Pošao sam od posta ZZ jer je konkretan i „zvaničan“, (recenzenti ga u udžbenicima verifikovali, ugledni i priznati fizičari ga ne osporavaju), te niko pojedinačno neće naći se pogođen ako taj tekst analiziramo (logički, fizički, geometrijski, matematički,...). Dakle, imamo zvaničan stav, koji u sebi ima previše protivurječnosti ( te je zbog toga i STR u cjelini puna protivurječnosti i nedorečenosti, da nije tako bila bi logična i lako shvatljiva).
1.Imamo zamišljeni pravac u prostoru, x-osa, (tačnije: imamo zamišljena dva pravca u prostoru, x i x' , koji se poklapaju, i sasvim je sve jedno kojem od njih ćemo pridružiti svostvo inercijalnog kretanja brzinom –v- u odnosu na onaj drugi, sasvim je sve jedno koji ćemo nazvati x a koji x', u svemu su ravnopravna).
2.Imamo zamišljen okomit pravac na x-osu, (sasvim je sve jedno za naš sadržaj u kojem smjeru ga zamišljamo) i na tom pravcu razdaljinu PO = P'S = l
0
3. Imamo početak (P = P') posmatranja određenih fizičkih zbivanja: a) Prostiranja svjetlosti u vakumu, (pravolinijsko, sferno, brzinom c u odnosu na početak P = P', a ne u odnosu na neki drugi početak u vakumu, ne u odnosu na mjesto u prostoru gdje će se naći P' istekom vremenskog intervala t') i b) Inercijalno kretanje PP' = vt'.
4. Oba događaja a) ct' i b) vt' mogu trajati „vječno“, ali smo trajanje tih događaja u konkretnom primjeru uslovili (ni kraće ni duže) dok se ne obistine geometrijske, fizičke i matematičke istine:
PO = P'S = ct0 = t'
, dakle, ct' i vt' imaju ograničeno (čume?) i fiksno (čime?) vrijeme trajanja u konkretnom primjeru.
-------------------------------
Šta je sporno u tekstu ZZ?
1. Izjava „... za nju će....“, ničim nije utemeljena, što ne izjava: „Za njega će...“. Što ne:“ Klinac je upalio lampicu“ (a ne: „K'linka je upalila lampicu“). Što ne: dok se za njega obistini d/c , (umjesto: dok se za nju obistini d/c).Što ne u K u odnosu na K je t = d/c (a ne u K' u odnosu na K' je t = d/c)? Dakle, u svemu su K i K' ravnopravni, pa i za: F∙PO = F ∙P'S = E
0 = F∙ct
0, (za one pominjanje bilijarske kuglice, naprimjer).
2. Podvučena jednakost jasno ukazuje na smisao Ajnštajnovog t' i t
0, te njihovu međuzavisnost i uslovljenost „izmjerenom dužinom“ ( Ajnštajnova istina , a ne „istina“).
Re: Teorija relativnosti - pod lupom, (alternativno tumacenje)
