Citat:
Ivan Dimkovic:
Trenutna inflacija u Venecueli je 100% a GDP je pao za 10% u 2015.
Tipicni znaci ekonomskog mismenadzmenta poput masovnih nestasica osnovnih prehrambenih sredstava su svakodnevna realnost.
To sto je inflacija u Venecueli tako visoka i sto je GDP pao, uopste nije do vlasti u Venecueli vec do svetske igre USA i Saudijske Arabije vs Rusija i Venecuela. Evo jednog citat iz Vremena: " Jedna od teorija je i da SAD i veliki proizvođači nafte hiperprodukcijom pokušavaju da ekonomski pritisnu dva trna u oku Vašingtona - Rusiju i Venecuelu. I pored izvesne zabrinutosti domaćih proizvođača u Vašingtonu istovremeno sa zadovoljstvom gledaju na činjenicu da je od svega toga povećan pritisak i na Venecuelu. Toj zemlji je za izbalansiran budžet potrebna cena nafte na tržištu od 162 dolara po barelu, konstatuje se u analizi DW. Pritisak možda ide i prema Iranu. Kirsten Vestfal iz berlinske Fondacije nauke i politike, kaže da Iranu, koji je zbog sankcija Zapada od 2011. izgubio više od polovine svojih prihoda od poslovanja s naftom, potrebna cena nafte od najmanje 125 dolara po barelu... Dok se brent nafta kreće oko 85 dolara za barel, Dojče banka (Deutsche Bank) je izračunala da je prelomna cena za saudijski budžet 99 dolara, za Rusiju i Oman 100, za Nigeriju 126, za Bahrein 136, za Venecuelu 162.
Glas Rusije piše da su se SAD i Saudijska Arabija izgleda dogovorile da smanjuju cenu nafte namerno, kako bi kaznile Rusiju, a da kineski mediji pišu da je pad međunarodnih cena crnog zlata vezan za geopolitičku situaciju, a ne za tržišne faktore. Pad cena nafte bolno je pogodio Ruisju, Iran i Venecuelu. Zbog toga neće biti lako ni drugim zemljama, uključujući evropske. I samo američki potrošači su zadovoljni – njihovi troškovi za gorivo su značajno opali. Prema mišljenju zapadnim medija, ovo je pravedna cena za antiameričku spoljnu politiku.
Zato sankcije usmerene protiv Rusije i Irana sada se potkrepljuju i niskim cenama nafte. Od juna crno zlato je pojeftinilo za više od 25%. A od početka finansijske krize 2008. godine ekonomija se obnavlja samo u Americi. U drugim zemljama, između ostalog evropskim, ona je u padu. Pri tome SAD nastavljaju da se utvrđuju na međunarodnoj sceni na račun drugih. Posebno se to tiče vlada nezgodnih i nelojalnih Vašingtonu. Rusija i Iran, jasno je, prve su na tom spisku. Delimično Iranu je pošlo za rukom da obnovi izvoz zvahvaljujući ustupcima u nuklearnom programu, ali pad cena nafte nivelisao je sve koristi Teherana. Sada SAD podstiču Iran da učestvuje u koaliciji u borbi protiv Islamske države. Prema mišljenju eksperata, uz aktualne cene nafte, iranske vlasti neće imati kud – očigledno moraće da pristanu kako bi spasle svoju ekonomiju. A od Rusiji se očekuje promena stava o ključnim međunarodnim problemima – takvim kao što je kriza u Siriji i u Ukrajini. I u čast toga SAD mogu da smanje svetsku cenu nafte sve do 60, pa i 50 dolara za barel, piše kinesko izdanje Ženmin žibao, a prenosi Glas Rusije. "
I zar stvarno mislis da ce USA tek tako pustiti Venecuelu, zemlje sa najvecim svetskim rezervama nafte, s' obzirom da, kada su napustili zlatni standard, americki dolar danas ima pokrice u nafti. Sto se moze jasno videti, ako se secas onog za sta si me ismejavao, pa kada si shvatio, brze-bolje, obrisao.