Citat:
sunriseman:
Novi zavet jeosnovni istorijski izvor podataka o isusu hristu .Bas zbog toga mnogi kriiticari hriscanstva su negirali pouzdanost biblijskih zapisa u XIX i XX veku.cini se i izgleda da postoje neprekidne vatrene optuzbe koje nemaju isorijsku potporu ili su prevazidjene savremenim arheoloskim otkricima i isppitivanjima!!!
Novi zavet jeosnovni istorijski izvor podataka o isusu hristu .Bas zbog toga mnogi kriiticari hriscanstva su negirali pouzdanost biblijskih zapisa u XIX i XX veku.cini se i izgleda da postoje neprekidne vatrene optuzbe koje nemaju isorijsku potporu ili su prevazidjene savremenim arheoloskim otkricima i isppitivanjima!!!
Opet pogrešno rasuđivanje. Pošto je Novi zavet „osnovni istorijski izvor podataka o Isusu Hristu“, zbog toga su „mnogi kritičari hrišćanstva negirali pouzdanost biblijskih zapisa“? Na osnovu čega si izveo ovaj zaključak?
Citat:
Jedan poznati kriticar hriscanstvaje pretpostavio da je veci deo novog zaveta napisan krajem drugog veka nove ere i kaze da ti spisi postoje uglavnom od mitova ili legendi koje su nastale u toku dugog perioda izmedju isusovog doba i vremena kada su ovi napisani.MEDJUTIM DO 20 veka arheoloska ispitivanja su potvrdila tacnost novozavetnih spisa.Otkrica ranih spisa na papirusu (spis DZona RAJLANDA 130G.NE)--[[GOOGLE MAJKA]] I CESTER BITI PAPIRUS 155 G.N.E I BODMER PAPIRUS II 200.g.n.e}] premostili su prazninu izmedju vremena hrista i postojecih spisa kasnijeg datuma.Milar bjuors sa jejla je rekao "jos jedan rezultat uporedjivanja novog zaveta na grckom i jezikom papirusa je porast poverenja u tacnost prenosa samog novozavetnog teksta"
Jezikom papirusa? Arheološka ispitivanja su potvrdila tačnost novozavetnih spisa? Tačnost prenosa, a nebitna je tačnost originalnog zapisa?
Uostalom, najveći je problem što su rečenice toliko nerazumljive da ništa i ne predstavljaju.
Citat:
Takva otkrica su povecala poverenje u pouzdanost bblije!!!!DA LI STE CULI ZA VILJEMA OLBRAJTA INACE TO JE NAJISTAKNUTIJI biblijski arheolog e pa on pise " vec sada mozemo jasno reci da vise nema cvrste osnove za postavljanje ijedne novozavetne knjige posle 80.g.n.e ---citave dve generacije pre 130. i 150 godine kada su ih postavili radikalniji kriticari novoga zaveta :po mom misljenju knjige novog zaveta su napisali pokrsteni jevreji izmedju40 i 80 g.prvog veka (najv.. izmedju 50 i75)
Iznosiš argumente u kojoj se pominje 80 g.n.e. a zatim nam iznosiš svoje „stručno“ mišljenje o 40–80. g.n.e. Izvini, ali ne mogu da ti verujem na reč, čak i da pretpostavim da su valjano izvršena i preneta sva „istraživanja“ koja pominješ.
Citat:
NJEGA SER VILJEMA su smatraju jednom od najvecih arheologa koji je postojao,on je bio ucenik nemacke skole u kojoj su se poducabalo da su sela apostolska nastala sredinom drugog veka a kao u prvom sto sadrzaj knjiga navodi da mislimo.Mislim da sam nesto zapoceo sto cu i nastaviti sutra opsirnije ali dovoljmo za pocetak,ajde pokusajte da nekako konkretnije udjete u to a ne napadima ,samo polako i dokazima ili stavovima baziranimm recimo na arheoloska ispitivanja pa posle da krenemo dalje u sve to.pozdrav i bez svadje
Problem je što za tebe argument i pitanje predstavlja „napad“. Što se tiče „arheoloških ispitivanja“, ponoviću još jednom već rečeno. Oni samo povećavaju verovatnoću jednog događaja, a ne utvrđuju istinu u punom obliku. Svako arheološko iskopavanje može ići u prilog većem broju teorija. Stoga, jedno arheološko iskopavanje može imati sve elemente Atlantide, ali isto tako može predstavljati i neki sasvim drugi grad koji je potopila voda. Ne postoji način da se dokaže sa apsolutnom tačnošću ni da je tvoj deda tebi zaista deda (čak ni DNK analiza ne daje stopostotnu tačnost; čak ni blizu, naročito za tako „daleke“ rođake). Prosto, dokumenta koja postoje ne moraju biti verodostojna: mi njih prihvatamo za tačne u praksi, kako bi sebi olakšali posao.
Pre par godina se odigrala jedna svečanost na Matematičkom fakultetu povodom 125 godina postojanja. Sva dokumentacija je prethodno izrađena, ali je ona zatim pomerena za nekoliko dana, a dokumentacija nije menjana. Stoga, budući istoričari će imati pogrešne podatke o trenutku odigravanja jednom relativno skorog događaja, u vreme „tehnologije i informatike“, „vremena brzog života“, itd. Ako još razmislimo šta se i koliko se moglo pogrešiti u vreme malog broja pismenih, slabijeg poznavanja i sinhronizacije kalendara, nećemo ništa uzeti kao apsolutno tačno.
Potpis
Možda se moje mišljenje promenilo, ali ne i činjenica da sam u pravu.