Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE

elitemadzone.org :: MadZone :: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 22598 | Odgovora: 113 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Living Light

Član broj: 331540
Poruke: 6709



+1156 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE25.08.2017. u 07:14 - pre 80 meseci
"Stvar je u zeljenom nivou,.....zivota "

--sa kog, Pametnog izvora, kradeš/piješ ove "Mudrolije"
Toliko mnogo knjiga, toliko malo vremena...
 
Odgovor na temu

Boris Tadić

Član broj: 248314
Poruke: 313
*.opera-mini.net.



+1622 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE25.08.2017. u 20:51 - pre 80 meseci
More, je l' taj Sangaj u jEvropi?
 
Odgovor na temu

Massko

Član broj: 336727
Poruke: 75
77.243.26.*



+25 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE25.08.2017. u 21:54 - pre 80 meseci
Nego ja Vas da pitam, šta mislite hoće li Severna Koreja da grune u Amere. Nikako da me obraduje neka lepa vest :)
 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE25.08.2017. u 22:49 - pre 80 meseci
Hm, mnogo toga je rečeno.

Šangajska lista nešto meri, a na osnovu toga što ona meri BU jeste napredovao, bar minimalno. Sad, ima tu mnogo problema. Što reče vladd na prethodnoj strani, BU je osnovan jedva pre sto godina, ostali univerziteti u zemlji sredinom prošlog veka, tj. početkom druge polovine, tamo negde krajem pedesetih, šezdesetih, sedamdesetih. Kako očekivati da imamo iste ili slične rezultate u obrazovanju, ako su neki već tada imali univerzitete stotinama godina? Prosto nemoguće.

Ako je kriterijum Nobelova nagrada, tek onda ne valja. Ima tu i politike i ideološkog uticaja bez sumnje, ali ima i istinskih i pravih dostignuća. Ponekad nije lako odvojiti žito od kukolja. Dodatni problem je taj što je ona ustanovljena u jednom kulturnom(rekao bih protestantskom) miljeu, a to odmah znači zaostatak u startu za sve nas ostale, jer igrate na tuđem terenu. Ok, postoji nešto što me demantuje, a to je veliki broj jevrejskih naučnika i pisaca koji su je dobili, kao da su pretplaćeni na istu. Neko je jednom uporedio broj Jevreja dobitnika i broj Arapa, dobija se takva nesrazmera od koje se zavrti u glavi.

Kad god se pomenu ovakve teme uvek se setim Josifa Brodskog, rusko-američko-jevrejskog pesnika i pisca, nobLeSovca. Čovek je od formalnog obrazovanja imao samo osnovnu školu, a predavao je na univerzitetu. Dovoljno je pročitati nekoliko njegovih eseja, pa videti da su mnogi koji se kite raznim indeksima citiranosti i titulama obični kancelarijski pacovi i lovci na sinekure, poslušne sluge sistema.

Setim se i onoga što se u Srbiji zove mpntr ili ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, pa ne mogu, a da se ne nasmejem, onako kiselo, mada mi je u stvari žao kada vidim koliko smo nisko pali. Kako koji ministar se pojavi na čelu ministarstva, počinje da se bavi formom, a ne suštinom. Da bi se zadovoljila ta forma, obično su potrebne pare. Na primer, u ovom trenutku za uniforme ili udžbenike, kao da je to suština problema u obrazovanju. Nešto slično je i sa naukom, koja se nekako drži na ono malo entuzijasta i posvećenika, a ostalo se svodi na riljanje. Ne znam, možda grešim, možda stvari i nisu tako loše. U svakom slučaju, prosveta i nauka kakve takve, postoje u Srbiji. Buni me ovo poslednje, tzv. tehnološki razvoj. Kakav tehnološki razvoj je u pitanju, koje mi to tehnologije razvijamo? Da ne možemo da ih uvezemo i kupimo, luk i strelu ne bismo bili u stanju da napravimo. Po pitanju tehnološkog razvoja mi smo na nivou malo iznad kamenog doba. U stanju smo da napravimo držalice za motike i sekire.

Na kraju, ovo oko posla po završetku prestižnog fakulteta/univerziteta. Obrazovanje nije obuka za posao, to su dva različita pojma.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
c-bg-d-p1-76.bvcom.net.



+1064 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 01:08 - pre 80 meseci
Gde nije obrazovanje obuka za posao? Mozes da ides u skolu a mozes i sam da naucis, ali u oba slucaja se obrazujes, ne?
 
Odgovor na temu

Boris Tadić

Član broj: 248314
Poruke: 313
*.opera-mini.net.



+1622 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 07:00 - pre 80 meseci
Sve to nema nikakve veze sa nama, pogotovo ako nismo prvi.
Drugo, nikad oni nece u EU. Pa neka krepnu od tuge.
Perspektiva je vala iskljucivo na nasoj strani, ostali inostranci neka se snalaze, seci gace krpi jorgan.
 
Odgovor na temu

Living Light

Član broj: 331540
Poruke: 6709



+1156 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 07:22 - pre 80 meseci
" Pa neka krepnu od tuge.
Perspektiva je vala iskljucivo na nasoj strani, ostali inostranci neka se snalaze, seci gace krpi jorgan."

Hahahahhaha,

Pa Gde si Ti "Vujaklijo" ???

Razvedro si mi dan ! (Tadicu jedan)
Toliko mnogo knjiga, toliko malo vremena...
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
c-bg-d-p1-76.bvcom.net.



+1064 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 07:41 - pre 80 meseci
A sta bi dobili time da udjemo u EU? Lakse da dobijemo posao u inostranstvu? ;)
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 08:23 - pre 80 meseci
Citat:
Branimir Maksimovic:
Gde nije obrazovanje obuka za posao? Mozes da ides u skolu a mozes i sam da naucis, ali u oba slucaja se obrazujes, ne?




Medju jednom zapostavljenom kastom, u epohi botova, poltrona i malogradjanstine u Srbiji. Intelektualci se obrazuju zarad unapredjenja svoje licnosti i kvaliteta zivota.
Za razliku od najamnih radika i onih koji rade kod "poslodavaca".

Drugi deo pitanja je pitanje kvaliteta znanja, pausalnog ili sistematicnog, povrsnog imanja informacija, i znanja koje omogucava uvezivanje informacija, znanja koje se lakse prosiruje i ima bolje temelje. Samoukost nikada nije imala visok nivo znanja.

P.S.
Ovaj odgovor je vise mali doprinos borbi protiv medijskog ispiranja mozga i pojednostavljivanja zivota do nivoa radi, jedi, zaradi pare da kupis sebi igracku...
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
c-bg-d-p1-76.bvcom.net.



+1064 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 08:30 - pre 80 meseci
Uvek je toga bilo.
 
Odgovor na temu

mjanjic
Šikagou

Član broj: 187539
Poruke: 2679



+690 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 08:52 - pre 80 meseci
Najveći problem nauke i "nauke" u Srbiji je što, zbog industrije na nivou motanja kablova (uglavnom) ta nauka svoje rezultate šalje u inostranstvo, i eventualno pomaže neku tuđu ekonomiju umesto domaće.

Dali je u SAD glavni kriterijum broj radova na SCI listi?
Čak i kad se publikuju radovi u prestižnim časopisima, publikuju se oni koji se ne mogu patentirati i umnogostručiti kroz neku proizvodnju i/ili tehnologiju, publikuju se istraživanja iz oblasti istorije, antropologije i sl., kao i astronomije, astrofizike... a istraživanja iz oblasti elektronike? Tu nećete naći radove ni u najjačim časopisima na osnovu kojih možete napraviti telefon ili neki drugi uređaj koji će biti dominantan na tržištu.
A Intel i mnoge druge firme imaju dobru saradnju sa, između ostalih, pojedinim univerzitetima u SAD. Samo što se rezultati te saradnje ne publikuju u časopisima ili se publikuju u razvodnjenom obliku, a suštinski rezultati, ako se mogu iskoristiti, koriste se za dominaciju na tržištu visokih tehnologija.

U takvoj situaciji nije samo Srbija, već mnoge države slične ekonomske moći.
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
c-bg-d-p1-76.bvcom.net.



+1064 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 08:55 - pre 80 meseci
Intel smatra da je broj avx 512 jedinica u SkylakeX procesorima poverljiva informacija. Sta dalje reci....
 
Odgovor na temu

Braxi

Član broj: 333132
Poruke: 335



+384 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 09:19 - pre 80 meseci
Citat:
mjanjic:
Najveći problem nauke i "nauke" u Srbiji je što, zbog industrije na nivou motanja kablova (uglavnom) ta nauka svoje rezultate šalje u inostranstvo, i eventualno pomaže neku tuđu ekonomiju umesto domaće.

Dali je u SAD glavni kriterijum broj radova na SCI listi?
Čak i kad se publikuju radovi u prestižnim časopisima, publikuju se oni koji se ne mogu patentirati i umnogostručiti kroz neku proizvodnju i/ili tehnologiju, publikuju se istraživanja iz oblasti istorije, antropologije i sl., kao i astronomije, astrofizike... a istraživanja iz oblasti elektronike? Tu nećete naći radove ni u najjačim časopisima na osnovu kojih možete napraviti telefon ili neki drugi uređaj koji će biti dominantan na tržištu.
A Intel i mnoge druge firme imaju dobru saradnju sa, između ostalih, pojedinim univerzitetima u SAD. Samo što se rezultati te saradnje ne publikuju u časopisima ili se publikuju u razvodnjenom obliku, a suštinski rezultati, ako se mogu iskoristiti, koriste se za dominaciju na tržištu visokih tehnologija.

U takvoj situaciji nije samo Srbija, već mnoge države slične ekonomske moći.


pa sad zavisi.

Ono sto proizvede neka firma u okviru njenog R&D je njeno, posto je ona to finansirala. Slicno, Vlada neke zemlje, moze da angazuje neke naucnike povremeno ili za stalno da rade za nju. Mislis da vojska SAD i Rusije objavljuje rezultate svojih istrazivanja javno zarad nekih poena ? Malo morgen.

Ali mi ovde govorimo o radu univerziteta koji je javan cak i kad su univerziteti privatni.
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 09:36 - pre 80 meseci
Ja ne znam kako da napravim jasnu paralelu, a da bude pojednostavljeno razumljivo.

Prva stvar i najvaznija je da je veliki raskorak izmedju nauke i komercijalizacije znanja, i tako treba da bude i to su dve potpuno odvojene oblasti.

Ne moze, ne treba i ne sme nauka da se sputava nekakvim trzistem, zahtevima nekakvih managera prodaje, i slicnim glupostima, onda nije nauka, vec mozda vise tehnologija ili tehnoloska inovacija.
Nauka je samo osnov unapredjenja znanja, kako tehnoloskih tako i tih komercijalnih, managerskih vestina. Makar kroz farmakologiju.

Postavljati pitanje isplatljivosti nauke je isto kao postavljati pitanje isplatljivosti fizickog obrazovanja i aktivnosti u osnovnoj skoli. Neki mali sportista ce mozda postati neki novi Novak Djokovic, ili sportista sa komercijalnim ugovorom, ali vecina ostalih nece Ali ce svi zajedno biti zdraviji i bolje razvijeni, nego da se nisu bavili "rizicnim nekomercijalnim aktivnostima". Sto ce doneti neke druge benefite, indirektne..

Intel nije nauka, intel je aplikant spoja nauke i tehnologije, nauka je omogucila odabir metoda i tehnologija da se napravi pelet procesora, a tehnologija ga je izradila. Intel je samo maksi diskont doticnih proizvoda, za koje je potrebna jos samo jedna naukica, da se od tog peska programski oplemeni funkcija. A ta naukica opet zavisi od matematikice, koja ce omoguciti prihvatljive algoritme koji se nece obradjivati milenijumima...

Da li ce neki segment nauke biti isplatljiv, da li ce biti "plasiran na trziste", to uopste ne zavisi od nauke, niti je to posao nauke. Nauka se ne bavi prodajom naucnih proizvoda, vec se bavi istrazivanjem pojava i nalazenjem korelacija i zakonitosti medju njima.

Ne nadogradjuje INTEL sam svoje procesore, vec nauka obezbedjuje metode i parametre koji su u ovom tehnoloskom trentku moguci da bi se izradio bolji uredjaj. Nauka mu prosiruje mogucnosti, otvara vise opcija za unapredjenje, i za povecanje gustine komponenti i za povecanje radnih operacija..i da sve to bude napravljeno, realno, a ne sema na papiru bez realnih osnova za izradu.
 
Odgovor na temu

Braxi

Član broj: 333132
Poruke: 335



+384 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 09:53 - pre 80 meseci
Citat:
vladd: Ja ne znam kako da napravim jasnu paralelu, a da bude pojednostavljeno razumljivo.

Prva stvar i najvaznija je da je veliki raskorak izmedju nauke i komercijalizacije znanja, i tako treba da bude i to su dve potpuno odvojene oblasti.

Ne moze, ne treba i ne sme nauka da se sputava nekakvim trzistem, zahtevima nekakvih managera prodaje, i slicnim glupostima, onda nije nauka, vec mozda vise tehnologija ili tehnoloska inovacija.
Nauka je samo osnov unapredjenja znanja, kako tehnoloskih tako i tih komercijalnih, managerskih vestina. Makar kroz farmakologiju.:)

Postavljati pitanje isplatljivosti nauke je isto kao postavljati pitanje isplatljivosti fizickog obrazovanja i aktivnosti u osnovnoj skoli. Neki mali sportista ce mozda postati neki novi Novak Djokovic, ili sportista sa komercijalnim ugovorom, ali vecina ostalih nece Ali ce svi zajedno biti zdraviji i bolje razvijeni, nego da se nisu bavili "rizicnim nekomercijalnim aktivnostima". Sto ce doneti neke druge benefite, indirektne..

Intel nije nauka, intel je aplikant spoja nauke i tehnologije, nauka je omogucila odabir metoda i tehnologija da se napravi pelet procesora, a tehnologija ga je izradila. Intel je samo maksi diskont doticnih proizvoda, za koje je potrebna jos samo jedna naukica, da se od tog peska programski oplemeni funkcija. A ta naukica opet zavisi od matematikice, koja ce omoguciti prihvatljive algoritme koji se nece obradjivati milenijumima...

Da li ce neki segment nauke biti isplatljiv, da li ce biti "plasiran na trziste", to uopste ne zavisi od nauke, niti je to posao nauke. Nauka se ne bavi prodajom naucnih proizvoda, vec se bavi istrazivanjem pojava i nalazenjem korelacija i zakonitosti medju njima.

Ne nadogradjuje INTEL sam svoje procesore, vec nauka obezbedjuje metode i parametre koji su u ovom tehnoloskom trentku moguci da bi se izradio bolji uredjaj. Nauka mu prosiruje mogucnosti, otvara vise opcija za unapredjenje, i za povecanje gustine komponenti i za povecanje radnih operacija..i da sve to bude napravljeno, realno, a ne sema na papiru bez realnih osnova za izradu.


u krajnjoj liniji cilj nauke nije nauka sama po sebi vec unapredjenje covekovog zivota.

Npr cak i kad je covek zaostao on shvata sta mu sve treba ali ne moze do toga da dodje. Recimo kad sam bio klinac koliko puta sam cuo kako se ljudi vajkaju sto ne mogu da dodju do nekog hitno, a treba im. Znaci covek je jasno video da mu fali mobilni telefon.

U Francuskoj i Nemackoj pa i vecini zemalja vladalo je ubedjenje da svaka nauka treba da se razvija svojim putem, a onda ce industriajalci i pronazlazaci nesto vec iskoristiti. Znaci Francuzi kazu mi razvijamo hemiju kao hemiju trebala ne trebala.

Medjutim Anglosaxonci su udarili drugim putem. Oni su nauku odmah stavii u funkciju korisnog i prosto je naterali da se bavi korisnim stvarima. kako ? Jednostavno, nisu finansirali istrazivanje onoga sto nam ne treba. Oni kazu mu hocemo coveka na Mescu, pa onda teraju naucnike da im rese problem....

Englezi i Amerikanci su zato sve i izmislili i bili pokretaci sveopsteg razvoja jos od industrijske revolucije. Da se pitala samo kontinentalna Evropa ja sam ubedjen da mi sada mozda ne bi odmakli od nivoa 19 veka.
 
Odgovor na temu

mjanjic
Šikagou

Član broj: 187539
Poruke: 2679



+690 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 10:41 - pre 80 meseci
Evo jednog prostog primera, iz Irana, pričao sa jednim njihovim profesorom na nekoj konferenciji kod nas.
Radovi u časopisima na SCI listi se računaju kao i kod nas (3-5-8 poena za M23-M22-M21, kod nas su nedavno uveli i M21a sa 10 poena za časopise među prvih 10% u svojoj oblasti).
Međutim, kod njih ako nešto uradite za vojsku ili tzv. "namensku" industriju, a da je primenjivo u praksi i da zadovoljava uslove naučnog rada, dobijete papir koji vam se vrednuje sa 16 poena - i naravno, rezultat se nigde ne objavljuje.

Samo, ima jedna začkoljica - u Srbiji, znajući šta se sve radi, pojavio bi se ogroman broj tih overenih 'artija kod pojedinaca sa vezom u vojsci i pri Ministarstvu odbrane, i svi bi oni dobijali 16 poena praktično nizašta. A ko bi mogao da proveri kakav su oni to rezultat napravili, kad je u pitanju vojna tajna?
Ako neko hoće da kaže da je slično i u Iranu, neka proveri gde je Iran po pitanju vojske, a gde smo mi, inače bih ih ameri davno pregazili.

I tamo redovni profesor ima 2200$ platu, iako su godinama pod sankcijama. A znamo kako je bilo kod nas pod sankcijama.


Drugo, kao komentar na jedan od gornjih komentara o anglosaksoncima koji su upregli nauku u korist kapitalizma.
Oni koji se bave istraživanjima za velike kompanije (u smislu naučnih istraživanja čiji fundamentalni rezultati omogućuju drastične pomake u određenim tehnologijama) dobijaju mnogo više novca nego oni koji se bave teorijskim istraživanjima. U Srbiji praktično nema ovog prvog, jer i nemamo kompanija koje finansijski pomažu bilo kakvu nauku na jakim fakultetima (npr. ETF, MATF i sl.) niti im je to potrebno, jer mi već 50 godina koristimo zaostale tehnologije i ne ulažemo u novo, osim kad kupimo novu CNC mašinu i sl.

Što se nauke tiče, dosta se finansira, evo gostovao je u Srbiji neki naš profesor iz SAD, i to sa nekog malog univerziteta čak i za naše pojmove, npr. njihova laboratorija za optiku ili tako nešto je dobila opremu vrednu MILION dolara. Kod nas takvu opremu mogu da dobiju fakulteti samo preko projekata iz EU, Srbija već decenijama ne kupuje ništa od kapitalne opreme za nauku.
Da ne pominjem u kakvom su stanju zgrade visokoobrazovnih institucija i kako se (ne) održavaju.


A nauka se deli na teorijsku (fundamentalnu) i praktičnu. Teorijske moramo finansirati bez gledanja direktne koristi, jer su one osnova za ostale nauke (matematika, teorijska fizika i sl.), a kod ovih praktičnih moramo tražiti više konkretnih rezultata koje možemo primeniti u praksi.

I bez obzira na praktičnu primenu, nauku moramo finansirati zbog KONTINUITETA, ali to ne znači da treba da pustimo da se za 10 godina namnoži doktora nauka kao za 50 godina pre toga, jer to vodi u degradaciju i dalje zaostajanje (jer će ti doktori nauka eventualno imati svoje , još lošije doktorante).
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.
 
Odgovor na temu

Braxi

Član broj: 333132
Poruke: 335



+384 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 11:01 - pre 80 meseci
ta bodovanja koja Iran koristi su naravno samo za internu upotrebu.

Zaboravio si da Amerika i uopste zapad uvozi veliki broj naucnika i zato im trebaju kriterijumi tj da se na neki nacin kvantifikuje rad naucnika.
 
Odgovor na temu

mjanjic
Šikagou

Član broj: 187539
Poruke: 2679



+690 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 12:10 - pre 80 meseci
Kod njih oni vrhunski teško i ostaju na univerzitetima posle studija, jer su plate u privredi daleko veće i mogućnost napredovanja je brža, osim u oblastima kao što je matematika i druge prirodne nauke, pa je nekom kinezu vrhunski uspeh što je sa 23 godine postao redovni profesor (npr. Terence Tao, dobidnik Fields-ove medalje), a isto tako nadaren kinez za npr. elektroniku ili nešto iz IT sektora ima daleko veću platu u privredi.

U Srbiji se nekada moglo sanjati da se doktorira pre 40. godine, jer takav bio stav mentora, a danas ljudi doktoriraju pre 30., međutim na takvim pozicijama ostaju uglavnom ljudi koji su pre boom-a u IT sektoru i/ili olakšanih mogućnosti da se ode u inostranstvo (pre 15 godina su odlazili bugari, rumuni i sl., a sada više ljudi iz Srbije ima mogućnost da ode uz direktno nalaženje posla i pre samog odlaska) ušli na ta mesta i tu tavore uz plate takve kakve su (ipak ima evropskih projekata pa može i da se malo proputuje itd.), a oni koji u zadnjih nekoliko godina završavaju studije gledaju da pobegnu što dalje, ili da se zaposle u privatnom sektoru gde su plate u dobrim firmama poprilično veće (ima i onih koji se ne bave samo motanjem kablova), ali takva mesta su već uglavnom popunjena i tražnja je sve slabija.

Ono čega nema su zanati, a i kad završe neku srednju školu za to, učenici nemaju praktičnih znanja i iskustva, dok naši privatnici ne žele da ih obučavaju - ovo je nešto o čemu treba diskutovati, zašto naš privatni sektor ne organizuje obuku za te bravare, zidare i druga zanimanja, koja se navodno dobro plaćaju (ono, priča se da je početna plata bravara oko 500€), a kukaju kako moraju maltene da dovode građevince iz Albanije i sl.
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 13:19 - pre 80 meseci
Tu se malo umesala japanska ideologija rada protiv zapadnjacke protestantske metodologije. I ocito je i konzervativna "angloaksonska" metodologija dozivela poraz. Ideologija koja insistira da naucni, tenhnicki i tehnoloski razvoj prati i poznaje vise ljudi a ne jedan "mag", dok su ostali su apostoli sa parcicima znanja. I sada ima autoriteta, ali su sve laboratorije spremne da nastave i rad i delo, bez obzira da li je na autoriteta pao meteor ili umro od starosti.

Moze politika ili establisment da masta o cemu god hoce, ali nauka ima svoja dostignuca koja su elementi ostvarivosti zelja i mastarija. Mozda je i Luj 14-i zeleo da osvoji i Mesec i Mars, ali sa konjima i musketama tesko da je moglo. Para je imao...a i batinu...

To sta ce koja drzava da finansira i koje oblasti nauke, to je slozeno pitanje pameti drzavnika, ali bez sireg pristupa je nemoguce aplicirati tehnoloska dostignuca. Zanemariti matematiku, hemiju, biologiju, fiziku, sociologiju je propast za zajednicu, i invaliditet drustv u zanemarenoj oblasti. Takva zajednica je u tom slucaju osudjena na ekonomsko-robovlasnicki odnos, gde ce tehnokratski ambijent izrabljivati nepismenost. Placace se "strucna usluga"..ili vec preveslana na filozofski nacin.

Nije pitanje raznolikosti, vec je pitanje specificnosti. Oni koji rade kao naruceni naucnici, placenici ili naucnici po zadatku, em nemaju priliku da razviju kreativnost, em ne mogu da apliciraju dostignuce u oblasti za koju platilac usluga nije zainteresovan. Sto i nije nauka, vec davanje visokostrucnih usluga, za novac. Visoka strucnost se uci, a korporacije ne pokrivaju sve troskove obrazovanja, vec poneke, isplatljive.

Rad "po zadatku" je pride osudjen na propast, posto je u tom slucaju iskljucena saradnja sa ostalima, koji nisu ni ekstra placeni ni zainteresovani za resavanje problema onih koji prave profit.
Sto bi u jednom trenutku dovelo do toga, da doticni zainteresovani za profit, mora da placa sve uvezane i naucnike i laboratorije, ili da obezbedi sve potrebne laboratorije, za ideju koju zeli da plasira. Sto je uradila Amerika u prestiznom Apollo programu(gde je zbog prestiza i labilnosti neizvesnosti bila prinudjena da i Kjubrika angazuje da pravi film, kao opciju B), okupljanjem svih pismenih i angazovanjem svih raspolozivih laboratorija, i odradila je grupa evropskih drzava sa projektom CERN.
Nikakva korporacija se tu nije ni priblizila..

To moze samo drzava, da organizuje ili zahteva, konceptom obrazovanja, i nekakvom vizijom, a ne korporacija, sto zbog toga sto naucnici ne rastu na drvecu, vec se skoluju...a pride moraju da imaju i dozu pameti i inteligencije, da nauceno primene. Drzava daje priliku svima, a korporacija nije zainteresovana za takav trosak.
I to ne funkcionise na silu, na steroide i na placanje. Vec dugorocno organizovan sistem, koji u jednom trenutku povecava intenzitet, i aktivnosti i finansiranja.
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE26.08.2017. u 13:28 - pre 80 meseci
Ono sto bi moglo da se uradi, da bi se bilo u toku civilizacije je da se kompanije, kakvog god porekla, obavezu na neke aktivnosti.
Mogu kompanije da budu mecene univerzitetu, pa da ucestvuju delimicno u profilisanju potrebnih informacija koje se pruzaju u okviru znanja, ili da placaju dodatne recimo takse univerzitetu, za svakog zaposlenog sa diplomom.

Naravno, kolicina strucnjaka bi definisala jacinu kompanije i njenu prohodnost prema drzavnim poslovima i poziciju u drzavi i prema drzavnim beneficijama.

Tako bi se napravila sprega, drzave, univerziteta, nauke i kompanija. Dokle god kompanije gaje zmijurdace u dzepu, politicari ne znaju gde ce sve da rasipaju novac, poslovi se dele za proviziju ili neko trange frange, tu nema reci o drzavi, vec o banditskom drustvu na poslu licnog bogacenja. NA teret gradjana, naravno, posto je gusarenje van granica defiisano vojnom moci..
To je sport za velike sile..

Kod nas su politikanti zakrzljali..pa u skorijoj buducnosti nema neke nade...sada je najtrazenija roba belo ili asvalt...mislim na krec..
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: MadZone :: Nešto ipak, u Srbiji ide na BOLJE

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 22598 | Odgovora: 113 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.