za 9 hiljada ljudi
2012: povecanje BDP-a za 5% - povecanje nezaposlenosti za 13 hiljada ljudi
2013: povecanje BDP-a za 6% - povecanje nezaposlenosti za 19 hiljada ljudi

Kumulativno za ove 4 godine ostvaren je rast BDP od 16%, a bez posla je 49.000 ljudi vise nego pre 4 godine. Pre 2010 prema recima zavoda za statistiku nije uporedivo, jer su podaci prikupljani na drugi nacin i nisu uporedivi sa ovima. Ako nastavimo ovim tempom, realno je da do 2030-e udvostrucimo BDP i uvecamo broj nezaposlenih za 300.000, tj dovedemo ga na nivo od blizu 50% radno sposobnog stanovnistva. Posle toga cenim da se nasa defektna ekonomija moze stabilizovati i svako dalje povecanje BDP-a moze biti praceno rastom zaposljavanja i zivotnog standarda.

Interesantno kako se poklapa da "Pre 2010 prema recima zavoda za statistiku nije uporedivo" :D Jako si lukav :)
(i da, prema tvojim brojkama, rast je oko 17% u tom periodu sto si naveo, a ne 16% jer dolazi do kumulativnog efekta...sto se kaze slaganje kamate na kamatu)

Zna se da je u 2009 doslo do PADA bdp-a koji je i te kako vazan ako hoces da se bavis ovom vrstom analize. Na kraju, ne moras da se oslanjas na ocene zavoda za statistiku, mozes da gledas grafove medjunarodnih organizacija koje se bave procenom bdp-a. Ali nebitno, je, bitno je da obojica znamo da je u 2009 doslo do kontrakcije ekonomije a da zbog nase socijalsiticke drzave privrdnici nemaju mogucnost lakog otpustanja ljudi pa se to prelilo do dana danasnjeg.
Naravno, moras uzeti u obzir i cinjenicu da mi i dalje nismo visokorazvijena kapitalisticka zemlja velike produktivnosti, vec siromasna zemlja u razvoju. 3% rasta u Srbiji se nece osetiti kod nas dok u Nemackoj, USA i slicnim ekonomijama to predstavlja sasvm finu cifru. To svi vec znaju jer se stalno vrti po novinskim clancima kako ce narod osetiti boljitak tek kada rast BDPa predje neku cifru (nesto izmedju 5% i 8% tu postoje neka neslaganja).

Inace, nisam ja bas objasnio da "rast BDP bi trebalo da bude pracen rastom zaposlenosti" jer to nije uvek slucaj iako postoji jaka pozitivna korelacija izmedju rasta BDPa i otvaranja radnih mesta, BDP je samo jedan od cinilaca. Ono sto sam hteo da kazem je da rast BDPa neminovno dovodi do rasta standarda, do pojeftinjenja proizvoda, konkurentnije privrede. Dakle oni bez posla u Nemackoj su u daleko boljoj situaciji od onih bez posla u Srbiji koji su opet srecnici u poredjenju sa onima iz Etiopije.

U svakom slucaju, ne bi trebalo da ima ikakve dileme da je rast produktivnosti jako dobar za ekonomiju i ljude u drzavi. Sa time se bar svi ekonomisti slazu, levicari, desnicari, staljinisti, liberal kapitalisti, anarhisti i sl. imas dvadesetak teorija rasta koje se utrkuju da objasne kako i zasto je povecanje produktivnosti neizostavno i uvek dovodilo do rasta zivotnog standarda(iako se zastareli poslovi u tom procesu gube).
 
Odgovor na temu

plague
Software Developer
Auckland, NZ

Član broj: 46734
Poruke: 623
*.136.4.181.host.layer2.co.nz.



+373 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 04:46 - pre 116 meseci
Citat:
Bojan Basic:
Citat:
pctel:
Kumulativno za ove 4 godine ostvaren je rast BDP od 16%

Nešto ti ne valja ova računica, ajde je prekontroliši. :)

Nitpicking.
16.93%

Edit: Andrej odgovori. Nema vise brisanja sopstvene poruke?

[Ovu poruku je menjao plague dana 09.09.2014. u 08:49 GMT+1]
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 13:06 - pre 116 meseci
Citat:
cika dacha: pctel@ zaboravio si da amer i ventura moraju da plate porez na zemlju, pa taksu svake god Srbijama Vodama, pa porez na dobit, itd

Pa, sta da ti kazem, vec 12 godina medju svojim poslovima imam i obracun poreza i popunjavanje poreskih prijava, znaci, nikako to nisam mogao zaboraviti, nego to namerno nisam hteo da pominjem, evo zasto:


Razlog 1: Sto se tice poreza na poljoprivredno zemljiste, poljoprivrednici su ga do sada plaćali prema formuli: petostruki iznos jednogodišnjeg katastarstkog prihoda (koji je bio izuzetno nizak) puta stopa poreza (0,3 odsto). Dešavalo se da neko za 20 hektara dobije desetak dinara poreza. Osim toga, neke u nekim od siromasnih malinarskih opstina kao sto su Mionica, Ljig, Mali Zvornik, Priboj, Sjenica, Raska i slicno taj porez je potpuno ukinut.

Razlog 2: Cak i da to sve zanemarimo i da uzmemo u obzir mogucnost da neko hoce da podigne plantazu malina bas na najskupljoj vojvodjanskoj zemlji, nakon najnovijeg promene nacina obracuna poreza, taj porez moze da iznosi oko 15 evra po hektaru, tj. 1500 evra za 100 hektara.

Razlog 3: Cak i da ce novi vlasnik placati 15 evra po hektaru, tj. ukupno 1.500 evra za 100 hektara, to je zanemarljivo mali iznos u poredjenju sa 450.000 evra novih rashoda na ime socijalne pomoci za 300 novih porodica. Porez na poljoprivredno zemljiste je u ukupnom iznosu toliko sitna stavka u budzetskim prihodima, da se uopste ne pominje, zasto bih ja bio izuzetak?

Razlog 4: U opstinama gde taj porez postoji, on postoji za svakog i potpuno je identican u slucaju 300 domacinstava neefikasnih malinara i jednog efikasnog koji bi proizvodio na istoj povrsini, ukupan broj hektara je isti.

Sve u svemu, ne postoji ni jedan razlog da uopste pominjemo ovaj porez.

Sto se tice poreza na dobit, prica je vec mnogo komplikovanija. Generalno, ventura uopste ne mora da prikaze dobit, moze dozivotno da novac koji potrosi izrazi kao trosak firme, a sav visak reinvestira u prosirenje biznisa. Ako hoce da postane milijarder do kraja zivota, sasvim je moguce da ne plati ni jedan dinar poreza na dobit. Automobil koji vozi ce se naravno voditi na firmu, firma ce placati svo gorivo i odrzavanje, odelo moze da definise kao radnu uniformu, a sta moze biti radna uniforma jednog biznismena kada ide na poslovni sastanak? Sigurno ne mantil i cizme, nego kosulja, kravata, sako, skupe cipele... Kafanski racuni svi mogu da idu na firmu, jer se racunaju kao reprezentacija, direktor ima pravo i duznost da pije skupa pica i jede skupu hranu kako bi pokazao da je njegova firma perspektivna i uspesna. Biznismen moze svakog dana da ide na poslovna putovanja, za sta dobija neoporezive dnevnice od 20 do 100 evra, sve avionske karte i troskove moze da placa firma, pa ventura kad krene na Ibizu, on ustvari ide tamo da razgleda da li bi na plazi mogle da se zasade neke maline... ili da li bi po tim plazama mogao da se prodaje sladoled od malina, skroz nebitno... Ako nece da se bakce sa hiljadama papira, onda lepo otvori negde offshore kompaniju, pa visak novca prosledi samom sebi tamo na ime konsultantskih usluga. Kada izracunamo kolicnik poreza na dobit preduzeca i ukupnog BDP-a za 2013 godinu, dolazimo do rezultata da je realno oko 0,15% BDP-a bude uplaceno u budzet po osnovu poreza na dobit, sto znaci da ako bi ventura imao 2 miliona evra prihoda od malina, on bi statisticki najverovatnije po osnovu ovog poreza uplatio 3.000 evra po osnovu poreza na dobit, sto je u odnosu na 450.000 evra potrebnih sredstava zanemarljivo mali iznos pa je kao takav namerno zanemaren. No dobro, ako hoces, ja cu prihvatiti da sam precutao kako doci do 0.66% potrebnih sredstava, ostaje samo jos da pronadjes odakle ce se stvoriti preostalih 99.33%

[Ovu poruku je menjao pctel dana 09.09.2014. u 18:45 GMT+1]
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 13:12 - pre 116 meseci
Citat:
Bojan Basic:
Citat:
pctel:
Kumulativno za ove 4 godine ostvaren je rast BDP od 16%

Nešto ti ne valja ova računica, ajde je prekontroliši. :)

Hvala Bojane, za svaki slucaj sam napisao za 1 manje a 17 dokazuje moju poentu jos bolje nego 16. U svakom slucaju pohvalno je sto ljudi ovo citaju, proveravaju i razmisljaju o ekonomiju radije nego da provode vreme trazeci koja starleta je danas pokazala koji intimni deo tela.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 14:58 - pre 116 meseci
Kazu da je istorija uciteljica zivota, pa da vidimo da li bi i mi mogli odatle nesto nauciti...

1) 1952. godine Kina je zelela da napravi veliki rast produktivnosti poljoprivrede, veliki rast BDP-a i uopste veliki rast standarda stanovnistva. Taj plan se zvao "veliki korak napred". Podrazumevao je da se najveci broj inace neefikasnih poljoprivrednika premesti iz sela u gradove, kako bi se umesto njihove neefikasne proizvodnje tu organizovala superefikasna proizvodnja prema najnovijim naucnim teorijama. Verovalo se da ce Kina postati ogroman izvoznik hrane a da ce oni koji su u selima bili neefikasni poljoprivrednici postati efikasni industrijski radnici, pa ce Kina postati kako veliki izvoznik poljoprivrednih proizvoda, tako i veliki izvoznik industrijskih proizvoda. Rezultati tog plana bili su katastrofalni, prinosi uz najsavremenije mere nisu bili ni reda velicine takvi kakvi su pisci udbenika tvrdili da ce biti. Za samo 3 godine prema zvanicnim podacima od gladi je umrlo 15 miliona ljudi, a nezvanicni su tvrdili da drzava namerno prikriva broj mrtvih i da on iznosi oko 30 miliona. Na kraju se priznalo da je plan bio totalni promasaj i da stanovnistvo koje nepotrebno gladuje u gradu treba vratiti u selo i pustiti ih da rade onako kako su prethodno radili.

Kinezima nije uspelo, ali to ne mora obavezno da znaci da i nama nece uspeti. Mozemo i mi da probamo jedan veliki korak napred, pa ako se ispostavi da to ne ide i 200.000 ljudi umre od gladi (ekvivalent tadasnjih 30 miliona u kini), mozemo jednostavno da kazemo kako bi po svim pravilima oni trebalo da oni imaju rast standarda i nemamo pojma zasto to nije tako, pa da prezivele vratimo u selo dok mi jos neko vreme razmislimo sta dalje...


2) U Irskoj je sredinom 19. veka postojala takva organizacija proizvodnje gde su samo bogati tajkuni bili vlasnici ogromnih poljoprivrednih povrsina, a siromasni ljudi radili kod njih za veoma male nadnice. Medjutim, broj nezaposlenih je bio mnogo veci nego sto su bile potrebe biznisa. Zabelezeno je da je tokom samo 3 godine Irska izgubila trecinu populacije - 1 milion je umro od gladi a drugi milion je otisao na privremeni rad u inostranstvo odakle se nikada nije vratio. Vazno je napomenuti da je dok je njeno stanovnistvo intenzivno umiralo od gladi, Irska bila veliki izvoznik hrane na evropskom trzistu, jednostavno, hrana ide onom stanovnistvu evrope koje ima para a ne onom ko ih nema. Nakon sto je trecina stanovnistva umrla/odselila se, ekonomija se stabilizovala, jer se broj radno sposobnog stanovnistva priblizio realnim potrebama, smanjenje broja nezaposlenih je dovelo do povecanja zarada.

Irski metod je dakle uspelo - ekvivalentno resenje za Srbiju bilo bi takodje da milion neefikasnih i neptrebnih ljudi umre od gladi, a drugi milion neefikasnih i nepotrebnih emigrira. Time bi se stvorili uslovi za nezaposlenost od 0% i za neefikasnu poljoprivredu od takodje 0%, za rast zarada, standarda i BDP-a i - gde bi nam bio kraj!

3) Sledeca genijalna zamisao stize nam iz Sovjetskog saveza - tamo je vlast dosla na ideju da utice na neefikasne poljoprivrednike da postanu efikasniji tako sto ce im uvesti ogroman porez. Medjutim, to je dovelo do kontra efekta - onaj ko nije bio motivisan da vrednije radi ni za sebe, bio je skroz demotivisan novitetom da ce mu vecinu njegovog rada uzeti drzava. Dok se u gradovima moglo doci do hrane, u selima je hrana silom otimana. Od gladi je za 2 godine umrlo 6 miliona stanovnika.

Mozda se poljoprivreda Srbije moze uciniti produktivnijom povecanjem poreza i odlucnijom naplatom istog? Da probamo, pa ako umre 100.000 ljudi (ekvivalent za 6 miliona u SSSR), onda to proglasimo za neuspesan metod i vratimo sve na staro?


Imam utisak da se sve sto je od strane venture i njegovih istomisljenika tokom ove teme navedeno kao resenje za poljoprivredu Srbije tokom narednih godina, svodi se na irski, kineski ili ruski model, ili neki miks navedena tri u odredjenim proporcijama.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

DaliborP

Član broj: 113174
Poruke: 1173



+3258 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 16:05 - pre 116 meseci
Citat:
pctel: Irski metod je dakle uspelo - ekvivalentno resenje za Srbiju bilo bi takodje da milion neefikasnih i neptrebnih ljudi umre od gladi, a drugi milion neefikasnih i nepotrebnih emigrira. Time bi se stvorili uslovi za nezaposlenost od 0% i za neefikasnu poljoprivredu od takodje 0%, za rast zarada, standarda i BDP-a i - gde bi nam bio kraj!

Nije to bio nikakav irski metod, vec britanski. Oni su izvozili hranu u Britaniju dok su Irci umirali od gladi. To je bio genocid, a ne "resenje" za rast zarada.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 17:06 - pre 116 meseci
Dalibore, najmanje je bitno kako cemo ga nazvati. Sustina je da ako se tajkuni docepaju vecine poljoprivrednog zemljista u zemlji gde visok procenat stanovnistva nema sta da radi, onda vrlo lako dobijemo situaciju da zemlja izvozi hranu i pravi nekakav BDP, a stanovnistvo umire od gladi. Takav model imas i danas naprimer u Sudanu - drzavi koja hrani Saudijsku Arabiju, Jordan, Emirate, daleki istok a sada verovatno i Rusiju dok deo stanovnistva uspeva da prezivi od pomoci ujedinjenih nacija, koja je naravno nedovoljna pa hiljade ljudi svakodnevno umiru od gladi. U UN se cesto govori o tome da oni ne mogu dalje da hrane stanovnistvo Sudana dok se njihovi tajkuni bogate od izvoza, ali sa druge strane ne usudjuju se da prestanu jer bi to znacilo vrlo brzu smrt za 3-4 miliona ljudi.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 17:29 - pre 116 meseci
A u sirem smislu ono sto sam hteo da kazem da je ekonomija jako kompleksna nauka koja jos nije dovoljno proucena, gde svaki faktor utice na gomilu drugih, pa tako od naizgled odlicnih ideja kao sto su gore opisani povecanje produktivnosti, ukrupnjavanje poseda ili povecanje naplate poreza mozes doci do katastrofalno losih efekata kakve prvobitno nisi mogao ni da zamislis da mogu biti.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Andrej013

Član broj: 157053
Poruke: 321
*.pools.spcsdns.net.



+694 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 20:19 - pre 116 meseci
Koji fail. Naveo dva totalitarna sistema I treci pod okupacijom I objasnio na primeru te tri zemlje zasto je lose povecati produktivnost.
Dobro je da nisi naveo holodomor(planski genocid izgladnjivanjem u ukraini od strane CCCP-a) kao razlog za stimulisanje lenjosti neradnika.

Cudo jedno kako te istorija, majka zivota, prorocica buducnosti, nije naucila o drugih 200 zemalja na svetu gde je rast produktivnosti imao fascinantne rezultate, gde je STOTINE MILIONA LJUDI izvukao iz gladi za nesto vise od 10 godina.

Poenta je sto ti imas odgovor koji glasi "rast produktivnosti nije dobar ili bar nije onoliko dobar koliko ke dobro nagradjivati neefikasne" I onda nalazis najcudnije moguce primere I izuzetke koji bi podrzali tvoju tezu. Ali poenta je da na svaki tvoj primer ima oko pedesetak kontra primera. Cak je I jugoslavija onako nakaradna odlican primer koji pokazuje da je industrijalizacija dobra. Cuj dobra, odlicna.

Da ni ne pominjemo zemlje poput usa, holandije, nemacke, gde je to bolno ocigledno. Cak I da se zadrzimo na kini I indiji gde je rast produktivnosti doveo zemlje od prosjackog stapa gde hiljade dnevno umru od gladi do zemalja u razvoju sa po 5% nezaposlenosti I obiljem hrane u poredjenju sa bliskom istorijom.

Najgore je imati gomilu ljudi koji rade u neefikasnoj poljoprivredi. Mozes imati vise od 2-3% stanovnistva u poljoprivredi ako imas veliku produktivnost poput holandije ali stimulisati nerad, glupost, zatucanost, odbijanje da se modernizuje zbog ciste mentalne prepreke, to ne moze biti dobro. Neka malinari proizvode maline kako god zele, ne moraju da se modernizuju, u inat amerikancima I masonima, ali onda neka se ne zale drzavi sto nisu konkurentni.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 21:53 - pre 116 meseci
Ako moze jos jednom - zasto ne probas da objasnis Gani, Beninu i Bangladesu kako je ekonomija jednostavna, samo uniste sitnu neefikasnu poljoprivredu i sitno neefikasno preduzetnistvo i eto njih za 10 godina medju vodecim svetskim ekonomijama? Ili je tu potrebno da se uklopi jos niz srecnih okolnosti?

Citat:
Neka malinari proizvode maline kako god zele, ne moraju da se modernizuju, u inat amerikancima I masonima, ali onda neka se ne zale drzavi sto nisu konkurentni.

Ma ne, naprotiv, ja upravo kazem da nema logike da dalje proizvode, oni ce sve vise da prodaju svoja imanja i prebacuju se na socijalnu pomoc. Neefikasnu industriju takodje polako ali sigurno unistavamo. BDP nam raste, znaci sve kako se samo pozeleti moze. Ukratko, blago nama, svakoga dana u svakom pogledu sve vise napredujemo, svetlu buducnost nema sanse da promasimo. Ili ipak mozemo da zaebemo nesto?
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Andrej013

Član broj: 157053
Poruke: 321
*.pools.cgn.spcsdns.net.



+694 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 23:08 - pre 116 meseci
Ok I koje je tvoje resenje? Ozbiljno, zanima me.

Nema to veze sa nekim srecnim.okolnostima vec sa beskompromisnom borbom protiv prevlasti mediokriteta I korupcije. Bez nagradjivanja nesposobnih. Eventualno ima smisla podsticati uspesne I one koji to zele da budu npr jeftinim kreditima za mehanizaciju I sl.

Ako mislis da nasa drzava radi sve sto moze da nagradi pobednike a destimulise neefikasne, gadno si se prevario. Mi samo nemamo para da nagradimo sve neradnike koji bi to zeleli, ali se trudimo..
 
Odgovor na temu

BluesRocker

Član broj: 20536
Poruke: 1130



+394 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu09.09.2014. u 23:37 - pre 116 meseci
Citat:
pctel: Ako moze jos jednom - zasto ne probas da objasnis Gani, Beninu i Bangladesu kako je ekonomija jednostavna, samo uniste sitnu neefikasnu poljoprivredu i sitno neefikasno preduzetnistvo i eto njih za 10 godina medju vodecim svetskim ekonomijama?

Zašto pominješ Bangladeš u negativnom kontekstu? Za 10 godina i oni će nas prešišati po standardu, ako već nisu.
http://en.wikipedia.org/wiki/Bangladesh
Citat:
Bangladesh has substantially decreased its dependency on foreign grants and loans from 85% (In 1988)[73] to 2% (In 2010)[74] for its annual development budget.

Ljudi rade, imaju rast BDP od 6,1% i ne zavise od stranih kredita i milostinje. Kod nas filozofa nikad više, svi se nakačili na sisu - i ćate, i sportisti, i estrada, sad i poljoprivrednici, i samo se zajmi na svakom ćošku, a rast BDP nam je pored svih novih kredita na nivou inflacije. Za par godina će kod nas plate biti niže nego kod njih, samo što ne znam ko će da nam stvara rast pored toliko filozofa.

U Bangladešu nezaposlenost 4,5%, kod nas 20,1%. Sprdajmo se s Bangladešom, kao što smo i sa Kinom i Indijom, a verovatno nekada davno i sa Japanom.

Romanes Eunt Domus
 
Odgovor na temu

mr. ako

Član broj: 65959
Poruke: 2367



+2294 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu10.09.2014. u 05:38 - pre 116 meseci
Citat:
Andrej013:
Citat:
mr. ako:
Sto se tice prizemnijeg primera blize sadasnjem vremenu, tvoj plan slanja svih 98 ljudi iz odredjene branse na socijalu tesko da moze da bude odrziv takodje, jer ce se slicna otpustanja/propadanja desavati i u svim ostalim bransama i svugde tih 98 predstavnika radnih ljudi mora na socijalu, i opet dolazimo do toga da drzava nema da daje toliko za socijalnu pomoc - jer 98% prinudnih neradnika ne moze da bude podmireno od strane 2% ovih sto su ostali u poslu.

Jao kako je tesko odrziv??? Kako kada je produktivnost PORASLA?
U mom primeru 100 ljudi je proizvodilo 100 tona malina i od toga zivelo. u seldecem trenutku i dalje ima 100 ljudi ali 200 tona malina. u kom to kosmosu je 200 tona manje od 100 tona?! Ja sam bas dao taj hiperbolisan primer da bi situacija bila ociglednija.

Produktivnost je porasla, to nisam ni sporio, niti rekao da je 100 manje od 200... ali su se prihodi po pojedincu smanjili, jer posla nema, pa tako ni plate, te je njegov prihod nula.
A cak i da uzmemo da ce bas svi dobijati pomoc u visini plate (po tvom primeru ekonomske igrarije s brojkama koju si naveo) koju drzava recimo da moze da daje, to ne menja cinjenicu da oni >nemaju< posao, i dalje ne doprinose i ne stvaraju - sto kod nekih ljudi moze da prodje, ali vecinu bi to psihicki unistilo - a drzava ne moze da nadoknadi psiholosku stabilnost pojedinca koji zna da zivi od milostinje. Zato i rekoh ono na kraju poruke u zagradi: "(Da ne spominjem kako na coveka kao pojedinca utice to sto ne radi, to sto nema jedno od osnovnih ljudskih prava - pravo na rad, koliko je uopste psihicki unazadjeno drustvo satkano od 98% ljudi koji ne doprinose - cak ni sebi.)"



Citat:
deedee6:
Citat:
Andrej013:Druga je da ce tih 299 ljudi laditi muda i ne raditi nista.


Ja sam tako nekako i video ljudsku budućnost... Roboti rintaju a mi na plaži

Da, ali ne u trenutnom ekonomskom sistemu koji se zasniva na potrosnji i besomucnom trosenju resursa. :)


Kad 100% ljudi ne dobija platu, opada kupovna moc jer su na socijali (i nijedna drzava im nece davati onoliko koliko su zaradjivali ranije), visak proizvoda se unistava ili izvozi, cene iz prvobitnog pada krecu da rastu, kupovna moc dodatno opada, jos vise proizvoda se unistava ili izvozi (iako je i u drugim zemljama situacija slicna i hiper produkcija i robotizacija u istoj fazi, pa izvoz zapravo otpada kao solucija), kupovna moc jos opada,... ...

...jedini izalz za ekvilibrijum je smrt velikog broja stanovnistva. (Odatle recimo price kako je Planeta "overpopulated" :D )

Kad se resursi uvedu u pricu, stvar je daleko nepovoljnija, jer iako se radna snaga ne placa, resursi su sve skuplji i skuplji usled ogranicenosti istih...


Iz tog razloga, ovaj sistem ne moze da se odrzi, bar ne u ovom obliku.





- Il n'est pas important qui, importe c'est quoi!
 
Odgovor na temu

dejanet
Beograd

Član broj: 19240
Poruke: 1181



+835 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu10.09.2014. u 06:58 - pre 116 meseci
Mozda mozemo da kazemo da se ovde radi o ideji "demokratizacije prihoda,trzista", koji je bar meni, najocigledniji na kontra-primeru maloprodaje ovde:

Za par godina, 120-250 hiljada ljudi je izgubilo posao(radnici,vlasnici,sverceri) u trgovini, rastom Miskovica i dolaskom tajkunskog sljama iz hR.
Rekao bi covek da se radi o prirodnom procesu, medjutim, koliko znam radi se u glavnom o 'neprijateljskom' preuzimanju trzista, kombinacijom korupcije, represije i kreditima datim tajkunima(domacim i stranim), koji su uglavnom 'suverenizovani'(ako se tako kaze), tj. preuzela ih drzava, tj. poreski obveznici.

Takodje, desava se slican proces u poljoprivredi, sto je ovde pomenuto i objasnjeno u dosta postova.


 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu10.09.2014. u 07:27 - pre 116 meseci
Citat:
mr. ako:...jedini izalz za ekvilibrijum je smrt velikog broja stanovnistva. (Odatle recimo price kako je Planeta "overpopulated" :D )


Bingo!
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Malinari na putu ka BGu10.09.2014. u 10:26 - pre 116 meseci
Citat:
Andrej013:
Ok I koje je tvoje resenje? Ozbiljno, zanima me.

Prvo i pre svega smatram za opasno zavaravati se da postoji brzo i jednostavno resenje, jer na primerima koje sam gore naveo pokazalo se da kada je neko 100% ubedjen da problem ekonomije moze lako da resi, desavale su se nesagledive posledice i neuspesi.

Drugo, smatram za apsolutno neprihvatljivo da onaj ko hoce da radi makar malo - nebitno 30 ari, 3 ara ili 0,3 ara malina inkasira manje novca nego sto onaj koji nece bas nista da radi inkasira od socijalne pomoci. Sa 700.000 uzivaoca socijalne pomoci, Srbija ima mogucnost da svih svojih 17.000 km puteva uredi tako da oko svakog puta rastu cvetne aleje, ako svaki socijalni slucaj uredi samo 40m puta godisnje, odnosno tri i po metra mesecno - pa da zubima treba da kida travu, pokidao bi tri i po metra mesecno. Sta god da se dogodi - bilo da nam putevi postanu cvetne aleje umesto smetlista starih kesa, flasa i sporeta, bilo da nekoliko stotina hiljada socijalnih slucajeva izgubi volju da to i dalje bude, sve je to super. Zakonska regulativa za to postoji, potrebno je samo primeniti je.

Neko rece gore da od 400.000 hektara neiskoriscenog poljoprivrednog zemljista mozda maksimalno 15% moze da se koristi za proizvodnju malina... Ako bismo pitali venturu koliko bi on od postojecih 15.000 hektara mogao da koristi kad bi mu neko ustupio, verovatno bi procenat bio slican ili manji - neke parcele sa malinama su suvise sitne, negde ima previse kamenja pa nisu pogodne sa mehanizovanu obradu, negde su okrenute ka pogresnoj strani sveta, negde traktor ne moze da udje, negde se zemljiste uopste ne moze napraviti da daje visoke prinose.... Moja poenta je da ako bismo ukinuli 15.000 hektara neefikasne proizvodnje, ne bismo dobili 15.000 hektara efikasne proizvodnje, vec visestruko manje, pa na kraju kad podvucemo crtu sa BDP-om mozda ne bismo bili u plusu, vec u minusu - BDP je veci ako se na 6 hektara proizvodi i po 4 tone, nego ako se na jednom hektaru proizvede 20 tona, a ostalih 5 zvrji prazno.

BDP se moze povecati otprilike na 2 nacina - ili ce se proizvodnja uciniti efikasnijom, ili ce se povecati broj ljudi koji proizvodnju obavljaju na neefikasan nacin. Ja nisam protiv ovog prvog, ali sam sklon misljenju da mi imamo potencijal rasta BDP-a od 30% bez da ista modenizujemom vec samo tako sto uposlimo besposlene na postojecem nivou efikasnosti. Sad cu da preduhitrim Bojana Basica koji ce da kaze da nije toliko nego vise, pa cu sam da izracunam - u Srbiji je 32% radno sposobnog stanovnistva besposleno, sto znaci da 68% stvara BDP, dok 32% ladi jaja. Kako je tih 32% jednako 47% od 68%, ispada da je BDP na takav nacin teoretski moguce povecati za 47% + naravno BDP postepeno povecati modernizacijom proizvodnje. To je moja poenta - ako ne mozemo da postignem da povecamo proizvodnju sa 5 na 10 tona po hektaru, mozemo da udvostrucimo broj hektara na kojima ce se proizvoditi po 5 tona, to je mnogo lakse.

Ali, kako kada je stvoren takav ambijent da se neefikasnom proizvodjacu vise isplati da prekine proizvodnju i zivi od socijalne pomoci? Nekako se taj sistem mora demontirati i tocak pokrenuti u suprotnom smeru - da socijalnom slucaju bude isplativije da zapocne proizvodnju malina na nekoliko ari, nego da sedi i ne radi nista. I da budem do kraja jasan - ja nemam nikakav problem da se tom paru socijalnih slucajeva i dalje daje 100-200-500 evra godisnje, sve dok je to manje od 1500 evra koliko se ovako daje.


Citat:
Nema to veze sa nekim srecnim.okolnostima vec sa beskompromisnom borbom protiv prevlasti mediokriteta I korupcije.

Ovim si sebi na neki nacin vec obezbedio odstupnicu, kada se za 10 godina nadjemo ovde na ES pa te upitam "je li Andrej, sta ovo bi?", ti ces da kazes kako si ti to sve tacno bio zamislio i kako ekonomija jeste sasvim jednostavna, ali mediokriteti i korumpirana vlast unistili stvar, a narod se nije dovoljno uporno borio, umesto da uzme puske u ruke kao u Sudanu... ali videcemo sta ce na kraju biti i u Sudanu.

Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: MadZone :: Malinari na putu ka BGu

Strane: << < .. 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 513778 | Odgovora: 2624 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.